Znakovi slomljenog i napuknutog rebra

znakovi slomljenog rebra

Rebra (lat. costae) su zavijene, parne i plosnate kosti koje, zajedno s kralježnicom i prsnom kosti, oblikuju prsni koš. Čovjek ima 12 rebara sa svake strane tijela, a na stražnjoj strani, svojom glavicom čine zglob s odgovarajućim prsnim kralješkom.

Sprijeda se nalazi prvih sedam rebara koji su rebrenim hrskavicama izravno spojeni za prsnu kost i to su “prava” rebra, iduća tri vezuju se s prsnom kosti sedme rebrene hrskavice i to su “lažna” rebra, a posljednja dva slobodno strše u mišiće trbušne stijenke i nazivaju su “lebdeća” rebra. Duljina rebara raste od prvog do osmog, a zatim se smanjuje.

Slomljeno rebro (prijelom)

Slomljeno rebro (prijelom rebra) je vrsta ozljede do koje dolazi nakon djelovanja određene sile koja nadilazi otpor koštanog tkiva, a simptomi uključuju nemir pri disanju, bol u području ozljede i moguće vanjske znakove ozljeda na koži. Prijelom može dovesti do ozbiljnijih komplikacija, a u tim trenucima je potrebna liječnička pomoć.

Vrste prijeloma

Prijelom rebara može se podijeliti na više vrsta i to prema:

  • Prisutnosti kožnih lezija
  • Stupnju oštećenja koštanog tkiva
  • Broju oštećenja
  • Mjestu frakture
  • Vrsti prijeloma

Vrste prijeloma rebara prema prisutnosti kožnih lezija:

  • Ulomci zatvorenih kostiju koji ne oštećuju kožu i nalaze se na debljem predjelu mekih tkiva
  • Dijelovi otvorenih kostiju koji ometaju integritet mekog tkiva i kože

Vrste prijeloma rebara prema oštećenju koštanog tkiva:

  • Oštećenost reperiploškog koštanog tkiva
  • Puno oštećenje debljine tkiva

Vrste prijeloma rebara prema broju oštećenja:

  • Više – kada je oštećeno više rebara
  • Jedan – kada je oštećen samo jedan rub

Vrste prijeloma rebara prema mjestu loma:

  • Bilateralni prijelom rebra – kada su oštećena rebra s lijeve i desne strane prsnog koša
  • Jednostran prijelom rebra – kada su oštećena rebra (jedno ili više) samo na jednoj strani prsnog koša

Također dijelimo i prema vrsti prijeloma:

  • Kosi prijelom – do kosog prijeloma najčešće dolazi kod posrednih utjecaja sile, na samom “zavoju“ rebra.
  • Poprečni prijelom – do poprečnog prijeloma dolazi kod snažnog i direktnog udarca. Ovaj prijelom najčešće rezultira i ozljedom pluća, srca i ostalih unutarnjih organa.

Područje na kojem se nalazi slomljeno rebro je bolno do te granice da ponekad čak i disanje može biti bolno. Koža može biti natečena, crvena ili puna modrica.

Uzroci i faktori rizika slomljenih rebara

Slomljeno rebro je ozljeda kosti koja se najčešće javlja kao posljedica prometne nesreće, udarca u sportovima, pada ili ostalih sila. Do puknuća može doći i kao posljedica nekih bolesti kao što su koštana metastaza ili osteoporoza.

Prijelom rebra može biti uzrokovano izravnim udarcem ili ponavljajućom traumom.

Izravan utjecaj na lom:

  • Padovi
  • Ponavljajuće traume
  • Sportovi u kojima dolazi do agresivnog kontakta (borilačke vještine, hokej)
  • Prometne nesreće
  • Težak i dugotrajan kašalj

Postoje i faktori rizika koji mogu povećati rizik:

  • Bavljenje sportom – povećavanjem traume u/na prsima može dovesti do loma jednog ili više rebara, a najčešće se ovakve agresivne traume događaju sudjelovanjem u sportovima u kojima se dolazi do agresivnog kontakta, kao što su hokej, borilačke vještine
  • Osteoporoza – poznato je da kod osteoporoze kosti gube njihovu gustoću, pa su samim time oni koji boluju od ove bolesti podložniji rizicima od prijeloma rebara i kosti općenito
  • Kancerogena lezija – ako se nalazi rebrima, kancerogena lezija može jako oslabiti kosti i učiniti ih lakše osjetljivijima na lomove

Ako ste primijetili da je mjesto u području rebara osjetljlivo na dodir i osjetite bol koja vam je prisutna prilikom disanja obavezno posjetite liječnika.

Simptomi slomljenih rebara

Najčešći simptomi uključuju:

  • Zvukove prilikom palpacije prsa
  • Deformitet u obalnim lukovima
  • Modrice na prsnom košu
  • Poremećaj disanja
  • Bol u prsima

Prijelom rebra u nekim slučajevima može prouzročiti probijanje pluća, krvnih žila koje se nalaze u prsnom košu i drugih organa što može prouzročiti krvarenje koje je opasno po život, stoga je potrebna brza medicinska procjena (dijagnoza) i liječenje

Liječnika također trebate posjetiti odmah ako osjetite:

  • Ukliještenu bol u središtu prsa (duže od nekoliko minuta)
  • Osjetite pritisak ili “punoću” u središtu prsa
  • Bol koja proizlazi (proteže se) od prsa prema ruci/rukama ili ramenu

S obzirom na to da se većina ozljeda loma rebara događa u prometnim nesrećama, vrlo je velika mogućnost da ćete prilikom dolaska na hitnu saznati da imate slomljeno jedno ili više rebara.

Simptomi mogu biti lakši ili teži, no u težim slučajevima loma ponekad su slični i nalikuju simptomima srčanog udara.

Komplikacije slomljenih rebara

Za razliku od napuknuća, rebra koja su slomljena na jednom ili više dijelova uzrokuju mogućnost nanošenja daljnjih ozljeda unutarnjim organima i krvnim žilama. S brojem slomljenih rebara, ovaj se rizik povećava, a komplikacije rastu ovisno o tome i koja su rebra slomljena. Kako bi ih lakše prepoznali, rebra su označena brojem od vrha prema dnu:

  • Gornja rebra – za lom bilo koja od prva tri rebra potrebno je puno više snage od drugih. Zaštićena su lopaticama i ključnom kosti, ali kod loma jednog od gornja tri rebra, rub koji prilikom loma ostaje nazubljen može uzrokovati ozljede na aorti i drugim krvnim žilama.
  • Srednja rebra – najčešće ozljede puknuća srednjih rebara događaju se uslijed tupe traume, a dijelovi na kojima je lom mogu uzrokovati probijanje pluća (kolabiranje) i krvarenje.
  • Donja rebra – najmanje je vjerojatno da se slome (no nisu izuzeta). Donja dva rebra nisu vezana za sternum (prsnu kost), pa su samim time više fleksibilna. No, ako se lom donja dva rebra i dogodi, mjesto loma (krajevi) mogu nanijeti ozbiljnu štetu bubrezima, jetri i slezeni.

Dijagnoza

Mnogi se pitaju kako možemo odrediti je li došlo do prijeloma rebra, a točnu dijagnozu je moguće odrediti samo u zdravstvenoj ustanovi. Imajte na umu da samostalno, kod kuće, nije moguće napraviti ispravnu dijagnozu jer čak i iskusni liječnici ne mogu uvijek vizualno zaključiti o kakvoj se točno ozljedi radi. Često zahtijevaju dodatne preglede jer imaju slične simptome i znakove.

Dijagnoza uključuje simptome, fizikalni pregled liječnika i povijest bolesti. Liječnik će zatražiti pregled (testiranje) za daljnje prepoznavanje mjesta loma, identifikaciju mogućih komplikacija kao što je hemotoraksa (krvarenje), aortalna lezija, plućna kontuzija i pneumotoraksa (propuštanje zraka iz pluća)

Dijagnoza se postavlja palpacijom na mjestu ozljede, kada se pod prstima osjećaju neravnine na površini rebara, pomicanje dijelova slomljenih rebara i pojava boli.

Dijagnozu je moguće utvrditi:

Ultrazvukom – ultrazvukom prsnog koša kojom se identificiraju moguće komplikacije poput krvarenja ili propuštanje zraka.

CT – tehnologija koja snima rendgenski snimak iz različitog kuta i kombinacijom prikazuje poprečni presjek unutarnje strukture tijela. Može otkriti prijelome koji se inače na rendgenu ne primijeti (propuste). Ozljede na krvnim žilama i mekom tkivu je također lakše utvrditi na CT-u. Pregled je u potpunosti bezbolan i traje otprilike dvadesetak minuta.

Rendgenom – alat za vizualan pregled kostiju koji koristi nisku razinu zračenja. Često se dogodi da ne otkrije svježe prijelome, posebice ako se ne radi o prijelomu nego samo o kosti koja je napukla. Vrlo je koristan za otkrivanje kolabracije pluća.

Skeniranjem kostiju – tehnika prilikom koje se prati i gleda fraktura (mjesto gdje je kost slomljena uslijed ponavljanja traume), na primjer kod dugih napadaja kašlja. Prilikom skeniranja kostiju, radioaktivni materijal (vrlo mala količina) se ubrizgava (ispušta) u krvotok te se skuplja na mjestima gdje kost zacjeljuje.

Krvnom tomografijom – obavlja se kada postoje sumnje na veće rizike, kao što su pojava lezija.

Liječenje slomljenih rebara

Liječenje prijeloma rebra je usmjereno na smanjenje boli i otekline koja je uzrokovana ozljedom. Iako se većina puknuća rebara samostalno zaliječi, ponekad je potrebno čak i dva mjeseca i više. Kako bi se oporavak ubrzao savjetuje se ne baviti se nikakvim fizičkim aktivnostima, puno mirovati i tražiti odgovarajuće lijekove protiv boli.

Za lijekove protiv bolova savjetujte se sa svojim liječnikom, obično su to lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, no pri jakim bolovima potrebni su jači lijekovi ili nervni blokovi (dugotrajne injekcije anestezije oko živaca slomljenog rebra).

Liječenje boli:

  • Upotrebom nenarkotičkih analgetika
  • Lokalnim anestetikom paravertebralnom blokadom infiltracijom u mjesto gdje se nalaze živci oko ozlijeđenih rebara, i to jednog rebra iznad i jednog rebra ispod prijeloma
  • Torokalnim epiduralnim analgetikom

Za liječenje se prije koristio kompresijski materijal (kompresijski zavoji kojima ste si mogli zamotati prsa) za fiksiranje i imobilizaciju područja, no danas se više ne preporučuju i ne koriste zbog sprečavanja dubokog disanja što često povećava rizik i uzrokuje upalu pluća.

Po potrebi treba sanirati rascjep srčane i plućne maramice, crijeva, jetre, slezene. Zaustaviti krvarenja, sanirati pneumotoraks i slično

Napuknuće rebra

Napuknuće rebra se događa pri mehaničkoj traumi mekih tkiva bez uništavanja strukture kostiju i kože. Napuklo rebro je vrlo slično slomljenom rebru, no nije isto. Kod slomljenog rebra dolazi do podijele kosti na dva ili više dijelova. No, kad je riječ o napuklom rebru, radi se o kosti koja nije potpuno odvojena nego se dijelovi drže zajedno.

Kada su u pitanju simptomi, prijelom rebara ili napuknuće su jako slični, pa je prilikon prvog pregleda teško odmah prepoznati o kojoj se vrsti ozljede radi i uspostaviti dijagnozu. Simptomi, dijagnoza i liječenje je vrlo slično kao kod slomljenog rebra, samo u blažem i kraćem obliku.

Simptomi napuknuća rebra

Znakovi napuknutog i nagnječenog rebra su:

  • Bol – svaka ozljeda rebara karakterizira se jakom boli koja može, a i ne mora dugo trajati. Ona direktno utječe na disanje i motoričku sposobnostosobe, a u određenim slučajevima, ovisno o jačini boli, može dovesti i do šoka.
  • Otečenost – prilikom napuknuća pojavljuje se oteklina, a temperatura oštećenog tkiva se povećava
    Promjena boje kože – boja kože u oštećenom području može izblijediti, biti prekrivena ljubičastim pjegama i postati modra (modrice).
  • Teško disanje – jaka bol ne dopušta čovjeku da diše punim plućima čime dolazi do kratkoće daha. U nekim slučajevima, ozlijeđena strana potpuno staje ili zaostaje u respiratornom procesu što može uzrkovati asimetrično kretanje jedne strane prsnog koša.
  • Subkutano krvarenje – uz snažan udarac vrlo je vjerojatno da će se dogoditi puknuće malih krvnih žilica što će uzrokovati hematome i modrice. No, imajte na umu da se ovaj simptom, pa čak i kod težih ozljeda, ne mora pojaviti odmah.
  • Ograničenje pokretljivosti prsnog koša – osoba instinktivno pokušava smanjiti svoju pokretljivost kako ne bi osjećala bol, a tada disanje postaje kratko i plitko
  • Tahikardija – nedostatak zraka uzrokuje ubrzanje otkucaja srca kako bi se nadomjestio nedostatak kisika u stanicama zbog intenzivnije cirkulacije krvi.

Kako bi se odabrao način liječenja, prvo je potrebno napraviti dijagnozu modrice i otkloniti mišljenje da se radi o prijelomu.

Liječenje napuknutog rebra

Kako bi se donijela odluka o vrsti i načinu liječenja, potrebno je razumjeti o kakvoj se vrsti ozljede radi – napuknuću ili lomu, a radiografijom će se najbolje otkriti o kakvoj se vrsti oštećenja radi. Ako pacijent ima prijelom, tada će se na snimci vidljivo vidjeti fragmenti kostiju i frakturna linija, dok se kod napuknuća to ne vidi.

Liječenje napuknuća i loma se slično provodi, uz male izmjene:

  • Ambulantno liječenje i povremeni odlasci liječniku
  • Hlađenje oblogom na mjesto ozljede otprilike svakih 20ak min, s kratkim petominutnim pauzama
  • Mirovanje prije nego se počnu ublažavati akutni simptomi (oticanje i bol)

Nakon smanjenja boli s lijekovima po preporuci liječnika, smanjuje se oteklina i resorpcija modrica u obliku obloga.

Ne zaboravite da su uvijek moguće dodatne komplikacije, jer čim je rizik veći i šteta je veća. Komplicirana napuknuća i prijelome obavezno treba liječiti u savjetu s liječnikom i bolničkim uvjetima.

Ja sam Lorena. Po struci sam fizioterapeutski tehničar. Ljubav prema fizioterapiji natjerala me da se njome bavim poslovno ali i privatno. Uz to, obavljam i mommy work. Htjela sam se upustiti u još neke vode, ali nisam se mogla odlučiti u koje. Krenula sam pisati članke o svojoj profesiji, a zatim odlučila spojiti ugodno s korisnim i prenijeti i vama svoje znanje i savjete. Moj cilj je educirati i vas o raznim temama u svojim člancima.