Noć vještica ili Halloween kojeg su popularizirali razni holivudski filmovi sve se više ukorjenjuje u Europi i hrvatskom društvu. Svake godine organizira se sve više i više zabava, a kostimi postaju sve maštovitiji i originalniji. Ali što se zapravo krije iza Noći vještica?
Prvobitno poganski blagdan, slavi se 31. listopada, zadnji dan u keltskom kalendaru, a održava se zadnjih 2000 godina. Naziv Halloween je skraćenica od All Hallows’ Evening, noć prije Svih svetih, kršćanskog blagdana izmišljenog kako bi se pogani preobratili na kršćanstvo. Kultura Noći vještica se može pratiti unatrag do Druida, keltske kulture na području Irske, Britanije i Sjeverne Europe.
Vuče korijenje u obilježavanju Samhaina, blagdana koji se održavao 31. listopada u čast mrtvima. Ime Samhain znači „kraj ljeta“ ili studeni. Samhain je bio blagdan žetve s ogromnim svetim krijesovima koji je slavio kraj keltske godine i početak nove. Mnoštvo tradicija oko blagdana se temeljilo na praznovjerjima. Kelti su vjerovali da duše mrtvih tu noć hodaju ulicama i selima.
Budući da se svi duhovi nisu smatrali dobroćudnima, Kelti su ostavljali male poklone i poslastice kako bi umirili duhove i osigurali si plodnu žetvu. Ova tradicija je ostala i danas pod nazivom Trick or Treat (smicalica ili poslastica); mali Amerikanci idu od kuće do kuće te izjavljuju Trick or Treat očekujući poslasticu. Ukoliko djeca ne dobiju poslasticu, vlasnici mogu očekivati smicalicu.
U Hrvatskoj su popularnije maškare i karnevali koje se održavaju tijekom veljače i završavaju na pokladni utorak, dan prije čiste srijede ili pepelnice kada se posti i priprema za korizmu. Za vrijeme karnevala peku se krafne koje se tradicionalno uz jaja, voće i slatkiše daju djeci koja idu u maškare.
Uz malo sreće, djeca možda nalete na nekoga široke ruke koji će im udijeliti nešto kuna, ali nažalost u zadnje vrijeme to baš i nije toliko često.
Autor: J.P.D., Foto: Chaojoker/Wikimedia