Krčki most, poveznica Krka i kopna

pogled na most
Pogled na most, Foto: Roberta F./Wikimedia

Jedan od razloga zašto je otok Krk postao dostupniji ostatku Hrvatske i isto tako Europe, i zašto ga svake godine posjeti sve više turista sigurno leži u činjenici što ga s kopnom povezuje čuveni most zbog kojeg se praktički smatra dijelom kopna. Krčki most izgrađen je na području između uvala Črišnjevo i Skot, a koje pripadaju općini Kraljevica, s kopnene strane, na otoku Sveti Marko i na području općine Omišalj na otoku Krku.

Otočić je poslužio graditeljima za ukopavanje temelja oba luka mosta te kao nosač ceste između dva luka. Istražimo li malo povijest ovog područja tada možemo saznati kako postoje nagađanja da je drveni most čak postojao u srednjem vijeku zbog toga što su tadašnji vladari poznatiji kao Frankopani, postupno širili svoje posjede na obližnje kopno, a sama teorija imala je svoje uporište u izvještaju prvog mletačkog upravitelja.

Prve ideje o mostu javile su se krajem Prvog svjetskog rata kada je Rijeka pripala Italiji. Tada se smatralo kako bi bilo dobro izgraditi dio lučkih terminala na području Malinske na Krku, a preduvjet je bio povezivanje s kopnom.

Nakon Drugog svjetskog rata ponovno se došlo na ideju izgradnje mosta i to 1960. kada je počela izrada studija koje su predlagale više vrsta mostova.

Do realizacije se došlo na kraju 1976. godine pod pokroviteljstvom tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

Most je svečano otvoren 1980. godine.Zanimljivo je spomenuti kako duljina mosta s prilazima iznosi 1.430 metara, a njegova posebnost leži u betonskom luku od kopna do otočića Sveti Marko, što je u vrijeme izgradnje predstavljalo najveći takav most u svijetu.

Dubina mora ispod mosta kreće se do 60 metara s time da je veća ispod duljeg luka tj. između kopna i Svetog Marka.

Iako se radi o velikom plusu ne samo za otočane nego i za sve one koji vole dolaziti ovamo na ljetovanje, treba spomenuti kako je upravo ovaj most jedini u Hrvatskoj na kojem se i dalje naplaćuje mostarina iako je dobit od naplate već višestruko isplatila sredstva uložena u njegovu izgradnju. Mostarina se naime plaća samo s kopnene strane prema Krku, a budući da je trebala biti ukinuta kad su se troškovi izgradnje otplatili, izazvalo je puno polemika između otočana i Hrvatskih cesta, što je na kraju rezultiralo oslobađanjem plaćanja za otočane. U zadnje vrijeme taj se dio može riješiti preko elektroničke naplate.

Autor: S.Š. Foto: Roberta F./Wikimedia