Vegetarijanstvo kao životni stil, stil prehrane ali i humani čin prema životinjama sve je češća pojava u današnje vrijeme. No, svaki se vegetarijanac svakodnevno suočava s predrasudama i neznanjem drugih ljudi jer se takav način prehrane smatra nesigurnim za zdravlje. Istina je sasvim drugačija, a glavni problem koji se pojavljuje kada čovjek prijeđe na vegetarijanstvo jest nedovoljna informiranost o hrani koja zamjenjuje namirnice životinjskog podrijetla.
Ono što je zajedničko svim vegetarijancima jest da ne konzumiraju meso, ali i među njima postoji nekoliko podjela. Tako razlikujemo one koji konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode i jaja, one koji uopće ne jedu mliječne proizvode, ali jedu jaja; vegetarijance koji jedu mlijeko i mliječne proizvode, ali jaja izbjegavaju, i one koji jedu isključivo biljnu hranu, na mliječne proizvode i jaja ni ne pomišljaju.
Prehrana koja isključuje veliki broj namirnica, našem organizmu može uskratiti neophodne tvari kao što su kalcij, vitamin D i B12 pojedine aminokiseline, cink i željezo. Budući da organizam ne može sam sintetizirati esencijalne aminokiseline koje čine temelj proteina, treba ih unositi u organizam preko druge hrane. Mahunarke, žitarice, uljevite sjemenke, povrće i voće sadrže proteine manje kvalitete od onih kojih ima u mesu, ali njihovom pravilnom kombinacijom i količinom može ih se nadomjestiti.
Cink je mineral koji ima najveću ulogu u našem organizmu; njime obiluje riba, meso, jaja, mlijeko, ali ga ima i u žitaricama, mahunarkama i suhom voću. Slično je i sa željezom kojeg najviše ima u mesu i koje se također može nadomjestiti unosom drugih namirnica. Kalcija najviše ima u mlijeku i mliječnim proizvodima pa se izbacivanjem tih namirnica iz prehrane teško može osigurati dovoljna količina potrebna organizmu.
Vitamine, kojima meso obiluje, trebalo bi konzumirati u obliku dijetetskih pripravaka jer bi u suprotnom mogli izazvati probleme u funkcioniranju našeg živčanog sustava, sastavu krvi i općenito razvoju organizma. Blagotvorno djelovanje vegetarijanske prehrane dokazano je u mnogim znanstvenim studijama. Njome se smanjuje sadržaj ukupnih masti, zasićenih masnih kiselina i kolesterola, a povećava sadržaj vlakana bitnih za regulaciju crijevnih funkcija i održanje optimalne razine glukoze i kolesterola u krvi. Antioksidansi u voću i povrću preventivno utječu na pojavu različitih bolesti poput različitih tumora i krvožilnih bolesti.
Dobro isplanirana i balansirana vegetarijanska prehrana prihvatljiva je za ljude svih životnih dobi, ali bi prije prelaska na nju trebalo obaviti određene liječničke preglede kako bismo bili sigurni da naše tijelo besprijekorno funkcionira. Budućim vegetarijancima savjetuje se i da na nov način prehrane prijeđu postupno, odnosno da postupno smanje udio mesa, a povećavaju unos raznovrsne biljne hrane bogate željezom. Vegetarijanska prehrana može se pripremati na stotine načina i jednako je ukusna i zanimljiva kao i hrana životinjskog podrijetla, ne čudi stoga što sve više ljudi odabire takav stil života.
Autor: I.H., Foto: Thirteen/Shutterstock
