Glazba unosi ljepotu i radost u svakidnevni život čovjeka, a kao odgojno sredstvo dobiva samo onda svoju pravu vrijednost ako je u skladu s općim odgojnim ciljem našega društva, a to znači da pridonosi razvoju tjelesnih, umnih, moralnih, estetskih i radno-tehničkih sposobnosti, tj. da dijete svestrano razvija.
Glazbene aktivnosti : sviranje , pjevanje, izvođenje pokreta, plesanje, pridonose tjelesnom razvoju djeteta. Kad svira, razvijaju se i usklađuju pokreti ruku i prstiju i jača njihova muskulatura. Kad pjeva, razvija se govorni organ, prsni koš, disanje, muskulatura vrata i grla. Kad pleše ili izvodi uz glazbu druge pokrete, razvija se gipkost, usklađenost, ljepota pokreta nogu i ruku. Sve te aktivnosti stvaraju u djetetu radosno raspoloženje.
UMNI RAZVOJ djeteta zavisi o razvoju osjetnih sposobnosti i razvoju osjetila, osobito sluha, vida i opipa. Djeca stječu osnovna znanja o glazbi, o njezinim izražajnim sredstvima, vrstama instrumentima, sadržajima, karakteru itd. Novim znanjem bogate rječnik – razvijaju govor, kao i sposobnosti doživljavanja i izražavanja glazbe.
ZADACI GLAZBENOG ODGOJA
Sva su djeca sposobna za glazbene aktivnosti a po svojim sposobnostima i sklonostima međusobno se razlikuju. Zapažamo razlike u sluhu, osjećaju za ritam, glazbenom pamćenju, u sposobnostima zapažanja i reagiranja, u stvaralačkim sposobnostima i interesima za pojedinu vrstu glazbe. Zato je potrebno upoznati i zadatke glazbenog odgoja za predškolsku djecu, da možemo pravilno, prema razvijenim mogućnostima djeteta, usmjeravati odgojni utjecaj.
Prvi i osnovni zadatak roditelja i odgajatelja jest razvijati interes za glazbu i želju u djece da sudjeluju u raznim glazbenim zanimanjima – da pjevaju, slušaju glazbu, sviraju i plešu, izvode pokrete uz glazbu.
Stvaranje interesa za glazbu zavisi o izboru glazbe, koja mora biti svojim sadržajem i izražajnim sredstvima njemu pristupačna. Prema tome, važan je izbor pjesme koju želimo da dijete pjeva, kao i glazbe koju će slušati, bila ona vokalna (pjevanje) ili instrumentalna (sviranje). Izborom vrijednih i djeci pristupačnih glazbenih djela treba utjecati na razvoj dobrog ukusa.
Prema mogućnostima, potrebno je djeci osigurati sredstva za razvoj njihovih stvaralačkih sposobnosti. To možemo ostvariti ako za djecu znamo odabrati vrijednu glazbu za pjevanje i slušanje, da ih potičemo i učimo pjevati pjesmice, slušati glazbu i da im pružimo mogućnosti izvođenja slobodnih i određenih pokreta. Da im osiguramo sredstva za sviranje, na primjer udaraljke, zvečke, zvonca, praporce, glazbeni loto (igra kojom provjeravamo i proširujemo znanje djece o glazbenim instrumentima). Da i sami glazbu volimo i služimo djeci u čitavom odnosu prema njoj i kao dobar primjer. Načini na koji možemo djeci približiti glazbu mogu biti različiti.
Uz stvarno upoznavanje glazbenih djela potrebno je s djecom povesti kratke razgovore o tome što su doživjeli, mnogo im toga objasniti, pokazati, poticati ih i pomoći im, pružiti im mogućnosti da doživljaj glazbe i likovno izraze u crtežu.
Djecu je potrebno povremeno odvesti i na koju glazbenu priredbu, naročito onu stariju , od 5 do 6 godina, ali takvu koja je za djecu i gdje nastupaju djeca s odraslima kao izvođači. Sudjelovanje na glazbenim priredbama ima veliko odgojno značenje. Dijete se navikava da posjećuje takve priredbe, a sredina u koju dolazi traži od njega disciplinirano vladanje.
Pjevanje je najpristupačnija i najraširenija glazbena aktivnost u predškolskom doba. Djeca rado pjevaju, sama i s drugima, bilo svojim vršnjacima ili odraslima, bez obzira na razvoj svojih glazbenih sposobnosti i glasovnih mogućnosti. Pjevanje stvara radosti i veselje, razvija samopouzdanje u vlastite snage. Do odlaska u školu svako predškolsko dijete ima neka iskustva s pjevanj em i zna nešto otpjevati s više ili manje samostalnosti.
ŠTO SU GLAZBENE AKTIVNOSTI
Djeca će zavoljeti glazbu i pokazati za nju interes, kao i željeti da aktivno muziciraju ako budu s glazbom na bilo koji način ili bilo kojim sredstvima svakog dana ili često u vezi. Takve im mogućnosti pružaju TV-emisije , radio- emisije, slušanje snimaka s gramofonskih ploča i, u nekim obiteljima, muziciranje njezinih članova. To su slučajni, povremeni susreti s glazbom koj ima se djeca raduju, ali vrlo često oni za njihov stvarni razvoj nemaj u pravu odgojnu vri ednos ; većina takve glazbe nije namijenjena djeci, već odraslima, pa je djeca s obzirom na svoj razvoj i iskustvo ne mogu shvatiti i doživjeti.
Često odrasli uče djecu pjevati zabavne melodije koje pjevaju pjevači i time mu nanose štetu, a ne korist. Takve pjesme svojim tekstovima i glazbenim sadržajem, zatim po opsegu glasa ne odgovaraju dječjem razvoju glazbenih sposobnosti. Žalosno je da mnoga djeca ne znaju otpjevati ni jednu dječju pjesmicu. Rijetko čujemo i na dječjim festivalima dobre pjesme koje su, istina, njima namijenjene, ali ih djeca ne mogu naučiti.
Osim pjesama koje je dijete naučilo slučajno, odrasli treba da ga nauče pjevati dječje pjesme koje su se djetetu svidjele, a odgovaraju njegovim glasovnim mogućnostima. Pri izboru pjesme potrebno je skrenuti pažnju na:
SADRŽAJ
Riječi stihova sastavni su dio pjesme i njezina odgojna vrijednost. Sadržaj mora biti zanimljiv i jezično razumljiv i mora odgovarati dječjim govornim mogućnostima, da ga dijete može pravilno, jasno i izražajno izvesti.
MELODIJA
Treba biti jednostavna i kratka, da je dijete može zapamtiti . Razmaci između tonova, s obzirom na visinu, trebaju biti što manji, da ih dijete može otpjevati, jer su njegove glasovne mogućnosti ograničene.
RITAM
Trajanje tonova mora biti u kraćim, osnovnim vrijednostima, da ih dijete može otpjevati, jer ima kratak dah. Dulja trajanja zadaju mu poteškoća.
TEMPO. Dijete će pravilno izvesti pjesmu ako ne pjeva odviše brzo, da se jasno razumiju i riječi koje pjeva.
DINAMIKA
Jakost glasa kojim djeca pjevaju neka bude umjerena ili tiha. Ne smijemo dopustiti pjevanje odviše jakim glasom jer to štetno utječe na njegove osjetljive glasnice i nekulturno djeluje.
Ono što želimo pjevanjem postići jest da dijete pjeva samostalno, lijepo i kulturno. Predškolsko dijete uči pjevati slušajući i oponašajući djecu i odrasle. Tko uči dijete nešto pjevati, mora to sam dobro i sigurno znati.
Potrebno je istu pjesmu mnogo puta ponavljati i pjevati cijelu, ne samo u jednom danu nego i kroz dulje vrijeme. Dijete će u početku novu pjesmicu zapamtiti djelomično, a s vremenom cijelu. To će zavisiti o razvoju glazbenog pamćenja i interesu djeteta.
Prisiljavanje djeteta da pjeva neće donijeti željene rezultate, već otpor i odbojnost. Ako dijete pjeva, moramo ga slušati, s njime pjevati i imati strpljenja. Ima razne djece s obzirom na razvoj sluha.
Rijedak je slučaj da je dijete gluho za tonove (ali drugo dobro čuje). Ima djece s tromim, sporim pamćenjem i sluhom. Ima djece koja tako pjevaju da ih nazivamo brundavcima. To su djeca koja imaju sluh, ali ne mogu pjevati, jer im još nisu dovoljno razvijene sposobnosti reguliranja glasovnog aparata pokretljivošću mišića vrata i napetošću glasnica.
SLUŠANJE GLAZBE
Prateći dijete kako sluša glazbu, kako je doživljava i izražava, bilo u sviranju, pokretu ili likovno i u stvaralačkim ostalim oblicima, možemo upoznati glazbene interese i sposobnosti djeteta. Mnoga djeca ne mogu pravilno i lijepo pjevati, pa ih taj neuspjeh odbija od pjevanja i nerado slušaju i druge – ali rado slušaju instrumentalnu glazbu, traže objašnjenja, govore o njoj i žele “svirati”.
U domu, u krugu obitelji, preporučuje se, ako nam to životni uvjeti i prostor dopuštaju , da glazbu slušamo u miru i pažljivo. Time navikavamo i djecu na pažljiv odnos prema glazbi. Slušanje neposredno izvođene glazbe, tj. da svira netko odrastao u domu ili da slušamo snimke s cd-a ili Youtube-a, ima prednost pred TV ili radio-emisijama, jer odabranu glazbu možemo slušati kad hoćemo i koliko puta hoćemo, što je za predškolsko dijete važno. Tako možemo i dijete pripremiti za slušanje, pobuditi u njemu interes za ono što će slušati.
Izbor glazbe za slušanje odgovoran je zadatak, jer ne želimo dijete samo zabaviti već i odgajati. Ima vrlo mnogo vrijedne glazbe, na primjer koncerti, simfonije, sonate, ali ona nije pristupačna shvaćanju predškolskog djeteta. U izboru glazbe za djecu i slušanje prednost imaju pjesme raznih sadržaja i kratke, instrumentalne skladbe, koje imaju jasno određen sadržaj bilo da što prikazuju ili opisuju. Takve skladbe nalazimo bez poteškoća, jer prema svojem sadržaju imaju naslov.
Djeca rado slušaju glazbu raznih plesova, narodna kola, koračnice i dr. Prije slušanja glazbe odrasli moraj u poznati skladbu, da mogu dijete pripremiti za slušanje i potrebno mu objasniti. Svaku skladbu treba nekoliko puta slušati, da je dijete može zapamtiti. Dijete može doživljaj glazbe i likovno izraziti – neka nacrta ono što mu je glazba »pričala« . Pripremimo mu papir, pastele ili flomastere u boji ili tempera-boje. Likovnom izražavanju prilazi nakon slušanja glazbe – da prikaže njezin sadržaj ili karakter, bez naše sugestije i uputa.
GLAZBENE IGRE
Glazbene igre vrlo su važna aktivnost i ako ih poznajemo i možemo provesti (s obzirom na sredinu i uvjete u kojima dijete živi), imaju veliko odgojno značenje. Po vrstama i zadacima glazbene su igre različite. Dijelimo ih na igre s pjevanjem i pokretima, zatim na igre s instrumentalnom pratnjom i na igre za provjeravanje zapažanja glazbenih elemenata i poznavanja glazbenih instrumenata (glazbeni loto). Za provođenje takvih igara potrebno je njihovo poznavanje i upute.
GLAZBENE IGRAČKE
Uz glazbene igre potrebna su djeci razna sredstva i igračke koje možemo nabaviti u prodavaonicama igračaka i glazbenih instrumenata.
Foto: StockLite/Shutterstock