Masna hrana i zdravlje

hrana-bogata-masnocama

Našem su organizmu potrebne masti, iako ih čim se spomenu, povezujemo sa debljanjem i nakupljanjem viška kilograma. Ova pretpostavka nije nimalo točna. Masti nam mnogo znače kod jačanja organizma, metabolizma i cjelokupnog zdravlja. Međutim, nisu sve masti jednako povoljne. Razlikujemo ˝dobre˝ i ˝loše˝, a njihova je razlika u umjetnim sastojcima koji im se dodaju kako bi imale bolji okus.

Redovit unos masnoća poboljšava otpornost, daje nam energiju i pomaže da se lakše borimo protiv štetnih vanjskih utjecaja. Organizam ima više snage da pobijedi viruse, bakterije i ostale štetne nametnike koji nam prijete. Izvor su povoljnih masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje. Nedostaju li našem tijelu hranjive tvari dobivene iz masnoća, on gubi na vitalnosti i usporeno reagira na vanjske podražaje. Koncentracija nam slabi, a mi smo umorniji i neraspoloženi. To je razlog zašto se poslije pojedene hrane bogate mastima osjećamo sretnijima i boljeg smo raspoloženja.

Životinjske i biljne masti pozitivno djeluju na naše zdravlje i nije ih potrebno izbaciti iz prehrane. Ipak treba postojati određena granica jer su zasitne i prevelikom količinom mogu naštetiti krvnim žilama, posebno venama. Postoji vjerojatnost da ih začepe i dovedu do stvaranja ugrušaka. Kao posljedica toga dolazi do povišenog kolesterola, a kasnije srčanog udara.

Masti koje trebamo izbjegavati industrijski su proizvedene i sadrže mnoge umjetne sastojke. Nazivamo ih transmasti jer su jedne od najotrovnijih i najštetnijih dodataka prehrani. Možemo ih naći u prirodnoj hrani, najčešće životinjskog porijekla kao što je meso i mlijeko. Unosite li velike količine ovih proizvoda, birajte nemasne. Uz smanjen udio štetnih masnoća, pomažu kod reguliranja probave.

Mliječni proizvodi poput jogurta sadrže probiotike koji ubrzavaju metabolizam, probavu i liječe zatvor, proljev i nadutost. Zbog tog razloga, liječnici ih prepisuju kod crijevnih viroza i kroničnih bolesti probavnog sustava.

Loše masti nalaze se u svim oblicima industrijski prerađene hrane, od mesnih proizvoda do slastica (keksi, kolači, sladoled).

 Autor:  D.Š. Foto: Elena Schweitzer7Shutterstock