Možda već naslućujete što je slow living, ali zasigurno ne znate koliku dobrobit može unijeti u vaš život. Slow living nije samo trend koji prolazi – to je filozofija života koja može transformirati način na koji doživljavamo svakodnevicu.
Ovaj životni stil naglašava kvalitetu nad kvantitetom i postaje sve popularniji među ljudima koji traže dublji smisao i veće zadovoljstvo u životu.
Što je slow living i odakle dolazi?
Slow living je životni stil koji je usmjeren na usredotočenije provođenje vremena koje nam je na raspolaganju, te svjesno uključivanje u aktivnosti. Ovaj pokret nastao je iz slow food pokreta koji naglašava lokalnu i tradicionalnu kuhinju umjesto brze hrane. Filozofija se fokusira na život u skladu s prirodnim ritmovima i poticanje kvalitetnog života, umjesto da se bazira na brzini i potrošnji.
Slow living filozofija nastala je u Europi u 1980-im godinama, kada se počelo shvaćati da ljudi žele živjeti više u skladu s prirodom i smanjiti stres. Međutim, koncept “sporog života” seže mnogo dalje u prošlost – filozofi kao što su Epikuros i Seneka u antičkoj Grčkoj i Rimu promovirali su ideju da se život treba živjeti polako i svjesno.
Prema ovom principu, usporavanje tempa života daje prednost općoj dobrobiti i istinskom užitku. To ne znači živjeti usporeno i odgađati stvari, već samo da sve radimo pravilnom brzinom i tempom umjesto da žurimo. Umjesto da kroz različita životna iskustva prolazimo toliko brzo da ih idućeg trenutka već zaboravimo, moramo biti svjesni svakog trenutka.
Zašto je slow living važan za naše zdravlje?
Slow living donosi mnoge fizičke i mentalne koristi i direktno utječe na naše zdravlje. Iz dana u dan smanjujemo stres, poboljšavamo san, bolje se hranimo, što doprinosi boljem osjećaju u vlastitom tijelu. Ovaj način života omogućava nam da u svoje živote privučemo više usmjerenja, što nam pomaže da pronađemo više smisla i zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima.
Glavni princip slow livinga je vraćanje vašeg vremena – isključivanje aktivnosti koje ne služe vašim interesima, kao što je doom scrolling, gledanje Netflixa u nedogled ili učenje da kažete “ne” određenim obavezama. Ovo nas zapravo može učiniti da se osjećamo kao da imamo više vremena – više sati u danu da se posvetimo onome što nam je važno.
Slow living se temelji na smanjivanju stresa i promicanju mentalnog i fizičkog zdravlja. Temelji se na ideji da se život treba živjeti polako i svjesno, kako bi se izbjegao prekomjerni potrošački način života.
Kako usporiti tempo života – praktični savjeti
Usporiti nije tako jednostavno kao što se čini, osobito ako ste godinama zatrpavali svoj raspored raznim zadacima i stekli određene navike kojih se nije lako riješiti. Ali nije nemoguće – evo kako si olakšati prijelaz u sporiji način življenja i postati zadovoljniji.
1. Postavite prioritete i naučite reći “ne”
Razmislite o tome što vam je zaista važno. Ne morate prihvatiti sve obaveze koje vam dolaze na put. Fokusirajte se na stvari koje vas ispunjavaju i izbjegavajte sve što izaziva stres. Češće govorite “ne” stvarima u kojima ne uživate.
2. Prakticiranje mindfulnessa
Usporite i obratite pažnju na sadašnji trenutak. To možete postići kroz meditaciju, svjesno disanje ili jednostavno promišljeniju prisutnost u svakodnevnim aktivnostima, poput ispijanja jutarnje kave ili šetnje prirodom. Slow living je sinonim za slušanje sebe, kako biste bolje zadovoljili svoje potrebe tako što ćete brinuti o svom tijelu, ali i o svom duhu.
3. Smanjite digitalnu buku
Probajte provoditi manje vremena na društvenim mrežama i digitalnim platformama. Pokušajte ograničiti vrijeme provedeno na uređajima i posvetiti više pažnje aktivnostima koje vas opuštaju. Redovito radite pauze od tehnologije i utišajte digitalnu buku.
Uvedite jednostavnije rutine u svoj život. Bilo da je riječ o prehrani, odijevanju ili kućanskim obavezama, manji broj opcija i jednostavniji odabiri olakšavaju donošenje odluka i stvaraju mirniju atmosferu.
5. Slow living na poslu
Slow living na poslu podrazumijeva uspostavljanje navika koje omogućavaju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života. Usvojite naviku da radite nekoliko kratkih pauza tijekom radnog dana kako biste udahnuli svjež zrak, opustili se, popili čaj.
Nemojte obavljati više zadataka istovremeno. Može vam se činiti da ćete tako biti efikasniji i brži, ali to samo dovodi do bržeg zamora i nepotrebnog stresa. Bolje je fokusirati se na jedan po jedan zadatak umjesto na kombiniranje.
Preuzmite kontrolu nad tehnologijom – ugasite sve notifikacije i alarme kad ste na sastanku ili kad vam je potreban mir za obavljanje posla.
Isključite svoj poslovni telefon kada niste u uredu ili ga “zaboravite” na radnom mjestu. Idealno bi bilo provjeriti svoj inbox tri puta tijekom radnog vremena: kada stignete na posao, prije pauze za ručak i sat vremena prije kraja radnog vremena.
6. Povezivanje s prirodom i kreativnost
Zamijenite šetnje gradom ili shopping centrom šetnjom u prirodi. Ne samo da ćete doprijeti svome zdravlju, već ćete izbjeći izazove potrošačkog društva. Šetnja u prirodi može biti neka vrsta meditacije – osluškujte zvukove prirode, promatrajte boje, osjetite mirise.
7. Budite kreativni
Probudite svoja osjetila razvijajući svoju kreativnost. Odvojite vrijeme da se ponovo povežete sa sobom i svojim talentom. Možda ste se oduvijek željeli baviti nekim kreativnim hobijem, a nikada niste za to pronašli vrijeme. Testirajte neku kreativnu aktivnost koja će vam omogućiti da se isključite iz digitalnog svijeta i fokusirate se na ono što volite raditi.
8. Svjesno hranjenje i planiranje obroka
Jedite pažljivo. Fokusirajte se na okuse i teksturu hrane – ne na televizor ili telefon. Planirajte obroke. Slow living, osim sporijeg tempa, uključuje sve – od smanjene potrošnje do svjesnog načina prehrane.
9. Stvaranje vremena za sebe i druge
Pokušajte svjesno planirati trenutke za opuštanje i odmor. Bilo da je to čitanje knjige, slušanje glazbe ili provođenje vremena u prirodi, važno je posvetiti vrijeme aktivnostima koje vas ispunjavaju.
Slow living podrazumijeva i stvaranje kvalitetnih odnosa sa drugima. To znači da se treba vrijeme posvetiti onima koji su nam važni i graditi duboke i trajne veze. Da bi se u potpunosti iskoristila prednost slow livinga, posvetite vrijeme sebi i drugima.
10. Slow living s djecom
Ako imate djecu, dozvolite im da tijekom dana budu bez ikakvih obaveza, da imaju vremena, da se dosađuju. Psiholozi tvrde da se tako kod djece razvija kreativnost.
Prednosti i izazovi slow livinga
Mijenjajući ritam života i usporavajući svoju svakodnevicu činimo za sebe više nego što djeluje na prvi pogled. Usporavanje tempa života donosi mnoge fizičke i mentalne koristi i direktno utječe na naše zdravlje.
Živeći sporije također znači živjeti u boljem skladu s prirodom. Donošenje odluka koje će biti od koristi za vaše zdravlje i dobrobit će također imati koristi za zdravlje planeta, kroz mjere kao što su konzumiranje lokalno uzgojene hrane, šetnja i biciklizam kad god je to moguće.
Da bismo proveli slow living u praksi, moramo to i željeti, jer to zahtjeva preispitivanje prioriteta da bismo se vratili osnovama. Ali kada se jednom krene, toliko je dobro da je nemoguće vratiti se starom načinu života.
Kako početi sa slow livingom danas
Živjeti slow living ne mora značiti da unosite radikalnu promjenu u svoj život. Često one male, ali vama bitne navike donose najveću radost i značenje. Možda krenete samo s jednom stvari, ali teško da ćete ostati samo na njoj.
Za slow living biste se mogli odlučiti jer osjećate stres, napetost i nervozu ili ako vam se čini da radite previše toga što vas iscrpljuje, a ne puni i nadahnjuje. Usporavanje će vam dati priliku za introspekciju, za osluškivanje svog tijela, uma, emocija.
Koristite svakodnevno putovanje na posao za meditaciju, slušanje audio knjiga ili podcasta. Povežite se s prirodom i provodite više vremena na otvorenom. Bitno je uočiti i eliminirati bespotrebnu buku i žamor kako biste mogli čuti što je to bez čega zaista ne želite živjeti.
Slow living je svojevrsna filozofija koja dolazi pod različitim nazivima, ali koncept je isti. Predstavlja način života u harmoniji i balansu, odnosno uči nas da usporimo tempo i živimo u trenutku najbolje što znamo. Prava definicija ustvari i ne postoji jer za svakoga će značiti nešto drugačije, ali glavna misao vodilja uvijek je ista – biti prisutan i uživati sada, ovdje i u svakom trenutku.
Slow living je način života koji naglašava sporiji, pažljiviji pristup svim aspektima svakodnevnog života. Radi se o tome da identificirate što najviše cijenite u svom životu i da u skladu s tim strukturirate svoje vrijeme. Umjesto da kroz dane jurcamo što je brže moguće da bismo bili “produktivniji”, usporavanje tempa života nam pomaže da uživamo u životu umjesto da krstarimo autopilotom.
Ovaj holistički, bezvremenski i ustvari prirodan način života kakav je bio nekada danas se uvelike razlikuje s obzirom na trendove i ritam modernoga doba. Slow living označava staložen, mirniji tempo u kojem je stres sveden na minimum. To je upravo ono čemu svi težimo, a na razne načine pokušavamo se prilagoditi izazovima svakodnevice i održati “zdravi razum”.
Jednostavan i spor život znači živjeti prema našim ograničenim potrebama, a ne prema našoj neograničenoj pohlepi. Sav stres i napetost rezultat su nepridržavanja ove formule. Slow living nije samo trend, već i svjestan izbor za uživanje u životnim trenucima, davanje prioriteta dobrobiti i njegovanje dublje povezanosti sa samim sobom i svijetom.