Sastav majčinog mlijeka

proteini iz mlijeka

Nema ništa bolje od dojenja djeteta vlastitim mlijekom jer je upravo majčino mlijeko prilagođeno svim djetetovim potrebama. Dojenje ima neosporivo pozitivan učinak na bebu i na majku koja ga doji. Posljednjih se godina sve više ističe važnost dojenja majčinim mlijekom, a i statistički podaci govore da sve više majki želi dojiti dijete vlastitim mlijekom.

Majčino mlijeko nazivaju “živom hranom” jer se mijenja ovisno o potrebama djeteta, a promjene u sastavu se događaju već u vrijeme samog podoja. Majčino mlijeko mijenja svoja svojstva tijekom laktacijskog razdoblja i prelazi iz žućkaste guste tekućine koja ima bogati nutritivni sastav, do kolostruma gdje dolazi do svog zrelog oblika.

Majčino mlijeko, osim nutrijenata koji su važni za razvoj i rast djeteta, sadrži i brojne enzime, hormone, imunih stanica, antitijela i žive mikroorganizme koji su prvi probiotici.

Nutritivne potrebe djeteta se brzo mijenjaju kroz njegovu prvu godinu života i tako se mijenja i sastav majčinog mlijeka. S vremenom dolazi do velike promjenu u udjelu proteina. Mlijeko koje nastane u prvih nekoliko dana nakon poroda je izrazito bogato proteinima. Tek rođeno dijete konzumira malu količinu mlijeka, ali brzo raste, dok kroz sljedećih šest mjeseci, sporije raste, ali konzumira više mlijeka jer u njemu opada koncentracija proteina.

Majčino mlijeko odlično djeluje na razvoj djetetovog imunološkog, hormonalnog i moždanog sustava. Ljudskom organizmu da bi dobro funkcionirao su potrebne aminokiseline, a on ih ne može sam stvoriti pa ih je potrebno unositi putem hrane. Majčino mlijeko je bogato sa svih 20 esencijalnih aminokiselina koje su napravljene prema potrebama djeteta.

Nova znanstvena istraživanja dokazuju da proteini iz majčinog mlijeka imaju veliku ulogu u razvoju djetetovog mozga i u regulaciji pretilosti, kardiovaskularnih oboljenja i slično.

Ni jedno mlijeko ne može dovoljno dobro zamijeniti nutritivnu i energetsku vrijednost majčinog mlijeka. Kravlje mlijeko nikako ne može nadoknaditi potrebe bebe, štoviše, može čak ostaviti i štetne posljedice na njegovo zdravlje. Djeca ne bi trebala piti kravlje mlijeko prije nego navrše prvu godinu života.

Autor: S. G., Foto: Vita khorzhevska/Shutterstock