Danas kada se sve više okrećemo prirodnim stvarima, a pod tim najviše mislimo na razne prirodne preparate koji nam pomažu da održimo svoje zdravlje, herbarij itekako postaje bitan u životu svakog čovjeka. Ako niste prije čuli, herbarij je čuvena zbirka koja uključuje prešano sušeno voće.
Radi se o zbirci sačuvanih biljnih primjeraka koji mogu uključivati samo dio ili cijelu biljku, a radi se o sasušenom obliku montiranom na listu, što ovisi o materijalu i načinu na koji je sušen, dakle o alkoholu ili nekim drugim konzervansima.
Osim što imate nekoliko sasušenih biljaka, isto tako pored svake od njih stoje ključni podaci, a koji se odnose na naziv čuvene zbirke, zatim latinsko ime biljke, potom njeno nalazište, gdje je ubrana i naravno podaci o staništu.
Kako biste sačuvali formu i boju prikupljene biljke suše se na tiskovnom ili brzo upijajućem papiru. Listove obavezno treba staviti u zaštićeno kućište koje ćete potom zaštiti određenim sredstvima kako ih nebi napadali određeni kukci.
Pogledamo li malo dalje u povijest možemo primjetiti da ovakav način rada u proučavanju biljaka postoji već duže vrijeme i to od 16. stoljeća kada je profesor sa Sveučilišta u Bologni počeo prikupljati biljke i sušiti ih.
Luca Ghini zaslužaj je za današnje zbirke gdje se na nekima bilježi starost preko 500 godina, a da ne pričamo o tome kako je zaslužan za najbolji način proučavanja biljaka, njihovih sastojaka i uloge u svakodnevnom životu čovjeka.
Herbarija je danas bitna za proučavanje taksonomije te geografske distribucije određenih biljaka. Velika zbirka sa jednog područja može se koristiti kao vodič ili kao priručnik za pomoć u identifikaciji potrebnih vrsta. S više prikupljenih primjeraka autor će bolje razumjeti varijabilnost i distribuciju određenih biljaka.
Autor: S.Š. Foto: Jodiepedia/Flickr
