Rezidba ili orezivanje voćaka jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera i podrazumijeva skup tehnika i metoda u voćarstvu koje se koriste za regulaciju generativnog i vegetativnog rasta voćaka. Rezidba se provodi na svim vrstama voćaka, a preduvjet je za produktivnost, uravnoteženost, dugovječnost i visoku kvalitetu prinosa te smanjuje oštećenja nastala prilikom bolesti stabala i vremenskih neprilika.
S obzirom na vrijeme provedbe rezidbe, rezidba se može podijeliti na:
- zimsku rezidbu ili rezidbu “u suho”
- ljetnu rezidbu ili zelenu rezidbu
Ljetna ili zelena rezidba ujedno je i druga rezidba voćaka. Za razliku od zimske rezidbe koja se provodi u vrijeme mirovanja vegetacije, zelena se rezidba obavlja u tijeku vegetacije i čini nadopunu zimskoj rezidbi.
Svrha zelene rezidbe voćaka
Kod mladih sadnica, svrha zelene rezidbe je poticanje bržeg i boljeg formiranja uzgojnog oblika i stvaranje uravnoteženost rasta i rodnosti. Snaga rasta usmjerava se u mladice koje sudjeluju u oblikovanju krošnje i koje potiču rod, a ne u nepotrebne mladice koje bi se odstranile u zimskom orezivanju. Kod rodnih voćaka u vrijeme vegetacije, zelena rezidba predstavlja korekciju zimskog orezivanja.
Osnovna joj je svrha osvjetljavanje i prozračivanje krošnje kako bi se diferencirali cvjetni pupovi. Osvjetljavanje krošnje dovodi do boljih uvjeta za fotosintezu, potiče kakvoću mladica i pospješuje obojenost plodova. Prozračivanje smanjuje transpiraciju što omogućava bolje podnošenje ljetne suše. Zelenom se rezidbom smanjuje razvoj biljnih bolesti i štetnika i postiže se veća otpornost voćaka.
Ovaj je zahvat osobito važan jer predstavlja pripremu za zimu, pospješuje dozrijevanje mladica te samim time utječe na prinos naredne godine.
Period zelene rezidbe
Period zelene rezidbe voćaka ovisi o klimatskim uvjetima i stadiju rasta i razvoja voćke. S orezivanjem voćaka može se početi netom nakon početka vegetacije i s pojavom prvih ljetorasta, pri čemu se suvišne mladice odstranjuju. Najčešće se provodi u fazi intenzivnog rasta mladica, što kalendarski odgovara kraju lipnja i početku srpnja.
Važno je pravovremeno provesti zelenu rezidbu jer prerano orezivanje voćaka uzrokuje rast mladica u blizini već odstranjenih mladica, dok prekasno orezivanje uzrokuje kasniji porast mladica i produžetak vegetacije.
Nepravovremena rezidba utječe na količinu i kvalitetu prinosa u narednoj godini. Također, sprovođenje zelene rezidbe ovisi i o vrsti voćaka na kojima se rezidba obavlja; koštičavo se voće orezuje nešto ranije nego jezgričavo voće. Prije obavljanja zelene rezidbe važno je uzeti u obzir sve od navedenih faktora kako bi rezidba pogodovala rastu i razvoju voćaka.
Tehnike zelene rezidbe voćaka
U zelenoj ili ljetnoj rezidbi voćaka može se vršiti: pinciranje, prikraćivanje, prorjeđivanje ili savijanje grana. Može se također obavljati i prstenovanje ili poluprstenovanje.
Pinciranje
Kad mladice narastu od 10 do 15 centimetara, vrši se pinciranje suvišnih mladica koje se odnosi na uklanjanje samog vrha mladice što utječe na usporavanje rasta. Otkida se vrh mladice te se ostavljaju dva do tri lista. Potrebno je pincirati i mladice koje rastu okomito uvis, osim onih koje služe kao zamjena bolesnim granama. Pinciranjem se privremeno obustavlja bujni rast, a mladice jačaju i stvaraju povoljne uvjete za rodnost.
Prikraćivanje
Prikraćivanje mladica odnosi se na odstranjivanje vršnog dijela izboja. Vrši se iznad posljednjeg razvojnog lista kako bi se dobile prijevremene mladice. Tehnika prikraćivanja koristi se kod mladih sadnica i mlađih voćaka u vrijeme formiranja uzgojnog oblika krošnje i u slučaju da postoji prevelik broj rodnih pupova. Ovom se tehnikom potiče bolje formiranje krošnje te se omogućuje razgranatost stabla.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje podrazumijeva odstranjivanje suvišnih izboja, grančica ili grana. Ova je tehnika prihvatljiva jer se njome odstranjuje višak izboja, ljetorasta te suvišnih mladica i onih koje se nalaze u nepovoljnom položaju. Prorjeđivanje se koristi kako bi se uspostavila ravnoteža rasta i rodnosti.
Povijanje grana
Povijanje grana odnosi se na pravilno povijanje grana u željeni položaj i optimalan raspored grana. Svrha povijanja grana je pravilno formiranje uzgojnog oblika krošnje, poticanje rasta te pospješivanje kvalitete i količine plodova. Ovu metodu poželjno je provoditi upotrebom savijača grana jer oni dovode granu u optimalan položaj te se izbjegavaju mehanička oštećenja i povrede stabla. Nepravilnim povijanjem grana povećava se rizik od bolesti, štetnika i propadanja sadnica.
Prstenovanje i poluprstenovanje
Kod pojedinih vrsta, na pojedinim granama na kojima se želi obustaviti vegetativni rast, moguće je pribjeći tehnikama prstenovanja ili poluprstenovanja. Ova se tehnika izvodi tako da se voćarskim nožem, na grani na kojoj se želi obustaviti vegetativni rast, zareže prsten debljine od 5 do 10 milimetara. Na tanjim grana prsten je tanji, a na debljim deblji.
Rez mora prodrijeti kroz koru stabla. Kora prstena se nakon toga skida te se grana oblijepi ljepljivom trakom kako bi se spriječili napadi bolesti i štetnika. Nakon što rana zacijeli, ljepljiva se traka skida kako ne bi dodatno oštetila koru.
Prstenovanje i poluprstenovanje preporučuje se na kruškama i jabukama. Koštičave voćke nije preporučljivo prstenovati jer im rane slabije zacjeljuju što povećava rizik od bolesti i propadanja sadnica.
Vrste na kojima se provodi zelena rezidba
Zelena se rezidba preporučuje kod svih vrsta voćaka, no najpotrebnije je sprovesti orezivanje kod voćaka bujnijeg vegetativnog rasta. To se ponajprije odnosi na jabučasto voće, kruške, breskve, marelice, šljive i slične voćne vrste.
Kod voćaka slabije bujnosti, zelena se rezidba ne preporučuje. Važno je napomenuti da se zelenom rezidbom ne smije odstraniti više od 30% zelene mase stabala jer se njenim uklanjanjem smanjuje uobičajena mogućnost odvijanja procesa fotosinteze, a samim tim i slabiji rod plodova.
Autor: B.D., Foto: Kapa65/Pixabay
