Posljednjih su godina sve vidljivije negativne posljedice ljudskog ponašanja prema planetu Zemlji, od klimatskih promjena do enormnih količina otpada koje uništavaju kopnenu i morsku floru i faunu. U današnjem industrijaliziranom svijetu potrošnja je sve veća, a time i proizvodnja otpada. U svakom se kućanstvu dnevno može primijetiti izvjesna količina otpada, plastične vrećice, plastične boce, papir, konzerve, otpaci od hrane i raznovrsno drugo smeće.
Upravo zbog sve veće količine otpada, u svijetu je odjeknuo pokret Zero Waste Trend koji potiče minimalnu proizvodnju smeća te razvija svijest o važnosti ekološki prihvatljivog načina života.
Što je Zero Waste
Zero Waste Trend ili drugim riječima način života s “nula otpada” odjeknuo je i privukao pozornost javnosti od 1998. do 2002. godine. Otad do današnjeg dana, teorija se takvog načina života razvija i svakodnevno sprovodi u djelo. Stvorila se globalna zajednica ljudi koji su prepoznali važnost smanjenja, odnosno gotovo eliminiranja otpada. Cilj Zero Waste Trenda je izbjeći proizvodnju otpada i slanje istog na odlagališta, u spalionice ili oceane u kojima se, nažalost, sve češće mogu pronaći ogromne količine otpada.
Osim smanjenja zagađenja okoliša, što je ujedno i najvažnija posljedica primjene načina života s “nula otpada”, Zero Waste ima niz drugih pozitivnih utjecaja na ljudsko okruženje. Prvi od njih je svakako ušteda novaca. Pametnim se ophođenjem i iskorištavanjem stvari mogu ponovno upotrijebiti i ne stvara se potreba za kupovinom novih stvari, stoga se tako štedi novac. Isto tako, zbrinjavanje otpada je proces koji zahtijeva određenu sumu novaca pa se eliminiranjem proizvodnje otpada eliminira i trošak njegovog zbrinjavanja.
Nadalje, pozitivan utjecaj na ljudsko okruženje ima i brži razvoj zahvaljujući manjoj količini smeća. Strategija “nula otpada” poboljšava proizvodne procese i poboljšava mogućnosti za nove, inovativne korake čovječanstva.
Važno je napomenuti i da ovakav način života podržava održivost. Podupiru se tri osnovna cilja održivosti, a to su:
- ekonomska dobrobit
- zaštita okoliša
- dobrobit društva
Ekonomska se dobrobit odnosi na uštedu i dobro raspolaganje novcem, zaštita okoliša na smanjenje zagađenja prouzrokovanog enormnim količinama otpada, dok se dobrobit društva odnosi na sveopće socijalno zadovoljstvo.
Globalnom primjenom Zero Waste strategije koristilo bi se daleko manje novih sirovina te bi se također smanjio dovod otpada na odlagališta. Bilo koji materijal mogao bi se ponovno koristiti, ili kao ponovno upotrebljivi, odnosno reciklirani materijal, ili kao materijal prikladan za kompostiranje.
Važno je napomenuti i pozitivan utjecaj Zero Waste načina života na općenito zdravlje ljudi. Odlagališta otpada proizvode sumporovodik koji se oslobađa tijekom prirodnog propadanja otpada. Brojnim se istraživanjima dokazala povezanost između povećane stope smrtnosti od raka pluća i one vezane uz bolesti dišnih putova i izloženosti sumporovodiku. Ta je izloženost veća u blizini odlagališta otpada.
Osim toga, u kućanstvima se koristi velik broj različitih kemikalija koje se, shodno tome, također mogu pronaći i u otpadu. Prilikom sanacije otpada, sve se od navedenih kemikalija oslobađaju, ispuštaju u zrak i imaju negativne posljedice na zdravlje ljudi.
Cilj Zero Waste strategije je reducirati oslobađanje štetnih kemikalija na minimum tako da se proizvodi minimalna količina otpada za koji neće biti potrebna odlagališta. Također, takav način života sprečava zagađenje, pozitivno utječe na lokalne sredine, kvalitetu zraka koji ljudi udišu te kvalitetu pitke vode.
Principi Zero Waste načina života
Zero Waste Trend slijedi neke temeljne principe koji omogućuju minimalnu proizvodnju otpada. Principi su nazvani 5R i potječu iz engleskih riječi koje čine temelje Zero Waste filozofije.
Refuse (odbiti)
Prvi se princip odnosi na svjesno odbijanje otpada. Osim što odbijanje podrazumijeva odbijanje stvaranja smeća u vlastitom okruženju, podrazumijeva i odbijanje kupovine novih nepotrebnih stvari. Time se odbija ne samo stvaranje otpada u kućanstvu, već i stvaranje otpada prilikom proizvodnje.
Reduce (smanjiti)
Ovaj se princip odnosi na smanjivanje svega onog što je nepotrebno. To podrazumijeva kućanska pomagala i aparate koji nisu u upotrebi, višak odjeće, kozmetičkih proizvoda i slično. Kako bi se smanjivanje pospješilo, nepotrebne se stvari mogu pokloniti ili prodati. Nepotrebne stvari u kućanstvu isto tako utječu na okoliš jer se prilikom njihove proizvodnje koristila izvjesna količina prirodnih i sintetskih resursa.
Reuse (ponovno upotrijebiti)
U današnje su vrijeme proizvođači su potaknuli trend jednokratno upotrebljivih stvari jer se tako potiče potrošnja, dok su ga ljudi prigrlili jer takav način kupovine i korištenja stvari smatraju jednostavnijim. Bez obzira na jednostavnost korištenja jednokratnih stvari, zaštita okoliša leži u korištenju stvari koje se mogu ponovno upotrijebiti ili popraviti. Zero Waste način života potiče svijest o važnosti ponovnog korištenja stvari jer se time proizvodnja otpada minimizira.
Prethodna tri principa stvaraju osnovu procesa smanjivanja količine otpada. Princip recikliranja odnosi se na višak otpada koji ostaje nakon primjene prva tri principa. Recikliranje pomaže pri očuvanju resursa i sirovina i tako se štiti okoliš i izbjegava otpad.
Rot (kompostirati)
Kompostiranje se odnosi na skupljanje kuhinjskog, biološkog otpada od kojeg vremenom nastaje visokokvalitetno gnojivo koje se može koristiti u ciklusu proizvodnje.
Primjena Zero Waste Trenda u sve je većem globalnom porastu. Priključili su mu se razni profili ljudi koji su voljni vlastitim trudom pomoći očuvanju što kvalitetnije životne sredine. Malim promjenama u načinu života i slijedeći navedene principe, proizvodnja se otpada gotovo eliminira što stvara prostor za ekološki kvalitetniji, sigurniji i u svakom slučaju zdraviji život!
Autor: B.D., Foto: annca/Pixabay
