Zahvaljujući dobro opremljenim trgovačkim lancima i supermarketima, većinu svježeg voća, povrća i njihovih prerađevina možemo pronaći tijekom cijele godine, ali kod nas se svejedno zadržao običaj pripremanja zimnice. Bilo da imate višak plodova koje ste uzgajali u vašem vrtu i ne znate što napraviti s njima ili ste pobornik zdrave prehrane i želite biti sigurni da hrana koju konzumirate nema štetnih dodataka, ovdje možete pronaći sve potrebne informacije o tome kako pripremiti zimnicu, kao i popis najčešće pripremanih zimnica.
Priprema povrća
Povrće koje ćemo koristiti za pripremu zimnice mora biti svježe, zdravo, čvrsto i bez oštećenja ili znakova oboljenja. Nagnječeno i premekano povrće ne treba koristiti jer može utjecati na kvalitetu zimnice. Ovisno o veličini, oprane i očišćene plodove možemo koristiti cijele, narezane ili naribane.
- Ajvar
- Cikla
- Crvena paprika u ulju
- Domaća kisela repa
- Domaći kečap
- Domaći sok od rajčice
- Domaći umak od rajčice
- Kisela cvjetača
- Kiseli feferoni
- Kiseli krastavci
- Kisela mrkva
- Kisele rotkvice
- Kisele šparoge
- Kisele zelene rajčice
- Lovačka salata
- Mahune
- Masline
- Miješana salata
- Patlidžan u ulju
- Sušene rajčice
- Ukiseljene gljive
- Ukiseljeni luk
- Ukiseljene tikvice
- Zeleni ajvar od rajčica
Priprema voća
Voće od kojeg ćemo pripremati zimnicu treba prvo oprati, zatim posušiti i tek onda čistiti. Voće je najbolje čistiti neposredno prije pripremanja zimnice, jer očišćeno voće pod utjecajem kisika mijenja boju, a i vitamini se djelomično gube. Za ukuhavanje voća uvijek treba koristiti emajlirano posuđe ili posuđe od nehrđajućeg čelika.
Najljepše plodove možemo koristiti za izradu kompota, a one manje lijepe za džemove, marmelade, likere i rakiju. Uvijek birajte zrelo, ali ne prezrelo voće i ni u kojem slučaju nemojte koristiti oštećene plodove. Ako koristite voće koje ste sami uzgajali, nemojte ga brati poslije kiše jer je tada puno vode.
Džemovi, kompoti i marmelade
- Džem od jagoda
- Džem od kupina
- Kompot od breskve
- Kompot od jabuka
- Kompot od jagoda
- Kompot od krušaka
- Kompot od trešanja
- Pekmez od dunja
- Pekmez od jagoda
- Pekmez od marelica
- Pekmez od smokava
- Pekmez od šipka
- Pekmez od šljiva
- Slatko od višanja
Sokovi, likeri i rakije
- Sok od borovnica
- Sok od jabuke
- Sok od kupina
- Sok od malina
- Sok od trešanja
- Sok od višanja
- Rakija od dunja
- Sušene marelice
- Vino od kupina
- Vino od voća
Savjeti za pripremu zimnice
Voće i povrće za zimu možemo pripremiti zamrzavanjem, sušenjem, kiseljenjem ili ukuhavanjem.
Zamrzavanje je najlakši način na koji možemo sačuvati voće i povrće za zimu, a plodovi spremljeni na ovaj način zadržavaju najviše nutritivnih vrijednosti. Kako bi se postiglo brzo i jednolično zamrzavanje voća ili povrća i osigurala što duža trajnost, temperatura zamrzavanja treba iznositi od -15 do -25 stupnjeva.
Sušenje je proces tijekom kojeg se iz određenih vrsta voća i povrća uklanja veći dio vlage, a može se obavljati na suncu, u pećnici ili u dehidratoru.
Kiseljenje je najstariji način čuvanja povrća i ovaj proces, ovisno o vrsti povrća, može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Povrće se najčešće kuha u mješavini vode, octa i začina pa se sprema staklenke i prelijeva pripremljenom tekućinom.
Važnu ulogu u konzerviranju namirnica imaju kuhinjska sol, ocat i alkohol kod povrća te šećer kod voća. Oni zahvaljujući svom sastavu sprječavaju razvoj mikroorganizama. Osim ovih sredstava, postoje i kemijski konzervansi poput vinobrana, benzojeve, mravlje ili sorbinske kiseline, ali oni su više-manje štetni po naše zdravlje. Osim toga, mogu promijeniti boju, miris i okus namirnica pa njihovu upotrebu izbjegavamo.
Sterilizacija i pasterizacija
Posuđe i pribor koji ćemo koristiti tijekom pripremanja zimnice moraju biti čisti i sterilizirani. Staklenke ili boce u kojima ćemo čuvati zimnicu trebaju biti neoštećene, dobro oprane i sterilizirane, kao i pripadajući poklopci i čepovi. Sterilizaciju boca i staklenki provodimo tako da ih nakon pranja posložimo na lim za pečenje i 10-15 minuta držimo u pećnici koju smo prije toga zagrijali na 150 stupnjeva.
Osim sterilizacije, u pripremi zimnice bitna je i pasterizacija. Pasterizaciju provodimo tako da napunjene i zatvorene staklenke složimo u jedan veliki lonac čije smo dno i rubove prije toga prekrili starim kuhinjskim krpama. Između staklenki bi trebao postojati razmak kako se tijekom pasterizacije ne bi dodirivale i popucale. Lonac se ispuni vodom par centimetara ispod ruba staklenki i stavi se na štednjak. Vodu zagrijavamo do vrenja, a nakon toga zimnicu “kuhamo” na laganoj temperaturi od 15 do 30 minuta, ovisno o vrsti namirnice.
Zimnicu poslije pasterizacije ostavljamo da se postupno hladi kako bi se stvorio što bolji vakuum, a kad je potpuno ohlađena, spremamo je na stalno mjesto.
Skladištenje zimnice
Kako bi što duže trajala, pripremljenu zimnicu treba čuvati u optimalnim uvjetima. Prostor u kojem ćemo je čuvati mora biti čist, prozračan, taman i suh. Temperatura u takvim prostorijama ne bi trebala prelaziti 18 stupnjeva, a potrebno se pobrinuti i da ne dođe do smrzavanja zimnice jer staklenke u tom slučaju mogu popucati.
Foto: Ray Shrewsberry/Pixabay