Svjetlost, boja, oblak, vremenske prilike i doba dana – sve to utječe na snimku krajolika – no vjerojatno najosnovniji utjecaj ima kompozicija slike. Evo nekoliko uputa kako postići najbolje rezultate:
- složite kompoziciju snimka unutar tražila – kamera sa standardnim objektivom ne može obuhvatiti toliko koliko može vaše oko
- izbjegavajte snimke udaljenih krajolika s ravnim prednjim planom bez ikakvih obilježja te s praznim nebom u pozadini
- kako biste dobili dojam dubine, upotrijebite ograde, niske kamene zidove, putove i živice u prednjem planu
- odaberite vizualno uzbudljiv objekt kao žarište zanimanja, recimo staru seosku kuću ili ogoljelo drvo zimi
- centrirani snimci krajolika znaju izgledati dosadno. Nastojte stvoriti kompoziciju s glavnim obilježjem izvan središta ili s jedne strane. Popnite se na stijenu ili kleknite kako biste postigli što zanimljiviji kut snimanja
- “pravilo trećina”, koje slikari često upotrebljavaju, pomoći će vam u postizanju zadovoljavajuće vizualne ravnoteže. Zamislite linije koje dijele sliku na trećine, okomito i vodoravno, kao pravokutna mreža u igri “križić-kružić”. Pokušajte rasporediti glavni objekt i zanimljiva manja obilježja duž zamišljenih linija ili u njihovim sjecištima. Četiri sjecišne točke najjača su središta zanimanja slike. Pokušajte stvoriti kompoziciju fotografije tako da obzor, ili rub polja, leži duž jedne od zamišljenih vodoravnih linija
- izbjegavajte snimanje krajolika na jakom podnevnom suncu. Najbolje je vrijeme rano jutro ili kasno popodne kad su sjene dulje. Zora i sumrak pružaju posebno zanimljive igre svjetlosti. Ako morate snimati dok je sunce visoko, upotrijebite sjenilo za objektiv kako biste zaštitili objektiv od blještave svjetlosti
Za oštre fotografije, upotrijebite malen otvor zaslona (visok “f” broj) i manje osjetljiv film – ISO 64-100 trebao bi dati dobre rezultate, no moguće je nabaviti još manje osjetljiv film, ISO 25 i 50. Kod snimaka s dugom ekspozicijom, upotreba stativa smanjit će trešnju kamere. Ako imate 35 mm kameru s promjenjivim postavkama, možete podesiti boju ili tonski kontrast tako da postavite filtar ispred objektiva.
Filtri za kontrast
Upotrebljavaju se samo kod snimanja crno-bijelim filmom. Pomoću njih detalji se jasnije ističu.
Ultraljubičasti filtar
Upotrijebite ga kako biste izbjegli tmurnu plavičastu izmaglicu koja obično nagrdi morske pejzaže, fotografije jezera i krajolika snimljene na visokim nadmorskim visinama. Stalno ga možete držati na kameri kako biste zaštitili objektiv.
Polarizacijski filtar
Jak odbljesak koji se zrcali u vodi ili u sjajnim površinama smanjuje se polarizacijskim filtrom, koji se takoder može upotrijebiti kako bi se izgled neba učinio tamnijim. Kad kupujete filtre, provjerite odgovaraju li vašoj kameri. Uporaba filtara za kontrast i polarizacijskih filtara zahtijeva produljenje ekspozicije za jednu ili dvije vrijednosti na skali ekspozicije.
Foto: PerseoMedusa/Shutterstock
