Zaštita od nesreća pri radu s električnom energijom

Rad sa strujom, Foto: auremar/Shutterstock

Nesreće od elektriciteta uglavnom su dvojake. Ili elektricitet djeluje neposredno na tijelo unesrećenoga i onda kažemo da ga je udarila struja, ili se električna energija pretvara u toplinsku pa uzrokuje požar.

U domaćinstvu se uzroci nesreća od elektriciteta mogu svesti na oštećene instalacije i neoprezno rukovanje. Dovoljno je da se čovjek dotakne samo jednog neizoliranog mjesta ili žice pa da ga udari električna struja. Struja će iz kućanskog aparata ili žice ući u tijelo i kroz noge se spojiti sa zemljom, odnosno s drugim polom.

U praksi to najčešće izgleda ovako: zbog istrošenosti ili neprecizne izvedbe jedna se žica npr. na kuhalu dotakne njegovog metalnog dijela. Dovoljno je stajati na podu koji nije izoliran od zemlje i stavljati lonac na kuhalo pa da se dogodi udar. Isto to se može dogoditi prilikom mijenjanja žarulje ako u grlu nema okvira za zaštitu od električne struje.

Poznato je da vlažni predmeti bolje provode elektricitet nego suhi. Zato je posebno opasno stajati na vlažnom podu za vrijeme kad imamo posla sa strujom.

Na selima u nas najveći broj nesreća nastaje zbog prekida vodova. To se možda čini pomalo i čudnovatim, ali treba znati da trofazna struja koja se upotrebljava za razvođenje, ali ne i u kućanstvu, ima razliku napona između zemljovoda i svake faze 220 V.

Ako se zbog nekih mehaničkih posljedica prekine vod kroz koji prolazi faza i padne na zemlju, onda se može dogoditi da u rasvjetnoj mreži, ukoliko nemamo dobre osigurače, odjednom poteče 360 volti. Rezultat: pregorjele žarulje, radioaparati i kućanski električni strojevi. To se rjeđe događa u velikim gradovima gdje su vodovi položeni u zemlju, ali zato dosta često u selima gdje su žice montirane na stupove nosače. Zbog istog razloga, tj. kad se faza spoji sa zemljom, pogiba svake godine mnogo stoke.

Električne uređaje nikada ne smijemo dirati vlažnim rukama

Metalno posuđe stavljamo na električno kuhalo, odnosno štednjak prije uključivanja grijaćeg tijela, a skidamo ih tek pošto smo isključili struju.

Ako želimo popraviti neku instalaciju u stanu , moramo najprije izvaditi osigurač – i provjeriti da li smo doista isključili dotični krug struje, tj. isprobati uključivanjem nekog aparata.

Izvan kuće ne smijemo dirati nikakve žice koje vise sa stupova ili krovova. Ako osjetimo da nas neki uređaj pri dodiru trese , ne smijemo ga nikada obuhvatiti rukom, jer kada počinje grčenje mišića ruke (zbog prolaza struje), nemoguće je predmet ispustiti.

Ako dođe do nesretnog slučaja, moramo unesrećeniku priskočiti odmah u pomoć, ali razumno, da sami ne stradamo. Mnogo je spasilaca stradalo samo zbog brzine i nepromišljenosti. Najprije treba prekinuti dovod struje, a to se može na više načina.

Ako dođe do nesreće, u stanu moramo prekinuti dovod struje do unesrećenog bilo izvlačenjem gajtana, isključivanjem sklopke ili odvijanjem ili skidanjem osigurača.

Ako se radi o visokom naponu, tada se ne smijemo ni približiti unesrećenom da ne bismo sami stradali nego treba najprije na trafo stanici isključiti vod. Pri mrežnom naponu od 220 do 380 volti žica se mora prekinuti tako da stanemo na posve suhu podlogu i suhim kaputom obavijemo držak sjekire kojom presiječemo vodove.

Vodovi se mogu odmaknuti pomoću suhe motke. Tek kad smo na taj način unesrećenoga odvojili od vodiča koji je pod naponom , pristupimo idućoj fazi spasavanja.

Foto: auremar/Shutterstock