Trviž, naselje neobičnog imena

U središnjoj Istri sjeverozapadno od Pazina na samoj uzvisini pokraj ceste nalazi se malo naselje neobičnog imena, Trviž. Dakle radi se o naselju u sastavu grada Pazina sa svega 425 stanovnika te 113 obiteljskih kućanstava.

Trviž je nekada predstavljao granično mjesto između mletačkog dijela Istre i Pazinske knežije, a prvi se put spominje 1.177. godine. Naime na tom području treba izdvojiti župnu crkvu te staru župnu crkvu Sv. Petra i Pavla koja je više puta dograđivana, a najstariji dijelovi potječu iz 12. ili 13. stoljeća sa ostacima fresaka, oslikanim drvenim stropom, glagoljskim natpisom iz 1.553. godine te baroknim oltarom i raspelom iz druge polovice.

Područje je bilo naseljeno već u prapovijesti, s tim da su tragovi antičkog doba ipak malo slabije izraženi. Već smo spomenuli kako se prvi put spominje 1.177. godine kada je cijelo područje pripadalo porečkom biskupu. Od 14. stoljeća nalazi se u sastavu Pazinske knežije, a isto je tako bio važna točka na granici prema mletačkom Motovunu te je do početka 17. stoljeća često bio na žarištu graničnih sukoba.

Naselje tada nije bilo opasano zidinama, ali se zato u središtu samog mjesta nalazila masivna obrambena kula. Od povijesnih tragova svakako treba izdvojiti župnu crkvu Blažene Djevice Marije Sv. Krunice izgrađene 1.897. godine na mjestu starije srušene crkve kao trobrodna bazilikalna građevina.

Malo ranije smo spomenuli crkvu Sv. Petra koja je više puta dorađivana, a u početku je bila jednobrodna crkva u kojoj su očuvani samo bočni zidovi. Na zidovima su očuvana tri sloja fresaka i to glagoljski natpis iz 1.533. godine.

Kao što se može primjetiti radi se o jednom starijem naselju koje vuče tradiciju već duži niz ne samo godina, nego stoljeća, a što se može primjetiti na skoro svakom koraku. Dakle možemo reći da se radi o jednoj velikoj povijesnoj znamenitosti koja svakom svojom ciglom i kamenom svjedoči o nekadašnjim vremenima.

Naravno ne smijemo zaboravit prekrasnu okolicu od koje zastaje dah, a pritom mislimo na nevjerojatnu prirodu i sva njezina bogatstva.

Autor: S.Š. Foto: Darij & Ana/Flickr