U svakidašnjoj urbanizaciji, gdje smo okruženi betonom i asfaltom, polako ali sigurno niču male oaze zelenila, tamo gdje bi se najmanje nadali – na krovovima. Upravo one skrivaju posebne čari, a njihova daleka povijest kreće još iz visećih vrtova Babilona, takozvanih “Semiramidinih visećih vrtova”, koji se smatraju jednim od sedam svjetskih čuda. Izgrađene su 600. godine prije Krista. Kasnije se slični vrtovi pojavljuju u skandinavskim zemljama, gdje su stanovnici gradili kuće ispod zemlje, a krov pokrivali mahovinom.
60-ih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj je krenula invazija zelenih krovova i danas se procjenjuje da je oko 10% krovova u Njemačkoj – zeleno. Iako su već duže vremena prisutni svugdje u Europi, polako “rastu” i kod nas, i to na sasvim uobičajenim mjestima, poput kuća, okućnica, lokalnih tvrtki, a sve kao apstraktan način promoviranja ekologije. Zeleni krovovi su sve češći projekti modernih arhitekta, urbanista i građevinara, prvenstveno zbog mogućnosti ublažavanje vremenskih uvjeta, ali i uštede novca.
Koje su vrste i prednosti zelenih krovova te kako ih uzgojiti, slijedi dalje u tekstu.
Vrste zelenih krovova
Postoje dvije vrste zelenih krovova:
- ekstenzivni zeleni krov
- intenzivni zeleni krov
Ekstenzivni zeleni krov, često nazivan i samokrovni vrt, osnovni je oblik zelenih krovova. Ono je lagana i prirodna vegetacija s minimalnim održavanjem. Kod ekstenzivnog krovnog vrta najčešće se koriste sedumi, iako se mogu kombinirati i s drugim biljem koji su otporni na sušu.
To je klasični višeslojni dizajn krovnog vrta koji sadrži više slojeva, za različite funkcije a to su:
- sloj koji omogućuje rast vegetacije, što je takozvani supstrat s mineralnim sastavom te malim udjelom organske tvari. Mora imati sposobnost upijanja i zadržavanja vode, nutrijente i mora pružati dovoljno prostora korijenu biljke. U slučaju viška vode odnosno koji biljka ne može upiti, treba je ukloniti.
- drenažni sloj, koji sadrži akumulaciju i drenažu.
- filterski sloj, koji se postavlja između supstrata i drenažnog sloja. Sadrži fine čestice iz supstrata te omogućava da je drenažni sustav dugoročno funkcionalan.
Masa tog sustava određena je supstratom. Težina prosječnog mineralnog supstrata iznosi 10 do 13 kg/m2 po cm debljine sloja koji je u stanju zasićenosti vodom. Za sadnju seduma preporučuje se debljina supstrata minimalno 6 cm. Kada je uključena vegetacija, tada filterska i drenažna masa iznose otprilike 70 to 100 kg/m2. Sedumi ili biljke sa supstratom mogu težiti od 90 do 130 kg/m2. Tu se naravno koristi poseban sustav za krovne vrtove s niskom nosivosti. Ukupna masa može zadržati ispod 70 kg/m2, ali tada vegetacija može imati ograničen prostor za rasti.
Iako ova vrsta ekstenzivnog zelenog krova zahtjeva minimalno održavanje, u to se ubraja i redovito plijevljenje korova te gnojenje supstrata, kada je to potrebno. Također, bitno je napomenuti da je u ovom slučaju zalijevanje nepotrebno, osim u slučaju sušnog razdoblja.
Održavanje ekstenzivnog zelenog vrta, odnosno krova, traje sve dok željena vegetacija ne prekrije određenu površinu krova. To otprilike traje jednu ili dvije godine i do tada je potrebno više vremena i održavanja, ali nakon toga, sasvim je dovoljno dva do tri puta godišnje provjeriti rast biljaka i uraditi potrebne intervencije. Idealno vrijeme za to je rano proljeće i jesen.
Postavljanje zelenih krovova
Kod izgradnje zelenog krova potrebno je mijenjanje urbanističkog plana. Ono zahtjeva višeslojnu konstrukciju sa sustavom navodnjavanja, a neizbježno je i određivanje izdržljivosti krovne konstrukcije. Preporučuje se i uzimanje zemlje iz vlastite okoline, radi smanjenja troškova izrade.
Kod postavljanja zelenog krova početna faza je izgradnja armiranog zida, nakon koje slijedi postavljanje izolacije, drenaže, supstrata i na kraju sadnja biljaka.
Intenzivni zeleni krov
Intenzivni zeleni krov nudi više mogućnosti i dizajniranja, što uključuje i stvaranje pravih malih vrtova. Na ovom krovu može se posaditi i drveće, ako ima dovoljno opskrbe vode i ako je vegetacijski sloj dovoljno dubok. Uvjeti za rast i razvoj biljke mogu biti jednako dobri kao i na zemlji, samo što cijeli proces dizajna i sadnje vrta zahtjeva znanje stručnih osoba. Sami proces održavanja intenzivnih zelenih krovova je puno veći nego kod ekstenzivnih zelenih krovova. Jedna od smjernica za održavanje je da se održavaju kao i vrtovi na tlu.
Prednosti zelenih krovova
Zeleni krovovi imaju više prednosti nego klasični krovovi, jer osim što imaju čaroban izgled, djeluju i kao toplinska izolacija te tako smanjuju troškove hlađenja i grijanja za čak 20%. Cijena zelenih krovova je veća od običnih krovova jer zahtijeva pažljivu analizu te strukturiranje, ali i profesionalniji dizajn od klasičnih krovova. Dugoročnom analizom pokazalo se da su zeleni krovovi znatno ekonomski isplativiji jer štite krovnu membranu od loših vremenskih uvjeta i UV-zraka. Tako mogu trajati dvostruku duže od klasičnih tradicionalnih krovova.
Jedna od mnogobrojnih prednosti zelenih krovova je i zvučna izolacija. Naime, oni predstavljaju odličnu zaštitu od buke. Osim zaštite od buke, pružaju zaštitu i od požara. Zeleni krovovi djeluju i kao filteri odnosno pročistači zraka. Biljke na krovu mogu u velikoj mjeri utjecati na smanjenje zagađenja zraka te tako filtrirati štetne plinove. I na kraju, ali ne i manje bitno, zeleni krovovi uvelike utječu na povećanje vrijednosti nekretnine zbog povećanog energetskog svojstva objekta.
Autor: S.P., Foto: Rita E/Pixabay