Dermatitis je kronična upalna bolest kože koja može značajno utjecati na kvalitetu života, a uzroci dermatitisa su brojni. Razumijevanje uzroka dermatitisa važno je za njegovo učinkovito liječenje i prevenciju.
Što je dermatitis i koje vrste postoje?
Dermatitis je medicinski izraz za upalu kože, stanje koje može imati različite uzroke i različite oblike. Kod dermatitisa zdrava koža obično postaje crvena, suha, svrbi i može se perutati ili na njoj nastaju mjehurići.
Svrbež je često jedan od najneugodnijih simptoma jer može dovesti do češanja i dodatnog oštećenja kože. Dermatitis se ponekad naziva i ekcem, iako taj izraz u užem smislu često označava atopijski dermatitis, jednu od najčešćih vrsta.
Vrste dermatitisa i njihovi opisi:
- atopijski dermatitis (ekcem)
Najčešći oblik dermatitisa, posebno kod djece, ali može trajati i u odrasloj dobi. Povezan je s genetskom sklonosti, i često kod bolesnika postoji i alergija, astma ili rinitis. Koža je suha, crvena, nadražena, često zahvaća lice, pregibe laktova i koljena. Simptomi uključuju intenzivan svrbež, pucanje kože i stvaranje krasti. - kontaktni dermatitis
Dijeli se na alergijski i iritativni. Iritativni nastaje zbog izloženosti koži štetnim tvarima kao što su deterdženti, sapuni i druge kemikalije. Alergijski nastaje kada koža reagira na specifičnu alergenu tvar poput metala (nikla), parfema ili biljaka. Pojavljuje se crvenilo, oticanje, ponekad mjehurići i pucanje kože. - seboroični dermatitis
Upala koja najčešće zahvaća područja bogata lojnim žlijezdama, poput vlasišta, lica (oko nosa i obrva) i gornjeg dijela prsa. Dolazi do crvenila i ljuštenja koje može biti perutanje ili masnog karaktera. Često se povezuje s prekomjernim rastom kvasca roda Malassezia. - stazni dermatitis
Javlja se zbog kronične venske insuficijencije, najčešće na donjim ekstremitetima. Karakteriziraju ga crvenilo, otok, svrbež i ponekad stvaranje rana zbog lošeg protoka krvi. - numularni dermatitis
Ovaj oblik dermatitisa karakteriziraju okrugle ili ovalne lezije koje svrbe i mogu izgledati kao ekcemske mrlje. Često je povezan sa suhom i iritiranom kožom. - perioralni dermatitis
Upalni osip koji zahvaća kožu oko usta, ponekad oko očiju ili nosa. Izazvan je prekomjernom upotrebom kortikosteroidnih krema ili nekih kozmetičkih proizvoda. - atopijski dermatitis starijih osoba
Često se javlja kod starijih osoba i manifestira se izrazito suhom, ispucalom i ljuskavom kožom, često izazvanom hladnim ili suhim vremenom. - pomorski dermatitis
Izazvan alergenima ili iritansima u morskoj vodi, soli ili morskim organizmima. - dermatitis izazvan lijekovima
Nastaje kao nepoželjna reakcija kože na primjenu određenih lijekova, može biti lokaliziran ili težih sistemskih oblika. - profesionalni dermatitis
Nastaje zbog čestog izlaganja nadražajnim tvarima ili alergenima na radnom mjestu, poput kemikalija, prašina, guma i ostalih iritansa.
Važno je razumjeti da je dermatitis uvijek upalni odgovor kože na neki štetni čimbenik ili unutarnju slabost zaštitne barijere kože. Osim osnovnog liječenja koje propisuje dermatolog (lokalne kreme, kortikosteroidi, imunomodulatori), iznimno je važna pravilna njega kože i izbjegavanje okidača.
Redovita hidratacija, korištenje blagog deterdženta i odgovarajuće odjeće, kao i onečišćenja okoliša i stres, mogu značajno modulirati tijek bolesti i ublažiti simptome.
Ovaj pregled vrsta dermatitisa pomaže u razumijevanju bolesti i daje smjernice za prve korake u njezi i liječenju kože. Ako primijetite simptome dermatitisa, uvijek je preporučljivo potražiti stručnu liječničku pomoć za preciznu dijagnozu i odgovarajući tretman.
Uzroci dermatitisa: 10 najčešćih
Dermatologija danas prepoznaje mnoštvo faktora koji mogu uzrokovati ili pogoršati dermatitis. U ovom članku detaljno ćemo objasniti deset najčešćih uzroka, dati primjere i savjete za liječenje i njegu kože.
1. Genetska predispozicija
Jedan od glavnih uzroka dermatitisa je naslijeđena sklonost ili genetski čimbenici. Osobe koje imaju u obitelji srodnike s atopijskim dermatitisom, astmom ili alergijskim rinitisom, imaju veću vjerojatnost da će i same razviti dermatitis. Na primjer, mutacije u genu za filagrin (FLG) koji je ključan za zaštitnu funkciju kože povećavaju rizik i dovode do oštećenja kožne barijere. Takva koža gubi vlagu i lako postaje podložna iritacijama i infekcijama.
Liječenje i njega: Preporučuje se intenzivna hidratacija kože emolijentima, izbjegavanje okidača te redovan nadzor dermatologa koji može prepisati lokalnu ili sistemsku terapiju.
2. Oštećenje zaštitne barijere kože
Koža ima prirodnu barijeru koja ju štiti od štetnih vanjskih utjecaja. Kada je ta barijera oštećena, na primjer zbog pretjeranog pranja, izlaganja kemikalijama ili suhoće, koža postaje osjetljivija i sklonija upalama. Suha koža olakšava prodor alergena i iritansa koji pokreću dermatitis.
Primjeri: česta upotreba sapuna, deterdženata ili pretjerano tuširanje s toplom vodom.
Liječenje: Korištenje blage higijene i masnih hidratantnih kremi koje pomažu obnavljanju barijere.
3. Alergeni iz okoliša
Alergije na pelud, prašinu, plijesan ili životinjsku dlaku često uzrokuju atopijski dermatitis. To su takozvani inhalacijski alergeni koji izazivaju imunološku reakciju i mogu dovesti do pogoršanja simptoma.
Savjet: Održavajte dom čistim, koristite pročišćivače zraka i izbjegavajte izlaganje poznatim alergenima tijekom sezone peludi.
4. Prehrambeni alergeni
Hrana može biti izravni okidač dermatitisa, posebno kod djece. Mliječni proizvodi, jaja, soja, orašasti plodovi, gluten i riba najčešće izazivaju alergijske reakcije povezane s dermatitisom.
Primjer: Dijete koje ima osip nakon konzumacije mlijeka može imati prehrambenu alergiju koja pogoršava dermatitis.
Liječenje: Identificirati alergene uz pomoć alergologa i prilagoditi prehranu.
5. Iritansi i kemikalije
Kontakt s iritantima poput deterdženata, sredstava za čišćenje, parfema, dezodoransa i nekih kozmetičkih proizvoda često izaziva kontaktni dermatitis. Dim cigareta također je poznat nadražaj kože.
Savjet: Izbjegavajte proizvode s jakim kemikalijama i koristite hipoalergene preparate.
6. Klimatski i okolišni uvjeti
Ekstremne vremenske prilike poput hladnoće, suhog zraka ili naglih promjena temperature isušuju kožu i povećavaju rizik od razvoja dermatitisa.
Primjer: Osoba koja živi u planinskim područjima može razviti dermatitis zbog često hladnog i suhog zraka.
Njega: Koristiti zaštitne kreme i omekšivače za kožu prilagođene sezoni.
7. Psihički stres i emocionalni čimbenici
Stres povećava proizvodnju hormona kortizola koji može narušiti imunološki odgovor i potaknuti upalne procese u koži. Stoga mnogi ljudi primjećuju pogoršanje dermatitisa u stresnim periodima.
Savjet: Prakticirati tehnike opuštanja poput joge, meditacije i redovne tjelesne aktivnosti.
8. Infekcije
Sekundarne infekcije bakterijama (npr. Staphylococcus aureus), virusima (npr. herpes simplex) i gljivicama mogu pogoršati upalu i simptome dermatitisa.
Liječenje: Kod infekcija potrebna je antibiotska ili antifungalna terapija propisana od dermatologa.
9. Hormonalne promjene
Hormonske fluktuacije, osobito u pubertetu, trudnoći ili menstrualnom ciklusu, mogu utjecati na stanje kože i pojačati simptome dermatitisa.
Savjet: Informiranje i podrška u periodima hormonalnih promjena te prilagođeni plan liječenja.
Neuravnotežena prehrana, nedostatak sna, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost mogu doprinijeti općem padaju imuniteta i pogoršanju dermatitisa.
Savjet: Održavajte zdrav stil života, jedite uravnoteženo i redovno vježbajte.
Ovaj vodič o glavnim uzrocima dermatitisa pomoći će vam da bolje razumijete svoj problem i donesete informirane odluke o njezi i liječenju.
Liječenje dermatitisa – medicinski i prirodni pristup
Liječenje dermatitisa može biti izazovno, ali postoji niz učinkovitih prirodnih i medicinskih pristupa s kojima možete umanjiti simptome i poboljšati zdravlje kože. Uz razumijevanje uzroka dermatitisa i prepoznavanje okidača, pravovremena i prilagođena njega ključni su za kontrolu bolesti. Donosimo pregled najboljih lijekova i prirodnih metoda koje pomažu kod dermatitisa, uz savjete za njegu i što izbjegavati.
Medicinski lijekovi za dermatitis
Medicinska terapija uglavnom cilja na smanjenje upale, svrbeža i infekcija te obnavljanje zaštitne barijere kože.
Kortikosteroidne kreme i masti
Kortikosteroidi su najčešći lijekovi koji se koriste kod dermatitisa. Djeluju protuupalno i brzo ublažavaju crvenilo i svrbež. Primjeri su hidrokortizon, betametazon i mometazon. Ipak, dugotrajna upotreba može izazvati neželjene učinke poput stanjivanja kože, pa je važno pridržavati se uputa liječnika.
Imunomodulatori
Za dugotrajne ili osjetljive dijelove kože dostupni su imunomodulatori poput takrolimusa koji pomažu regulirati imunološki odgovor bez štetnih efekata kortikosteroida.
Antihistaminici
Kod jakog svrbeža pomažu oralni antihistaminici, posebno noću, kako bi olakšali spavanje i smanjili žrtvu češanju.
Antibiotici i antifungalni lijekovi
U slučaju sekundarnih infekcija kože koje su česta komplikacija dermatitisa, koriste se lokalni ili sistemski antibiotici i antifungalni lijekovi.
Oralni lijekovi i biološki lijekovi
Kod teških oblika dermatitisa mogu se propisati imunosupresivi ili biološki lijekovi koji ciljaju specifične upalne procese.
Prirodni lijekovi i savjeti
Mnogi pacijenti koriste prirodne lijekove kao dopunu medicinskom liječenju ili kao oblik njege kože.
Biljna i prirodna ulja
- Ulje noćurka i ulje boražine bogati su izvor omega-6 masnih kiselina koje smanjuju upalu i hidratiziraju kožu.
- Kokosovo ulje ima antibakterijska svojstva i smanjuje rizik od infekcija.
- Maslinovo i bademovo ulje omekšavaju kožu i pomažu u obnavljanju barijere kože.
Biljni ekstrakti
- Krema od nevena koristi se stoljećima za smirivanje upaljene kože, ubrzava regeneraciju i sprječava daljnja oštećenja.
- Hidrolati kamilice i hamamelisa djeluju protuupalno i umirujuće, smanjuju crvenilo i svrbež.
Kupke od zobenog brašna
Zobene kupke dokazano ublažavaju svrbež, iritacije i pomažu kod suhe kože.
Prehrana bogata omega masnim kiselinama i probiotici
Unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina te probiotika može poboljšati imunološki odgovor i zdravlje kože iznutra.
Kako spriječiti pogoršanje dermatitisa?
- Izbjegavajte jake kemikalije, iritanse i okidače poput parfema i agresivnih sapuna.
- Koristite blage, hidratantne pripravke bez mirisa.
- Redovito hidratizirajte kožu, posebno nakon pranja.
- Pratite prehranu i izbjegavajte alergene koji vam mogu pogoršati simptome.
- Upravljajte stresom jer on može biti okidač dermatitisa.
- Ograničite izlaganje ekstremnim klimatskim uvjetima.
Ukratko, liječenje dermatitisa treba biti holističko i prilagođeno osim medicinskim lijekovima i prirodnim metodama, s naglaskom na razumijevanje uzroka dermatitisa i izbjegavanje okidača dermatitisa. Pravilna njega kože i pravovremena terapija mogu značajno ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.
Za optimalne rezultate uvijek se obratite dermatologu koji će propisati odgovarajući plan liječenja za vaš specifičan slučaj.