Ronjenje

ronjenje sa opremom
Ronjenje sa opremom,. Foto: Specta/Shutterstock

Zaroniti ispod površine, osvojiti svako područje, proučiti i iskoristit sve resurse ili jednostavno zaviriti u neki drugi svijet, u neumoljivu tišinu oceana. Želja čovjeka da zaroni pod površinu i dođe što je moguće dublje, da testira svoje granice, postojala je oduvijek. Poznato je da su ljudi ronili na dah već 5000 godina prije Krista. Čak i grčki povjesničari spominju ovu aktivnost a asirci su čak ronioce zabilježili i na reljefima.

Ljudi su ronili iz mnogih razloga bilo da se radilo o znatiželji i rekreaciji ili češćim razlozima poput lova ili čak u ratne svrhe. I Aleksandar Veliki je čak imao svoje ronioce koji su eliminirali prepreke u podmorju. Danas je ronjnje uglavnom, naravno ako izuzmemo vojne ronioce, postalo razonoda i bijeg od svakodnevnih briga za avanturiste diljem svijeta.

S vremenom je postao sve istaknutiji problem vremena ostanka pod vodom. Ako je trebalo očistiti podmorje ili spasiti nešto sa potonulog broda nekoliko minuta koje se može ostati pod vodom na zaronu na udah jednostavno nije bilo dovoljno dobro. Već u 16. st mnogi mudri ljudi počeli su tražiti rješenje ovog problema pa je u tom stoljeću izumljeno i zvono za ronjenje. Ronioc bi se nalazio u zvonu, zatim bi se spuštao u vodu tako da bi na zvono bili obješeni utezi, a zrak bi ostajao u zvonu i omogućio roniocu da diše.

Augustus Siebe načinio je prvo odijelo koje nalikuje današnjem odijelu za ronjene i koje je omogučilo roniocu veću pokretljivost. No kako je rasla količina vremena koju su ronioci mogli provesti pod vodom, jednako tako je rasla i izloženost nusproduktima disanja i otkrivena je nova bolest nazvana dekompresijska bolest. Radi se zapravo o trovanju dušikom koje izaziva simptome poput kostoblje i ujedno udisanje dušika pod tlakom izaziva neku vrsu opijenosti tako da bi roniocvi nakon šro zarone na određenu dubinu opisivali stanje euforije.

Današnje odijelo za ronjenje usavršili su Emile Gagnan i Jacques Cousteau i njime su se mogli spustit do 60 metara dubine. Radilo se o potpuno zatvorenom  samodostatnom sustavu. I kod nas možete ljeti na obali pronaći škole ronjenja gdje ćete sa iskusnim instruktirima naučiti sve što trebate znati želite li se upustiti u ovu sportsku pustolovinu. Zašto ne biste ove godine na godišnjem odmoru iskušali nešto potpuno novo i zaronili u svijet plave tišine? Tko zna, možda pronađete ono što tražite 30 metara ispod površine ponad nekog koraljnog grebena.

Autor: L.K. Foto: Specta/Shutterstock