Mrkopalj i prirodne ljepote

kućica uz jezero
Kućica uz jezero, Foto: lrumiha/Flickr

Mrkopalj je još jedna općina u Gorskom kotaru koja se nalazi na zapadnim obroncima Velike Kapele uz autocestu Zagreb-Rijeka, gdje se nalazi najviše naselje u Hrvatskoj poznatije kao Begovo Razdolje, smješteno na preko tisuću metara nadmorske visine. Begovo Razdolje je mjesto koje broji 48 stanovnika, a koje je kroz povijest oduvijek bilo orijentirano prema šumarstvu. Početkom 20. stoljeća, stanovništvo polako sa šumarstva prelazi na lov na divljač i to ponajviše na kune, lisice i srneću divljač. Danas se tu nalazi najveća farma krava u Primorsko-goranskoj županiji.

Mrkopalj se prvi put spominje u 15. stoljeću o čemu naravno svjedoče brojni arheološki ostaci srednjovjekovne crkve iz 14./15. stoljeća, a koja se nalazi na poznatoj uzvisini Fortica. Naime radi se o crkvi kakve su znali podizati Frankopani za svoje kmetove. Pored toga Mrkopalj je poznat i po činjenici da je ovdje nastalo hrvatsko skijanje.

Mrkopalj je isto tako poznat i zbog nevjerojatnih prirodnih ljepota koje se nalaze u njegovoj blizini, a tu svakako moramo ubrojiti Bijele i samarske stijene koje su uvrštene u kategoriju strogih rezervata.

Nalaze se u sklopu planinskog lanca Velika Kapela, odnosno u njegovu središnjem dijelu, jugoistočno od Mrkoplja. Status strogog rezervata imaju od 1985., a predstavljaju jedinstven geomorfološki fenomen krsa uvjetovan tektonskim silama u doba nabiranja te podlogom izgrađenom od uslojenih vapnenaca ili krsnika.

Odlučite li se na dolazak, a pogotovo ljeti trebate znati kako se u ljetnim mjesecima organizira tradicionalna berba plodova borovnica i drugih šumskih plodova, a isto tako imate mogućnost prisustvovati zajedničkom druženju uz ručak pri čemu možete izabrati nešto iz široke ponude ekološki zdravih proizvoda.

Mrkopalj je isto tako poznat po međunarodnoj školi mira u kojoj djeluje poznata kreativna radionica, čija je zadaća prije svega pojačavanje veza između članova različitih etničkih skupina i pomoć pri održavanju kulturnog naslijeđa, što je itekako bitno pogotovo u razdoblju kad svi živimo nekim ubrzanim tempom gdje nitko skoro više ne razmišlja o nekadašnjim vrijednostima i običajima.

Autor: S.Š.  Foto: lrumiha/Flickr