Prije početka sezone grijanja, svake bi jeseni trebalo pošteno odzračiti radijatore. U tako pripremljenoj instalaciji neće se čuti nikakvi zvukovi, poput grgljanja vode u zrakom ispunjenim radijatorskim cijevima. Odzračivanje vam omogućava optimalno upravljanje cijelim sustavom i učinkovit rad grijaćih tijela.
Pravilnim prozračivanjem, osim toga moguće je uštedjeti znatnu energije. Umjesto prozračivanja stalno odškrinutim prozorom ili balkonskim vratima, preporuča se napraviti kratkotrajno ali cjelovito prozračivanje. Pri kratkom propuhu u svega 3-4 minute moguće je promijeniti sav ustajao zrak u stanu, a da se pri tom ne ohlade zidove, pod i namještaj. Svježi zrak će se za trenutak ugrijati toplinom nakupljenom u zidovima i namještaju. Umjesto bacanja energije u okoliš putem stalno otvorenog prozora, protiv suhog zraka bolje se boriti ovlaživaćem, koji istodobno pročišćava zrak od nečistoća u zraku i duhanskog dima.
Zagrijavanje hladnog prostora odnosi najveću potrošnju energije. Stoga bi tijekom dana u stanu trebalo održavati prosječnu temperaturu od oko 20°C, dok je tijekom noći dovoljno sustav održavati na oko 15°C. Kako bi to bilo moguće potrebno je prethodno provjeriti ispravnost svih elemenata centralnog grijanja i temperaturu u njegovim pojedinim dijelovima ograncima, te obvezno zamijeniti neispravne ventile. Kod određivanja temperature u prostoru vašeg doma dobro je znati da umjerena temperatura osigurava uštedu od oko 5% po svakom stupnju.
Radijatori isijavaju toplinu svojom cijelom površinom. Zrak pri tom zagrijavaju izravnim isijavanjem infracrvenog zračenja i konvekcijski, odnosno posrednim prijenosom topline na zrak koji se uslijed zagrijavanja diže na gore, odbija od stropa te prenosi toplinu na zidove i namještaj vrtložeći po prostoru. Radijator stoga ne smijete ostati zaklonjen zavjesom, ležajem ili kojim drugim komadom namještaja koja bi onemogućio ili spriječio slobodno strujanje toplog zraka. Bolju učinkovitost radijatora moguće je postići postavljanjem dodatne toplinske izolacije na zidu iza radijatora. Ipak, ovisno o kvaliteti vanjske izolacije aluminijska folija ne mora biti učinkovita baš na svakom zidu, jer se grijanjem vanjskog zida smanjuje se konvekcija topline putem zida, pa se tako pospješuje strujanje zagrijanog zraka prema prostoriji te ispred hladnog prozorskog stakla.
Zbog taloženja kamenca u toplovodnim cijevima, a koji se izlučuje na temperaturi većoj od 60°C, vodu u sustavu nije preporučljivo zagrijavati preko te temperature.
Ako je kotao smješten u podrumu koji nije grijan, cijevne instalacije centralnog grijanja trebalo bi zaštititi navlakama toplinskog izolatora, čija će pjenasta masa, a u pojedinim je izvedbama ona obložena i aluminiziranom trakom, spriječiti rasipanje toplinske energije. Za učvršćivanje ovojnog izolatora nužno je kupiti ljepljivu traku.
Najveći potrošači električne energije, a time i vašeg novca, su ventilatorske električne grijalice ili popularnije kaloriferi. Ako ste već odlučili grijati se na struju, razmislite i raspitajte se o učinkovitosti grijanja električnih radijatora s transformatorskim uljem. Pri tom treba imati u vidu da je transformatorsko ulje kancerogeno i vrlo otrovno, pa već i na najmanji znak curenja pod hitno treba zamijeniti brtvu grijača.
Kako bi se tijekom noći sačuvala akumulirana toplinska energija u vašem stanu, dobro je spustiti vanjske i unutrašnje rolete. Na taj se način stvara dodatni izolacijski sloj zraka, koji usporavaju izjednačavanje temperature s vanjskom, odnosno hlađenje zraka u stanu. Gubitak topline spriječit će čak i laganiji zastor, koji bi tijekom zime trebao biti smješten iza radijatora. Ako imate dvostruke prozore, među njih je dobro ugraditi gustu platnenu roletu, koja će zračni dio podijeliti u dvije ćelije i tako smanjiti hlađenje kroz prozor, odnosno usporiti konvenkciju topline.
Suvremenim sustavom kućnog grijanja može se upravljati iz naslonjača, pa čak i putem mobitela. Upravljački modul pri tom vaše želje prilagođuje uvjetima u stanu i temperaturi izvan kuće. Ovlašteni stručnjak u tom bi slučaju morao uskladiti rad vanjskih i unutarnjih senzora o kojima ovisi rad sustava. Pri ovakvom upravljanju sustavom grijanja ne smije se dirati termostatske ventile na radijatorima te ih podešavati na nizu temperaturu radi dodatne uštede. Pretjerate li, može se dogoditi da zaustavite protjecanje tople vode. Nastojeći postići željenu temperaturu cirkulacijska pumpa će u tom slučaju pojačano tlačiti toplu vodu prema radijatorima. Na taj se način nepotrebno opterećuje pumpa, te se troši prevelika količina goriva. Dakle, ne postiže se željena ušteda.
Najdjelotvornija štednja energije postiže se zamjenom starog uređaja novim, koji u odnosu na kotlove starije od 10 godina troši i do 40% manje energije. Zahvaljujući znatnim uštedama, novi će se uređaj isplatiti već za nekoliko godina, stoga bi uređaje starije od petnaest godina trebalo zamijeniti što prije.
Foto: Rene Jansa/Shutterstock