Špilja Veternica, dom mnogobrojnim vrstama šišmiša

šišmiš u špilji
Šišimiš u špilji, Foto: www.pp-medvednica.hr

Veternica je špilja smještena u parku prirode Medvednica, u jugozapadnom dijelu, iznad sela Gornji Stenjevec. Udaljena je nepunih 9 km od centra Zagreba. Od 1979. godine zaštićena je zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Ulaz joj se nalazi na 320 metara nadmorske visine. Ukupne je duljine 7.128 metara, a dužina glavnog kanala iznosi 2.622 metra.

Posjetitelji mogu razgledati prvih 380 metara špilje. Svojom je duljinom peta špilja u Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište, kao i zanimljiv primjer krških pojava. Široj javnosti predstavljena je davne 1889. godine od strane Dragutina Gorjanovića Krambergera.

Ime je dobila po struji vjetra koja se javlja na ulazu usred razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10° C).  Zagrebački speleolozi kontinuirano istražuju špilju i njene unutarnje hodnike još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Jedan dio Veternice uređen je za turiste i upravo se tu mogu primjetiti geomorfološki fenomeni koji se rijetko viđaju u turističko uređenim špiljama poznati kao erozijski oblici nazvani vrtložni lonci koji govore o nekadašnjem vodenom toku.

Potrebno je spomenuti pješčane dine zaostale od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice, donju čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosilno blato, Zdenac želja, fosile školjkaša iz roda Pecten, ježinaca Clypeaster na stropu i Kameni slap (slijev nastao cijeđenjem vode preko stijene i taloženjem sigovine).

Kako u cijeloj špilji, tako i u turističkom dijelu špilje, hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša. Uz životinjske kosti u špilji su pronađeni različiti alati neandertalskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) koji su dokaz da je špilja služila brojnim lovcima kao sklonište i boravište.

U kulturi koju je ostvario neandertalac, najtipičnije izrađevine bile su kremeni šiljci, strugala i bodeži koji su izrađivani od kamena i kostiju. Služili su za obradu drveta ili kože, kao sječiva za meso ili oružje pri lovu.

Svake godine u kolovozu europske zemlje potpisnice Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša, obilježavaju “Europsku noć šišmiša”, događaj važan zbog podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite šišmiša.

2011. godine u Veternici je obilježena 15. po redu Europska noć šišmiša. Svi oni koji su u tom periodu posjetili Veternicu upoznati su s pričom o šišmišu Florijanu. Za one koji nisu, preporučamo da to učine u mjesecu kolovozu i obvezno povedu djecu!

Autor: M.T. Foto: www.pp-medvednica.hr