Borovnica je višegodišnji, listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae). U Hrvatskoj raste u bukovim, borovim i smrekovim šumama. Spada pod bobičasto voće kao i aronija, brusnica, dud, jagoda, kupina, malina, ribiz i grožđe.
Grm borovnice može narasti od 20 do 50 cm u visinu. Cvjeta tijekom svibnja i lipnja, a plodovi se mogu očekivati od lipnja do kolovoza. Plod borovnice je tamnoljubičasta bobica promjera 5-10 cm. Borovnica ima slatko-kiseli okus, a sadrži vitamine, minerale, organske kiseline i tanin.
Najčešći je uzgoj sorte duke, a zatim slijedi sorta bluecrop, patriot, huron i draper, te sorte koje sazrijevaju nešto kasnije, poput aurore i liberty.
Sadnja borovnica
Borovnica se razmnožava podzemnim izbojcima. Sadnja borovnice obavlja se u listopadu i studenom, a prije sadnje je potrebno nekoliko sati potopiti korijen u vodi. Uspijeva na kiselom tlu pH vrijednosti 4 do 5.2, a uzgoj borovnice je moguć i na vapnenom tlu. U tom slučaju treba osigurati dubok sloj kiselog humusa.
Borovnici najbolje odgovaraju blago nagnuta tla. Prije sadnje je potrebno poorati tlo na dubinu od 20 cm. Ako je tlo vlažno, rade se humci visoki od 15 do 30 cm i široki 120 cm. Sadnja borovnice obavlja se na razmaku od 120 cm između svakog visokogrmnog nasada u redu, a razmak između redova treba biti 3 metra.
Uzgoj borovnica
Moguć je uzgoj borovnice u obliku grma i žive ograde. Uzgoj borovnice na većim visinama zahtijeva da redovi u kojima je posađena borovnica idu u smjeru sjever-jug jer će tako posađena imati dovoljno svjetlosti. U nižim i toplijim te bolje osvijetljenim predjelima borovnicu je bolje saditi u smjeru istok-zapad kako bi se spriječilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla.
Za uspješan uzgoj borovnice potrebno je birati mjesta s dosta sunca i topline. Kod obrade tla je potrebno u svaku rupu dodati gnojivo koje ne sadrži kalcij ili vapno. Nije preporučljiva ni sadnja borovnica pokraj zidova ili ograda na kojima se nalazi vapno jer ono kroz tlo ulazi u biljku pa ona propada.
Održavanje nasada
Za održavanje nasada borovnice važno je znati da se kod tla dobro opskrbljenog fosforom koristi NPK gnojivo u omjeru 12:4:8. Kod tla koje nije dobro opskrbljeno fosforom, dodaje se gnojivo u omjeru 10:10:10. Svakom grmu se nakon pupanja u proljeće i poslije berbe u jesen dodaje po 30 grama NPK gnojiva. Kako raste biljka, raste i njena potreba za gnojivom pa se u konačnici grmovima visine 2,5 metra dodaje po 150 grama gnojiva.
Dušična gnojiva se ne primjenjuju prve godine nakon sadnje borovnice, a druge godine se dodaje UREA.
Borovnica može podnijeti velike minuse, a da nasadi ne pretrpe štetu. Inače podnosi temperature od -20 do -25 stupnjeva, a ako je prekrivena snijegom, može izdržati još niže temperature.
Za vrijeme vegetacije traži dosta vlage pa se u ljetnim mjesecima kada nema dovoljno vlage preporučuje navodnjavanje. Dok je na niske temperature dosta otporna, visoke temperature i suša joj ne odgovaraju pa ako joj ne osigurate dovoljne količine vode nasadi bi mogli pretrpjeti ozbiljniju štetu, što znači da može doći do sušenja grmova, kržljavog rasta i slabijeg uroda.
Prvu godinu nakon sadnje potrebno je uklanjati cvjetne pupoljke, a kad borovnica dosegne visinu od 1 ili jednog i pol metra, obavlja se rezidba kako bi se obnovile sve rodne grane. Prvo se uklanjaju stare, slabe i bolesne grane, a s preostalih se orezuju one koje su dale prinos posljednje dvije godine. Odmah ispod reza će se pojaviti novi izbojci.
Iako se najčešće uzgaja na zemljištima, sve češći je i hipodronski uzgoj borovnice. Ovakav uzgoj podrazumijeva dizanje gredica i otvaranje jamica koje će spriječiti zadržavanje vode i gušenje korijena. Hipodronski uzgoj je razvijen u Austriji, a borovnica se sadi u tegle od 10 litara.
Zaštita od bolesti
Borovnica je podložna napadima velikog broja bolesti i štetočina pa na vrijeme treba poraditi na zaštiti. Najveća opasnost borovnici prijeti od plamenjače. Bolest se obično javlja na granama, lišću i nezrelim plodovima, a uzrokuje pojavu pjega promjera 20 do 20 mm. Opasnost od bolesti je veća u vrijeme čestih kiša, velika vlage i visokih temperatura.
Može se javiti i hrđa listova i stabljike, a ona se manifestira u obliku tamnih pjega veličine 2 do 3 mm. Najveća vjerojatnost za pojavu hrđe postoji krajem proljeća i početkom ljeta. Potrebno je odmah reagirati jer se bolest može proširiti na cijeli grm. Važno je posavjetovati se sa stručnjacima kako bi se napravio pravilan program zaštite.
Od ostalih bolesti mogu se javiti i antraknoza plodova, siva plijesan, rak stabljike, pjegavost lišća, monilioza, crvenilo lišća i trulež korijena.
Od štetočina se mogu pojaviti biljne uši. Potrebno je redovito raditi i na suzbijanju korova kako ne bi preuzeo biljku. Za sprječavanje korova može se koristiti kombinacija malčiranja i herbicida. Prostor između redova borovnice se zatravljuje, a travu je važno redovito održavati i kositi.
Korisna je i upotreba mreža koje će borovnicu zaštititi od tuče, ali i od ptica koje su ljubitelji plodova.
Berba borovnica
Berba borovnica se ne obavlja samo jednom nego više puta u sezoni. Obično je riječ o 3 do 7 berbi u 5 do 8 dana. Razlog za ovakav način berbe je taj što borovnice ne sazrijevaju u isto vrijeme.
Vrijeme berbe ovisi o klimatskim uvjetima, a može trajati od 6 do 8 tjedana. Obično se odvija u ranim jutarnjim satima, a peteljke borovnica se skidaju ručno ili uz pomoć posebnih češljeva za branje. Prilikom berbe treba biti oprezan kako se ne bi oštetili plodovi.
Skladištenje borovnica
Borovnica se nakon berbe pakira u male, plitke plastične posude, a s obzirom na to da slabo podnosi transport, uglavnom se odmah zamrzava i do trenutka prodaje ili prerade čuva se u hladnim komorama.
Može se do mjesec dana čuvati u hladnjačama u kojima temperatura iznosi od 0 do 2 stupnja, a preporučena vlažnost zraka je od 85 do 90 posto.
Ako želite zamrznuti svježe borovnice, prije toga odstranite sve zdrobljene i pljesnive plodove kako ne bi pokvarili ostale. Peru se prije konzumacije, a ne prije spremanja u zamrzivač. U hladnjaku se u zatvorenoj posudi mogu čuvati oko tri dana.
Ljekovita svojstva borovnice
Borovnica je jedna od supernamirnica jer je prepuna nutrijenata. Ima jako malo kalorija, a u isto vrijeme ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Bogata je dijetalnim vlaknima, fosforom, kalijem, kalcijem i vitaminima C i K. Sadrži i velike količine pektina koji je koristan kod snižavanja kolesterola. Osim toga, tu je i jedan od najjačih antioksidansa – antocijan. Antocijan voću daje boju, a organizam štiti od upala i sprječava pojavu raka.
Redovita konzumacija borovnica čuva mrežnicu oka i umanjuje negativan utjecaj sunca te štiti oči od oksidativnog stresa. Istraživanja su pokazala da su korisne i kod sprječavanja kod Alzheimerove bolesti.
Borovnice imaju nizak glikemijski indeks pa ih mogu konzumirati i dijabetičari. Smanjuju dijastolički i sistolički tlak, a odlične su i za regulaciju krvnog tlaka. Osim toga, dobre su i za poboljšanje pamćenja i koncentracije, potječu rast kose, smiruju menstrualne bolove i sprječavaju urinarne infekcije.
Borovnica u kuhinji
Borovnice se u kuhinji najčešće koriste za pripremu slastica, a često se jedu i svježe. Može se dodati malo šećera i par kapi limunovog soka. Koriste se prilikom izrade pita, savijača, muffina, peciva i smoothieja. Možete ih kombinirati i sa zobenim pahuljicama za doručak. Kod pripreme nekih slastica mogu se koristiti smrznute ili svježe borovnice. Od njih se radi i pekmez ili džem.
Povijest
Borovnica potječe iz Sjeverne Amerike, gdje se i danas najčešće uzgaja. Osim SAD-a, najveći proizvođači borovnice su Čile i Kanada, a u Europi Francuska, Njemačka i Poljska.
Foto: Free-Photos / Pixabay
