Volite jesti senf? Smatrate ga nezaobilaznim u pripremi raznih jela i teško vam je zamisliti hrenovke bez tog ukusnog dodatka? Ukoliko su svi odgovori potvrdni to nije čudno jer se radi o neizostavnom dodatku za koji će mnogi kuhari tvrditi da daje posebnu notu mnogim jelima koje spremaju.
Što je zapravo senf i odakle potječe? Postoji li još koji termin osim senfa? Posebni okus u raznim specijalitetima koje daje senf ili gorušica postoji zahvaljujući skupini biljaka iz roda Sinapis i Brassica. Što je tako posebno kod tih biljaka?
Sjemenje gorušice zauzima važnu ulogu kod stvaranja određenih okusa, a u kombinaciji sa octom i vodom stvara svima nama poznati začin. Sjemenke se mogu iskoristiti za više toga pa tako i za ulje.
Gorušica nije važna samo za kuhare koji stvaraju ukusna jela, ona je sastojak za koji se zalažu i brojni liječnici. Zašto je tome tako? Gorušica je biljka koja u sebi sadrži ključan sastojak poznatiji kao indol. Radi se o tvarima koje pomažu u borbi protiv estragona, a koji potiče rast tumora. Ključ je u ljekovitom lišću gorušice koje možete skuhati i popiti. Odlična je i kod čišćenja sinusa te snižavanja tlaka.
Prednosti je puno i zbog toga ju ne treba zanemariti nego uvrstiti na policu unutar u kuhinje zajedno sa ostalim ljekovitim pripravcima.
Na stranu liječenje jer naglasak ovog članka leži upravo u primjeni gorušice prilikom pripreme specijaliteta. Pored klasičnog senfa kojeg primjećujete na policama u svakom dućanu, postoji i voćni senf kojeg možete sami napraviti. Radi se o još jednom posebnom začinu.
Sastojci:
- breskve (količina po želji)
- šljive (količina po želji)
- male kruške (količina po želji)
- jabuke (količina po želji)
- kora dinje
- šećer
- smokve
- crni orasi
- šećer gorušice
Za postupak dobivanja voćnog senfa upotrebljavaju se male kruške, jabuke, breskve, tvrde šljive, kora bundeve i kora dinje. Spomenuto voće se nareže na komadiće, a nakon toga se narezani komadići izvažu. Nakon vaganja se izdvoji ista količina šećera koliko ima i voća te očisti s malo vode.
Voće je potrebno prokuhati, svaku vrstu posebno i ostaviti na situ da se ohladi. Potom se stavi u vruć šećer i kao takvo pokrije papirom te ostavi na hladnom mjestu.
Istekom 24 sata dobivena smjesa se prokuha i opet ostavi da odstoji. Određena procedura ponavlja se i treći dan, a zatim se pomiješa 500 g voća i 70 g brašna od gorušice s jednim dijelom vrućeg šećera. Važno je miješati dok se ne postigne kompaktna smjesa.
Nakon što je svako voće spremno pomiješa ga se sa smokvama, crnim orasima te šećerom gorušice i pospremi u staklenke.
Foto: HLPhoto/Shutterstock
