Prekrasna stabla limuna u vrtu ili na balkonu ne samo da stvaraju opuštajuću atmosferu, nego su i jako korisna. Ova zimzelena stabla cvjetaju i do dva puta godišnje, a mogu narasti između 3 i 6 metara visine. Plodove daje gotovo cijelu zimu, kada su i najpotrebniji ljudskom organizmu. Limun je izuzetno zdravo voće. Osim što je odličan kao dio prehrane, limun se koristi i kao neizostavni dio prirodne kozmetike. Vitamin C iz njega potiče proizvodnju kolagena, pa je važan dio krema protiv bora. Ostali nutrijenti hrane kožu, ali i kosu, pa se koristi i kao dio maski za kosu i vlasište.
Najpoznatije vrste limuna koje možemo uzgajati su:
- Meyer (niže stablo, pogodno za uzgoj u posudi i slađi plod)
- Eureka (tvrđa kora i kiseliji plod)
- Lisbon (glatka kora i kiseli plod)
Sadnja limuna
Tlo
Stručnjaci savjetuju sadnju limuna u propusno tlo. Da bi povećali propusnost tla, u čvrstu zemlju morate dodati i oštrog pijeska. Ovakvo tlo je važno jer limunu ne odgovara previše vode, koja može ugušiti korijen. Premalo vode, s druge strane, može dovesti do opadanja lišća. Najbolje je posaditi sjemenke koje su se prije toga osušile Zabijemo ih u posudu ili čak čašu od jogurta, nekoliko centimetara duboko. Zemlja do klijanja mora stalno biti vlažna, ali ne i previše mokra, kako sjeme ne bi istrulilo.
Gnojidba
U fazi mirovanja, koja za limun nastupa tijekom zime, možemo presaditi limun u veću teglu ili vani u zemlju. Od travnja do kolovoza vrijeme je kada se limun treba gnojiti. To se radi jednom tjednom, najbolje gnojivom posebno napravljenom za agrume. Tako stablo ni zemlju nećete morati tretirati umjetnim fungicidima.
Temperatura
Za početak treba imati na umu da limun ne podnosi niske temperature. Najbolje raste u mediteranskoj, suptropskoj i tropskoj klimi. U kontinentalnim područjima veliki problem za citruse predstavljaju zimske temperature, stoga, ako ga želite uzgajati i tamo, za vrijeme hladnih mjeseci treba ga dobro zaštititi. Iz istog razloga, mnogi se odlučuju na sadnju limuna u posude, koje se za hladnoća unose u zatvoreni prostor. Limun ne podnosi temperature niže od – 5 Celzijevih stupnjeva. Ako ga uzgajate vani, voćku ćete za vrijeme zime morati zaštititi folijom.
Voda
Iako limuni rastu u toplijim predjelima, ipak zahtijevaju velike količine vode, pogotovo u njihovom vegetacijskom razdoblju, koje traje od travnja do kraja rujna. U vrijeme ljeta, limun se mora češće zalijevati, a nakon rujna umjereno, tek nakon što se zemlja isuši.
Uzgoj limuna u posudi
Limun se za osobne potrebe ili kao ukrasna biljka može uzgajati i u posudi. Za to je najbolja vrsta Citrus limon ili limeta. Ove biljke možemo premještati u toplije prostorije, stoga su pogodne za uzgoj i u područjima s neadekvatnom klimom za agrume. Posudu u koju smo posadili limun trebamo držati na svjetlosti, najbolje na južnoj strani kuće, s najvećom dnevnom temperaturom do 20 °C. Uz dovoljnu količinu svjetla i male promjene u temperaturi možete očekivati cvjetanje tijekom cijele godine.
Ljeti biljka mora biti na svježem zraku, a zimi u zatvorenoj, svijetloj prostoriji. Ako ne možete osigurati potrebnu temperaturu, iznad 10 stupnjeva, važno je da biljku smjestite u prostoriju u kojoj nema puno svjetla kako bi stablo moglo prijeći u fazu mirovanja.
Citruse koje uzgajamo u zatvorenom, treba cijepiti kako bi donijeli plodove. To činimo plodnim mladicama. To je najbolje činiti od sredine kolovoza do sredine rujna. Sobnu biljku treba presađivati svake 2 do 3 godine, u zemlju koja je smjesa teške zemlje, komposta, oštrog pijeska i listovače.
Održavanje nasada
Rezidba
Limunovo stablo održavamo rezidbom i to odstranjivanjem cijelih granja. Ono se vrši barem jednom godišnje, najbolje na proljeće, u ožujku ili travnju, kada ćemo moći skinuti i sva eventualna oštećenja od zime. Režu se konkurentne grane, kako bi mladica dobivala više hranjivih tvari i tako bolje rasla. Rezidba može biti oštra i njome se dobiva više vegetativnih grana, a manje pupova, ili slabija, kojom voćka manje buja, ali nosi više roda.
Zaštita od bolesti
Stablo limuna, kao i svako drugo, može oboljeti od raznih gljivičnih, virusnih ili bakterijskih bolesti. Prijete im i razni nametnici, najviše limunov crv, lisne uši, štitaste uši i moljci, grinje i mnogi drugi. Za zaštitu stabla mogu se koristiti kemijska sredstva, iako se ona ne preporučuju ako imate malo stabala i ako ih uzgajate za konzumaciju, baš zato što onda neće smjeti upotrebljavati i koru limuna.
Umjesto kemijskih sredstava, možete koristiti prirodne preparate za zaštitu limuna od bolesti i nametnika. Najučinkovitije biljke za to su:
- kopriva
- bazga
- pelin
- kamilica
- vratić
- hrastov list
- ljupčac
Svaku od ovih biljaka najprije morate najprije osušiti i nekoliko dana namakati u kišnici. Nakon toga vodu stavite u bocu s prskalicom i njome redovito škropite stablo – i oboljela i zdrava mjesta. Nemojte biljke ostavljati u ovdi duže od nekoliko dana kako otopina ne bi počela fermentirati.
Berba limuna
Limun dobiva plodove tek tri do četiri godine nakon sadnje. Kasnije drvo rađa jednom do dva puta godišnje, pogotovo u odgovarajućoj klimi. Najbolji plodovi rastu iz proljetne cvatnje. Ona traje dva mjeseca. Toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje, što znači da se limun može brati gotovo cijelu zimu, od studenog, sve do travnja ili svibnja.
Druga cvatnja, koja nastupa isključivo u pogodnom okruženju, zapravo je prisilna i započinje u kolovozu, a traje do kraja rujna. Plodovi se mogu početi brati u svibnju, odmah nakon zadnje berbe zimskih plodova.
Odraslo drvo, o kojem se propisno brinemo, može dati i do 800 plodova godišnje. To je dovoljno da uživate u ovom ljekovitom voću cijele godine i to ne samo konzumacijom nego i prirodnim kozmetičkim pripravcima.
Skladištenje limuna
Limun se za kućne potrebe, nakon branja može čuvati mjesec dana u hladnjaku ili oko tjedan dana na sobnoj temperaturi. Zato je odlično imati limunovo stablo u kući ili vrtu jer plodove možete brati neposredno prije upotrebe i tako spriječiti truljenje ploda. Berite uvijek zrele, žute plodove, jer su slađi i sočniji od zelenkastih.
Ako želite produljiti trajnost limuna u hladnjaku, čuvajte ga u hermetički zatvorenim plastičnim posudama ili vrećicama za zatvaračem. Također, u zamrzivaču možete duže vrijeme čuvati zaleđeni limunov sok, te ga po potrebi odmrznuti i konzumirati.
Ljekovita svojstva limuna
Sadrži cijeli niz vitamina, najviše vitamina C, A, B1 i B6. Osim toga pun je kalija, kalcija, fosfora, magnezija, mangana i folne kiseline. Zbog svega toga odlično štiti imunosni sustav, pospješuje rad jetre, krvožilnog sustava i živaca. Potiče rad crijeva i dobar je za želudac, pa je blagotvoran za cjelokupnu probavu. Baš zato što je sam kiseo, smanjuje lučenje kiseline, čime potiče lužnatost stanica, sprječavajući nastanak raka i tumora.
Konzumacija limuna sprječava mnoge bolesti, od onih zaraznih, virusnih i bakterijskih, poput gripe, prehlade, upale grla, sinusa i bronhitisa, pa do artritisa, visokog tlaka, žučnih i bubrežnih kamenaca, sve do raka.
Limun u kulinarstvu
Primjena limuna u kulinarstvu je široka. Najviše se koristi kao dodatak slasticama, sokovima i alkoholnim napicima, ali i za pripremu salatnih dresinga, umaka, smoothieja i slično. Najvažnije je da se konzumira svjež i nedugo nakon cijeđenja, jer što se više termički obrađuje to se više gube njegova nutritivna svojstva i djelovanje vitamina. Ipak, može se peći u kolačima, tortama, kremama i zadržati svoj karakterističan kiselkasti okus.
Limun se dosta koristi i kao dio dijeta, zbog svojeg antioksidativnog djelovanja i poticanja probave, pa utječe na mršavljenje. Za ovu namjenu pije se svježe iscijeđen i razrijeđen s vodom, bez dodataka sladila. Pije se najčešće natašte te kasnije kroz dan.
Svježe iscijeđeni limun neizostavan je dodatak i čajevima, pogotovo kod liječenja grlobolje, prehlade ili gripe, kada se konzumira s medom. Limun se može koristiti svakodnevno, ne samo u kulinarstvu, nego i kao dio kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje i slično, stoga je i više nego korisno imati ga kao vlastito stablo.
Zanimljivosti o limunu
Iako je limun toliko zdrav, u posljednje vrijeme sve više slušamo upozorenja kako ga i koliko najbolje koristiti, zbog silnih pesticida kojim se tretira. Upravo zato je i više nego poželjno posaditi vlastito stablo limuna. Tako možemo kontrolirati upotrebu svih štetnih kemikalija (ili ih uopće ne koristiti) i kasnije bez straha koristiti plodove, čak i limunovu koricu, koju treba konzumirati s oprezom, ako ga kupimo od treće strane.
Autor: V.B., Foto: charliemou/Sxc
