Acidofil je važan za naše zdravlje

Acidofil ili acidofilno mlijeko je fermentirani mliječni napitak u kojem žive bakterije, najčešće Lactobacillus acidophilus, pretvaraju dio mliječnog šećera u mliječnu kiselinu. Zato je blago kiselkast, lakše probavljiv od običnog mlijeka i dobar izvor kalcija i bjelančevina. Može pomoći probavi i nadopuniti prehranu, ali nije lijek ni „prirodni antibiotik”.

Probiotici su žive bakterije koje, kada se unose u dovoljnoj količini, mogu povoljno djelovati na zdravlje. U trgovinama ih najčešće nalazimo u jogurtu, kefiru i acidofilu, a ljekarne ih prodaju i kao dodatke prehrani. Djelovanje se razlikuje od soja do soja bakterija, pa ono što vrijedi za jedan proizvod ne vrijedi automatski za sve.

Što sadrži acidofil

• 60 kcal
• 3 g bjelančevina
• 4 do 5 g ugljikohidrata, uglavnom mliječnog šećera
• oko 120 mg kalcija
• vitamine B skupine, osobito B2 i B12

Točne vrijednosti pišu na deklaraciji, jer se razlikuju po proizvođaču i udjelu masti.

Kako acidofil djeluje na probavu

• Lakše se probavlja: dio laktoze bakterije su već razgradile, pa ga neke osobe s blagim nepodnošenjem laktoze podnose bolje od mlijeka.
• Crijevna flora: fermentirani mliječni proizvodi mogu pomoći raznolikosti dobrih bakterija u crijevima, osobito uz prehranu bogatu vlaknima.
• Uz antibiotike: za neke probiotičke sojeve postoje dokazi da smanjuju rizik od proljeva koji se javlja uz uzimanje antibiotika. Ako vam je to cilj, liječnika ili ljekarnika pitajte koji pripravak i koju dozu uzeti, jer jedna čaša acidofila nije isto što i ciljani probiotik.
• Kod proljeva: nakon što se stanje smiri, acidofil i jogurt mogu biti dio lagane prehrane, ako vam odgovaraju. Više o tome pročitajte u tekstu o prehrani kod proljeva.

Što acidofil ne može

Za tvrdnje da probiotici sami štite od raka, srčanog udara, gubitka pamćenja ili „tope masne naslage” nema dovoljno dokaza. Istraživanja se nastavljaju, posebno o vezi crijevne flore s metabolizmom i raspoloženjem, ali acidofil se ne smije koristiti umjesto liječenja. Nije ni antibiotik: ne liječi bakterijske infekcije, nego je hrana koja sadrži korisne bakterije.

Kako i koliko piti acidofil

• Za većinu zdravih odraslih osoba jedna čaša dnevno je razumna količina, kao dio uobičajenog unosa mliječnih proizvoda.
• Pijte ga hladnog, samog ili uz doručak, a možete ga koristiti i u smoothiejima, preljevima za salatu, umjesto jogurta u tijestu za palačinke ili uz pitu i burek.
• Birajte proizvode bez dodanog šećera. Voćni acidofili često imaju mnogo šećera.
• Kad ga zagrijavate ili pečete, bakterije ugibaju, pa probiotički učinak nestaje, iako kalcij i bjelančevine ostaju.
• Otvoreni acidofil čuvajte u hladnjaku i potrošite u nekoliko dana.

Tko treba biti oprezan

Osobe s alergijom na mliječne bjelančevine ne smiju piti acidofil. Osobe s jakim nepodnošenjem laktoze neka ga isprobaju u maloj količini. Osobe s jako oslabljenim imunitetom, na primjer tijekom kemoterapije ili nakon transplantacije, prije uzimanja probiotičkih proizvoda trebaju se posavjetovati s liječnikom. Za dojenčad i malu djecu o probioticima odlučuje pedijatar.

Acidofil, jogurt ili kefir

Sva tri su fermentirani mliječni proizvodi. Jogurt nastaje djelovanjem bakterija Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus i gušći je. Kefir sadrži mješavinu bakterija i kvasaca, pa je blago gaziran i ima više različitih mikroorganizama. Acidofil je rjeđi i blaži. Koji god odaberete, važnije je da ga jedete redovito i da vam odgovara, nego koji je od njih „najzdraviji”.

Ovaj tekst daje opće informacije o prehrani i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika.

Autor: D.Š., Foto: Magone/Shutterstock