Omega-3 masne kiseline nadomjestak su kojim se značajno utječe na rad kardiovaskularnog sustava. Bolesti srca i krvožilnog sustava uz pretilost najveća su boljka zapadnog društva. Razlog tome je vrlo jednostavan. Promijenili smo način života tako da konzumiramo sve više hrane bogate lošim masnoćama i šećerima, a tu energiju nemamo gdje potrošiti jer veliku većinu vremena provodimo sjedeći.
Namirnice su prije bile kvalitetnije i iz pouzdanih izvora. Danas ih kupujemo u supermarketu gdje ne možemo kontrolirati podrijetlo i jasno nam je da ta hrana ima smanjenu nutritivnu vrijednost. Bolestima krvožilnog sustava pridonosi i veliki broj pušača. Gotovo svaka četvrta osoba je pušač, čime drastično povećava rizik oboljenja.
Esencijalne masne omega-3 kiseline poznate su i pod nazivom dobre masnoće. Iako su masnoće one nas štite od nastanka srčanih bolesti. Relativno lako ih je unijeti prehranom i što smo više izloženi stresu ili imamo nekoliko loših navika u repertoaru trebali bi ih unositi sve više.
Možete ih pronaći u ribljem ulju, sjemenkama lana, orasima, pšeničnim klicama i sjemenkama suncokreta. Ako primjetite nagli pad energije i kronični umor, pokušajte povećati konzumaciju ovih namirnica unutar prehrane ili uzimati suplemente.
Plava riba upravo je ona u kojoj ćete moći pronaći najveće koncentracije omega-3 masnih kiselina. Jednako tako pokušajte zamjeniti suncokretovo ulje onim maslinovim. Ako je moguće uvijek odaberite ekstra djevičansko maslinovo ulje. Što je ono manje prerađeno dobrobiti za zdravlje će biti veće.
Bit će vam potreban jedan gram omega-3 masne kiseline dnevno. Ukoliko koristite lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi preporučamo konzultacije sa liječnikom jer omega-3 kiseline također djeluju na taj način i time štite srce i krvne žile od previsokog tlaka i srčanog udara.
Kada u našem tijelu nedostaje ovih dobrih masnih kiselina osjećamo se umorno i malaksalo i jednako tako podloži smo bakterijama i virusima jer je oslabljen imunološki sustav. Možete uočiti i promjene na koži i općenitu neraspoloženost jer se ne luči dovoljna količina serotonina tzv. “hormona sreće”.
Autor: L.K., Foto: Nikita G. Sidorov/Shutterstock
