Limunska trava je aromatična biljka koja okusom i mirisom podsjeća na limun, a osim kao začin u kulinarstvu i za čaj, ima primjenu i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Od nje se također radi sok. Limunska trava je višegodišnja busenasta biljka čija stabljika može biti visoka do 1,5 m, a izgledom podsjeća na trsku. Ima glatke listove tamnozelene boje, koji se sastoje od zatvorene i kratke kukuljice na bazi lista te duge vlati koja ima blago savijen vrh.
Vlati limunske trave imaju oštre bridove i skupljene su u busenje koje može biti široko čak do 120 cm. Baza vlati je zadebljana jer iz zaštitnih kukuljica mlađih listova rastu novi te se tako formira prsten od listova koji izrastaju jedan iz drugoga, poput slojeva luka. Cvjetovi ove biljke su skupljeni u klasasti cvat, ali ona zbilja rijetko cvjeta.
Dvije su osnovne vrste limunske trave:
- Zapadno – indijska (Cymbopogon citratus)
- Istočno – indijska (Cymbopogon flexuosus)
Glavna razlika između ove dvije vrste je ta što Cymbopogon citratus sadrži aktivni spoj mircen.
Sadnja limunske trave
Limunsku travu treba saditi na mjestima na kojima ima puno topline i svjetlosti, ali ne ondje gdje dopire previše izravnog sunčevog svjetla. Najviše joj odgovara topla klima pa ako se odlučite za uzgoj limunske trave u kontinentalnom dijelu zemlje, bolje je da posadite ovu biljku u posudu. Tako je preko zime može unijeti u zatvoren prosto i zaštititi od niskih temperatura.
Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem korijena, a na područjima s blagim zimama moguć je uzgoj na otvorenom. Međutim biljku bi ipak bilo poželjno zaštititi od mraza.
Sjeme limunske trave sije se od siječnja do početka ožujka. Kada sadnice postanu dovoljno velike treba ih presaditi u čašice, a kasnije u lonce odgovarajuće veličine.
Tlo
Limunska trava se uglavnom dobro prilagođava svim vrstama tla.
Temperatura
Idealna temperatura za klijanje sjemena limunske trave je od 20 do 25 stupnjeva. Biljka će u tim uvjetima niknuti za 20 do 40 dana. Ne podnosi led i niske temperature pa je tijekom zime treba držati u svježem, ali ne previše hladnom prostoru.
Voda
Zemlju u kojoj je posađena limunska trava treba održavati vlažnom, ali ne smije biti previše mokra. Zalijevanje u zimskim mjesecima treba smanjiti.
Uzgoj limunske trave i održavanje nasada
Mlade biljke limunske trave nisu pretjerano iskoristive, ali one koje su stare nekoliko godina i imaju zadebljale izboje mogu se koristiti čak i za sušenje.
Zahtijeva dosta topline, svjetlosti i vlage pa je treba redovito zalijevati. Kako bi se limunska trava obnavljala, u jesen je potrebno obrezati stabljike koje rastu vrlo nisko.
Dobri susjedi za limunsku travu su bosiljak, Echinacea, neven, korijander, metvica, timijan, limun i verbena.
Zaštita od bolesti
Poznato je da se limunska trava i njeno eterično ulje koriste kao repelent za komarce i sve ostale insekte pa ova biljka nema problema sa štetnicima.
Ljekovita svojstva limunske trave
U alternativnoj medicini se stabljike i listovi limunske trave koriste za širok raspon bolesti jer biljka ima antibakterijska, protuupalna, antiseptička, antigljivična i diuretička svojstva, ali istraživanja kojima su te tvrdnje dokazane uglavnom su provedena na laboratorijskim životinjama.
Limunska trava je dobar izvor minerala folne kiseline, cinka, magnezija, bakra, fosfora, kalija, željeza i kalcija te vitamina C i A. Njeno eterično ulje sadrži velik udio citrala te manje količine nerola, limonena i kariofilena.
Ova biljka potiče probavu i korisna je u liječenju probavnih zdravstvenih problema kao što su gastritis, žgaravica, nadutost, grčevi u trbuhu, povraćanje i proljev. Za bolje zdravlje probavnog trakta preporučuje se ispijanje čaja od limunske trave.
Čaj od limunske trave priprema se tako da se žlica svježih ili suhih listova prelije šalicom vruće vode i ostavi 10 minuta. Čaj se nakon toga može procijediti, zasladiti i konzumirati. Za ovaj čaj se tvrdi da poboljšava probavu, ublažava bolove u mišićima, simptome prehlade i glavobolju te da ima umirujuće djelovanje.
Limunska trava sadrži veliku količinu vitamina C pa je dobra za jačanje imunološkog sustava. S obzirom na to da posjeduje antigljivična i antibakterijska svojstva, ova biljka pomaže i kod groznice, kašlja te drugih simptoma gripe i prehlade.
Eterično ulje limunske trave može se upotrebljavati za rješavanje probavnih tegoba, smanjenje razine “lošeg” kolesterola u krvi, ublažavanje mučnine, ublažavanje boli te smanjenje upalnih procesa u tijelu. Pozitivno djeluje na cirkulaciju pa je preporučljivo koristiti ga redovito za masažu tijela.
Eterično ulje se u tom slučaju miješa s nekim od baznih ulja. Ne preporučuje se nanositi nerazrijeđeno ulje na kožu jer ono može izazvati iritaciju.
Korištenje limunske trave trebale bi izbjegavati osobe koje imaju povišen očni tlak te trudnice i dojilje.
Limunska trava u kulinarstvu
Limunska trava ima nešto blaži i slađi okus nego limun, a osim kao začin i za pripremu čaja, koristi se i za poboljšavanje okusa drugih čajeva kojima pruža citrusni miris i okus. Kao začin se koristi donji bijeli i blijedozeleni dio stabljike, a upotrijebiti se mogu i listovi.
Ova aromatična biljka je iznimno popularna u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji, a s obzirom na to da se njome može poboljšati okus raznih jela, sve se češće počinje koristiti i u zapadnjačkoj kuhinji. Odlično se slaže s ribom i morskim plodovima, a može se dodavati i jelima s piletinom.
Ako se u jelima želi koristiti cijela stabljika, potrebno je oguliti najmanje dva sloja i presjeći stabljiku na pola kako bi se rastvorila. Kao dodatak salatama upotrebljava se mekani dio stabljike, koji se sitno reže na kolutiće.
Limunska trava je zbog svojeg osvježavajućeg okusa savršen dodatak desertima i koktelima, a odlična je i za poboljšavanje okusa pikantnijih jela. Kombinacijom limunske trave i metvice može se napraviti ukusan ledeni čaj, a ako se uz to doda i korijen sladića, ovo se piće pretvara u jako zdrav napitak.
Autor: A.V., Foto: alondav/Pixabay