S malom pauzom u najhladnijim zimskim danima, lisnatog povrća možemo također imati gotovo cijele godine, a u toplijim područjima zaista cijele godine. U tu grupu ubrajamo: špinat, blitvu, vrtnu lobodu i novozelandski špinat.
ŠPINAT sijemo u redove na razmak oko 20 cm, a sjemenku od sjemenke u redu 2-3 cm. Možemo ga sijati u polovici kolovoza, pa dospijeva od sredine rujna do konca studenoga. Špinat koji sijemo u polovici listopada može se trošiti na koncu zime i rano u proljeće, ako je zima blaga. Čim okopni snijeg, može se ponovo sijati špinat, a taj stiže za potrošnju u travnju i svibnju.
BLITVA se sije na razmak od 40 cm red od reda i 5-6 cm sjemenka (kvržica) od sjemenke, a kad biljka razvije 3-4 lista, prorjeđuje se na 20-25 cm. Sije se na koncu ožujka ili na početku travnja, a dolazi za potrošnju od lipnja pa cijelog ljeta. Za jesensku i ranu proljetnu potrošnju sije se u lipnju. Preko zime je treba malo zagrnuti.
VRTNA LOBODA I NOVOZELANDSKI ŠPINAT vrste su koje se po ukusu i kvaliteti mnogo ne razlikuju od špinata, pa se i pripremaju na isti način, ali dolaze u ono vrijeme kad špinata nema – ljeti. Loboda se sije na početku travnja, red od reda 60 cm i 20-30 cm biljka od biljke. Naraste do 1 m i razvija veliko, sočno, mesnato lišće, koje se prema potrebi obire. Bere se u lipnju i prvoj polovici srpnja. Od druge polovice srpnja do kraja rujna dospijeva novozelandski špinat, koji voli toplije vrijeme, pa se u početku sporije razvija. Sije se na koncu travnja, red od reda 50 cm i biljka od biljke 50 cm po 3-5 sjemenki. Biljka je puzava i razvija sitno, debelo i sočno lišće, koje se prema potrebi obire i troši.
Foto: goodgold99/Shutterstock
