Što je dijetalna prehrana i koje 22 vrste postoje?

Što je dijetalna prehrana i koje 22 vrste postoje?
Shutterstock

U posljednjem desetljeću, rastuća svijest o važnosti zdrave prehrane i njenog utjecaja na opće blagostanje dovela je do sve veće popularnosti dijetalnih režima. Međutim, s obzirom na raznolikost individualnih potreba i ciljeva, ne postoji jedinstveni pristup koji bi odgovarao svima. Stoga je prilagodba prehrambenih planova postala ključna u razvoju učinkovitih i održivih strategija za postizanje i održavanje optimalnog zdravlja.

U ovom članku istražit ćemo 22 vrste dijetalne prehrane, razmatrajući njihove prednosti, ograničenja i najbolje načine primjene. Analizirat ćemo sve od tradicionalnih niskokaloričnih dijeta do novijih pristupa poput ketogene dijete ili intermitentnog posta, te ćemo pružiti stručne savjete o tome kako odabrati pravu dijetu koja odgovara vašim specifičnim potrebama i životnom stilu.

Dijetalna prehrana
Shutterstock

Dijetalna prehrana

Dijetalna prehrana obuhvaća različite pristupe prehrani s ciljem ostvarenja ili održavanja optimalne tjelesne težine i poboljšanja zdravlja. Ne postoji jedinstveni dijetalni plan koji odgovara svima, jer individualni ciljevi, zdravstveno stanje, životni stil i prehrambene preferencije variraju.

Dijetalne prehrane mogu se fokusirati na smanjenje unosa kalorija, ograničavanje određenih vrsta hrane, ili povećanje konzumacije hrane koja doprinosi boljem zdravlju. U nastavku su navedene varijacije dijetalnih režima koje se često primjenjuju u različite svrhe, od gubitka težine do poboljšanja zdravlja.

1. Mediteranska dijetalna prehrana

Mediteranska dijetalna prehrana temelji se na prehrambenim navikama ljudi koji žive u zemljama koje graniče s Mediteranskim morem. Ova dijetalna prehrana naglašava konzumaciju biljne hrane, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke i orašasti plodovi.

Uključuje umjerene količine ribe i peradi, smanjenu konzumaciju crvenog mesa i kao izvor zdravih masti ističe maslinovo ulje. Mediteranska dijetalna prehrana ne samo da može pomoći u gubitku težine, već je povezana i s nižim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, i određenih vrsta raka. Osim toga, naglašava važnost fizičke aktivnosti i obroka u društvu.

2. Ketogena dijetalna prehrana

Ketogena ili keto dijeta je visokomasna, umjerenoproteinska i niskougljikohidratna dijeta. Cilj joj je dovesti tijelo u stanje ketoze, pri kojem tijelo za energiju umjesto ugljikohidrata koristi ketone, molekule nastale razgradnjom masti. Keto dijeta može pomoći u brzom gubitku težine i smanjenju razine šećera u krvi, ali može biti teška za održavanje dugoročno. Važno je pratiti unos hranjivih tvari kako bi se izbjegli nutritivni nedostaci.

3. Vegetarijanska dijeta

Vegetarijanska dijeta isključuje meso, ribu i perad, ali dopušta različite stupnjeve konzumacije drugih životinjskih proizvoda. Postoje različite vrste vegetarijanske prehrane, uključujući lakto-ovo vegetarijanstvo, koje uključuje mliječne proizvode i jaja, i strogo vegetarijanstvo ili veganstvo, koje isključuje sve životinjske proizvode.

Vegetarijanska prehrana može pružiti brojne zdravstvene koristi, uključujući niži rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka, ali zahtijeva pažljivu planiranje kako bi se osigurao unos svih potrebnih hranjivih tvari.

4. Paleo dijetalna prehrana

Paleo dijeta, ili prehrana pračovjeka, temelji se na pretpostavci da su ljudi evoluirali jedući hranu koja je bila dostupna u doba paleolitika, prije razvoja poljoprivrede.

Ova dijeta uključuje meso, ribu, povrće, voće, orašaste plodove i sjemenke, dok isključuje obrađenu hranu, žitarice, mahunarke i mliječne proizvode. Pobornici paleo dijete tvrde da može smanjiti rizik od kroničnih bolesti, poboljšati probavu i pomoći u gubitku težine, ali nedostaju dugoročna istraživanja koja bi potkrijepila te tvrdnje.

Dijeta za zdravlje
Shutterstock

5. Intermittent fasting (Intermitentni post)

Intermitentni post je pristup prehrani koji se temelji na ciklusima između razdoblja prehrane i razdoblja posta. Ne fokusira se na to što biste trebali jesti, već kada biste trebali jesti.

Postoje različite metode, uključujući 16/8 metodu, koja uključuje post 16 sati dnevno s prozorom od 8 sati za obroke, i 5:2 metodu, gdje se dva dana u tjednu konzumira vrlo malo kalorija. Intermitentni post može poboljšati metabolizam, smanjiti rizik od kroničnih bolesti i pomoći u gubitku težine, ali nije prikladan za sve i može biti teško održiv na duge staze.

6. DASH dijetalna prehrana

DASH dijeta, što znači pristup prehrani za zaustavljanje hipertenzije, dizajnirana je s ciljem smanjenja visokog krvnog tlaka. Naglašava unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih mliječnih proizvoda, ribe, peradi, orašastih plodova i biljnih ulja, dok ograničava sol, crveno meso, slatkiše i zaslađena pića.

DASH dijeta ne samo da pomaže u upravljanju krvnim tlakom, već može smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa. Osim toga, može poticati gubitak težine ako se konzumira manje kalorija nego što tijelo treba.

7. Niskokalorična dijetalna prehrana

Niskokalorična dijeta ograničava unos kalorija s ciljem gubitka težine. Obično uključuje konzumaciju 1,200 do 1,500 kalorija dnevno za žene i 1,500 do 1,800 kalorija dnevno za muškarce, iako ove brojke mogu varirati ovisno o individualnim potrebama i ciljevima.

Ovaj pristup potiče odabir hranjivih i niskokaloričnih namirnica, kao što su voće, povrće i nemasni proteini, dok se ograničava visokokalorična, visoko prerađena hrana. Niskokalorična dijeta može biti učinkovita za brzi gubitak težine, ali treba je provoditi pod nadzorom stručnjaka kako bi se osigurala uravnotežena prehrana i izbjegli nutritivni nedostaci.

8. Niskougljikohidratna dijeta

Niskougljikohidratna dijeta smanjuje unos ugljikohidrata, obično na manje od 50 grama dnevno, kako bi se potaknulo tijelo da koristi masne kiseline umjesto glukoze kao glavni izvor energije. To može dovesti do gubitka težine, smanjenja razine šećera u krvi i poboljšane kontrole nad apetitom.

Popularni oblici niskougljikohidratnih dijeta uključuju Atkinsovu i South Beach dijetu. Dok neki ljudi doživljavaju znatne koristi od ovog pristupa, važno je biti svjestan potencijalnih rizika, uključujući nedostatke vlakana, vitamina i minerala.

9. Visokoproteinska dijetalna prehrana

Visokoproteinska dijeta povećava unos proteina kako bi se potaknuo gubitak težine, razvoj mišića i osjećaj sitosti. Obično uključuje konzumaciju većih količina mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki, dok se smanjuje unos ugljikohidrata i masti.

Osim što može pomoći u gubitku masnog tkiva uz očuvanje mišićne mase, visokoproteinska prehrana može poboljšati metabolizam i smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Međutim, važno je odabrati zdrave izvore proteina i pratiti ukupan unos masti, posebno zasićenih masti.

10. Raw food (sirova hrana) dijeta

Raw food dijeta temelji se na konzumaciji neprerađene, najčešće biljne hrane koja nije zagrijana iznad određene temperature (obično oko 48°C). Zagovornici vjeruju da visoke temperature uništavaju enzime i smanjuju nutritivnu vrijednost hrane.

Ova dijeta uključuje voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke, izrasline i fermentirane proizvode. Iako može pružiti brojne zdravstvene koristi, uključujući poboljšanje probave i povećanje unosa vitamina i minerala, može također dovesti do nutritivnih nedostataka ako se ne provodi pažljivo. Važno je osigurati uravnotežen unos svih esencijalnih hranjivih tvari.

11. Flexitarian dijetalna prehrana

Flexitarian dijeta je fleksibilni oblik vegetarijanstva koji dopušta povremeni unos mesa i ribe, ali se fokusira na biljnu hranu kao što su voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice. Ova dijeta je dizajnirana da promovira zdravije prehrambene navike smanjujući unos mesa, a ne potpunim isključenjem.

Prednosti flexitarian dijete uključuju smanjeni rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka. Osim toga, fleksibilnost ove dijete može pomoći ljudima da postupno usvoje zdravije prehrambene navike bez osjećaja lišenosti.

Je li dijeta zdrava
Shutterstock

12. Zonska dijetalna prehrana

Zonska dijeta usmjerava se na uravnotežen unos ugljikohidrata, proteina i masti u svakom obroku, obično u omjeru 40% ugljikohidrata, 30% proteina i 30% masti. Cilj ove dijete je optimizirati kontrolu šećera u krvi i hormonalnu ravnotežu, što može pomoći u smanjenju upala i poticanju gubitka težine.

Zonska dijeta potiče konzumaciju kvalitetnih ugljikohidrata, kao što su voće i povrće, nemasne proteine i zdrave masti, poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Pristup je dizajniran da pomogne u održavanju energije i mentalne jasnoće tijekom dana.

13. Volumetrijska dijetalna prehrana

Volumetrijska dijeta temelji se na konceptu jedenja “više obujma, manje kalorija.” Ova dijeta potiče konzumaciju hrane koja sadrži puno vode i vlakana, kao što su voće, povrće i juhe, kako bi se postigao osjećaj sitosti s manje kalorija.

Cilj je potaknuti dugoročni gubitak težine bez osjećaja gladi ili lišenja. Volumetrijska dijeta ne zabranjuje određene vrste hrane, ali potiče odabir hrane s niskom gustoćom energije kao temelj svakog obroka ili međuobroka. Ovaj pristup može pomoći u smanjenju ukupnog unosa kalorija dok se osigurava uravnotežena i nutritivno bogata prehrana.

14. Detoksikacijska dijeta

Detoksikacijske ili detoks dijete fokusiraju se na uklanjanje toksina iz tijela s ciljem poboljšanja zdravlja i poticanja gubitka težine. Obično uključuju kratkotrajan režim koji se sastoji od posta, konzumacije samo tekućina (poput vode, čajeva i prirodnih sokova) ili eliminacije određenih vrsta hrane iz prehrane.

Iako detoks dijete mogu privremeno poboljšati osjećaj blagostanja, nedostaje znanstvenih dokaza koji bi podržali njihovu učinkovitost u dugoročnom uklanjanju toksina. Važno je pristupiti detoksikacijskim dijetama s oprezom i preporučljivo je konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije početka.

15. Whole30 dijetalna prehrana

Whole30 dijeta je strogi, kratkotrajni nutricionistički plan koji traje 30 dana. Cilj dijete je resetirati prehrambene navike i identificirati prehrambene skupine koje mogu negativno utjecati na zdravlje i dobrobit pojedinca.

Tijekom 30 dana, ljudi izbjegavaju šećer, alkohol, žitarice, mliječne proizvode, legume i aditive. Nakon 30 dana, hrana se postupno reintroducira kako bi se vidjelo kako tijelo reagira. Whole30 dijeta može pomoći u identificiranju netolerancija na hranu, poboljšanju probave i poticanju gubitka težine, ali može biti izazovna za slijediti zbog stroge prirode pravila.

16. Scarsdale dijeta

Scarsdale dijeta je program mršavljenja koji promiče niskokaloričnu, niskomasnu i visokoproteinsku prehranu. Dizajniran je za brz gubitak težine, nudeći precizan plan obroka s 14-dnevnim ciklusima, nakon kojih slijedi manje restriktivno razdoblje održavanja.

Dijeta ograničava unos ugljikohidrata i kalorija na oko 1000 dnevno, ističući potrebu za konzumacijom voća, povrća i nemasnih izvora proteina. Iako Scarsdale dijeta može pružiti brze rezultate, kritizirana je zbog nedostatka fleksibilnosti i potencijalnog rizika od nutritivnih nedostataka.

17. MIND dijetalna prehrana

MIND dijeta kombinira elemente mediteranske i DASH dijeta s ciljem poboljšanja moždane funkcije i smanjenja rizika od Alzheimerove bolesti.

Fokusira se na unos hrane koja je dobra za mozak, poput zelenog lisnatog povrća, ostalog povrća, bobica, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, ribe, peradi, maslinovog ulja i vina u umjerenim količinama. Iako MIND dijetalna prehrana ne propisuje strogi plan obroka, potiče smanjenje unosa crvenog mesa, maslaca i margarina, sira, slatkiša i pržene ili brze hrane.

18. Blood Type dijeta

Blood Type (Krvna grupa) dijeta temelji se na ideji da bi prehrambene navike trebale biti prilagođene prema vašoj krvnoj grupi (A, B, AB ili O) kako bi se poboljšalo zdravlje i smanjila težina. Prema ovoj teoriji, svaka krvna grupa ima specifične prehrambene potrebe i reagira različito na određene vrste hrane.

Na primjer, preporučuje se da osobe s krvnom grupom A slijede uglavnom biljnu prehranu, dok se osobe s krvnom grupom O potiču na visokoproteinsku prehranu s naglaskom na mesu. Međutim, nedostaje znanstvenih dokaza koji bi podržali učinkovitost dijete bazirane na krvnim grupama.

19. South Beach dijeta

South Beach dijetalna prehrana je plan mršavljenja koji promiče uravnoteženu prehranu bogatu nemasnim proteinima, zdravim mastima i niskoglikemijskim ugljikohidratima. Dijeta je podijeljena u tri faze, gdje prva faza traje dva tjedna i usmjerena je na brzi gubitak težine kroz smanjenje žudnje za šećerom i rafiniranim ugljikohidratima.

U drugoj i trećoj fazi, postupno se reintroduciraju neki ugljikohidrati i voće, a fokus je na održivom gubitku težine i zdravim prehrambenim navikama. South Beach dijeta naglašava važnost izbora kvalitetnih ugljikohidrata i zdravih izvora masti.

Što je dijeta
Shutterstock

20. Atkins dijetalna prehrana

Atkins dijeta je niskougljikohidratni prehrambeni režim koji se fokusira na konzumaciju visokih količina proteina i masti uz smanjeni unos ugljikohidrata. Cilj je potaknuti tijelo da koristi masnoće kao glavni izvor energije umjesto ugljikohidrata, što rezultira gubitkom težine.

Dijeta je podijeljena u četiri faze, počevši od stroge faze indukcije s vrlo ograničenim unosom ugljikohidrata, do postupne reintrodukcije određenih ugljikohidrata u prehranu tijekom kasnijih faza. Atkins dijeta može pružiti brze rezultate za gubitak težine, ali može biti teško održiva dugoročno i predmet je rasprave zbog potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s visokim unosom zasićenih masti.

21. TLC dijetalna prehrana

TLC (Therapeutic Lifestyle Changes) dijeta je prehrambeni plan razvijen od strane Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv SAD-a s ciljem smanjenja kolesterola i poboljšanja zdravlja srca. Dijeta promiče smanjenje unosa zasićenih masti i dijetalnog kolesterola, potičući konzumaciju voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih izvora proteina i niskomasnih mliječnih proizvoda.

Preporučuje se i unos dovoljnih količina vlakana, posebno topivih, koji mogu pomoći u smanjenju razine lošeg LDL kolesterola. Osim prehrambenih smjernica, TLC dijeta uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine. Dizajnirana je kao cjeloživotni pristup za smanjenje rizika od srčanih bolesti i može se prilagoditi pojedinačnim nutritivnim potrebama i preferencijama.

22. Pegan dijeta

Pegan dijeta je relativno novi prehrambeni pristup koji kombinira principe paleo i veganske dijete. Cilj je stvoriti uravnoteženu prehranu koja naglašava cijelu, minimalno prerađenu hranu, usmjeravajući se prvenstveno na voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke i zdrave masti, dok smanjuje unos žitarica, šećera i prerađene hrane. Unatoč tome što se temelji na biljnoj hrani, pegan dijetalna prehrana dopušta umjerenu konzumaciju mesa i ribe, ali s naglaskom na kvalitetu, poput organskog i pašnjaka mesa.

Dijeta
Shutterstock

Ova dijetalna prehrana također preporučuje izbjegavanje mliječnih proizvoda i leguminoza zbog potencijalnih upalnih svojstava. Peganizam je dizajniran kako bi se smanjila upala u tijelu, podržalo zdravlje crijeva i promicalo održivo poljoprivredno gospodarstvo, no još uvijek je u fazi razvoja i istraživanja kada je riječ o dugoročnim zdravstvenim učincima.

Dijetalna prehrana kod crijevne viroze

Crijevna viroza, poznata i kao stomačna gripa, uzrokuje niz neugodnih simptoma kao što su proljev, povraćanje, grčevi u trbuhu i opća slabost. Iako ne postoji lijek koji direktno cilja na viruse odgovorne za ovu bolest, pravilna dijetalna prehrana može igrati ključnu ulogu u ublažavanju simptoma i ubrzavanju oporavka. Kod odabira hrane važno je usredotočiti se na lagane obroke koji neće dodatno iritirati probavni sustav. U nastavku predstavljamo pet varijacija dijetalne prehrane koje se preporučuju tijekom oporavka od crijevne viroze.

1. BRAT dijetalna prehrana

BRAT dijeta je akronim za banane, rižu, jabučnu kašu i tost. Ova dijeta se preporučuje zbog svoje blage naravi i lakoće pri probavi. Banane su bogate kalijem, što može pomoći u nadoknadi izgubljenih elektrolita zbog povraćanja i proljeva. Riža pruža energiju bez izazivanja dodatnog stresa za probavni sustav. Jabučna kaša sadrži pektin, koji može pomoći u smanjenju proljeva. Tost, posebice kada je napravljen od bijelog kruha, lako se probavlja i pruža neki oblik hrane koji ne iritira želudac.

2. Juhe na bazi jušne osnove

Lagane juhe na bazi jušne osnove mogu biti odličan izvor hidratacije tijekom perioda crijevne viroze. One pomažu u nadoknadi tekućina i elektrolita izgubljenih tijekom bolesti. Juhe trebaju biti jednostavne, s malo ili bez masnoća, kako ne bi dodatno opterećivale probavni sustav. Izbjegavajte juhe koje sadrže velike komade mesa ili povrća dok se simptomi ne poprave. Lagana pileća juha s rižom ili tjesteninom može biti umirujuća i hranjiva opcija.

3. Pečeno ili kuhano povrće

Pečeno ili kuhano povrće, poput mrkve, krumpira ili tikvica, može biti dio prehrane tijekom oporavka od crijevne viroze. Ovo povrće je bogato hranjivim tvarima i lako se probavlja, što može pomoći u oporavku probavnog sustava. Važno je izbjegavati sirovo povrće i povrće s visokim sadržajem vlakana, kao što su brokula ili kupus, dok simptomi ne prestanu, jer mogu povećati proljev ili uzrokovati nadutost.

4. Probiotički jogurt

Probiotički jogurt može pomoći u obnavljanju ravnoteže dobrih bakterija u crijevima, što je posebno važno nakon epizoda proljeva i povraćanja. Probiotici pomažu u smanjenju trajanja i intenziteta simptoma crijevne viroze. Odaberite jogurte s aktivnim kulturama i bez dodatog šećera ili umjetnih zaslađivača. Počnite s malim porcijama kako ne biste preopteretili probavni sustav.

5. Izbjegavanje određene hrane

Dok se oporavljate od crijevne viroze, važno je izbjegavati hranu koja može pogoršati simptome. To uključuje mliječne proizvode, masnu hranu, prženu hranu, pikantnu hranu, kofein i alkohol. Ova hrana i pića mogu iritirati već osjetljiv probavni sustav ili potaknuti dodatne epizode proljeva i povraćanja. Fokusirajte se na blage, nemasne i niskozačinjene obroke dok se ne osjećate bolje.

U zaključku, postoji mnoštvo dijetalnih režima koji mogu zadovoljiti različite zdravstvene, nutritivne i životne potrebe pojedinaca. Bilo da je cilj gubitak težine, poboljšanje zdravlja srca, smanjenje rizika od kroničnih bolesti, ili jednostavno održavanje zdravog načina života, važno je odabrati dijetu koja je održiva, uravnotežena i prilagođena osobnim potrebama.

Uvijek je preporučljivo konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije započinjanja bilo kojeg prehrambenog plana kako bi se osiguralo da dijetalna prehrana odgovara individualnim zdravstvenim stanjima i ciljevima. Važno je zapamtiti da nema jedinstvenog rješenja kada je riječ o prehrani; ključ uspjeha leži u pronalaženju ravnoteže i prehrambenih navika koje možete dugoročno održavati.