Prave zamjene (u smislu određenih sastojaka) za majčino mlijeko nema. Svaka bi majka trebala barem prvih 6 tjedana nakon porođaja sama hraniti svoju bebu. Ako je doji na prsima barem 2-3 mjeseca, to je dobro, ako ga doji 4-6 mjeseci, onda je to najvrednije što je za dijete mogla učiniti.
Danas se mnogo više zna o sastavu, svojstvima i ulozi majčinog mlijeka nego nekada. Poznato je kolika je razlika između majčinog i kravljeg mlijeka. U kravljem mlijeku ima previše proteina (bjelančevina), pa će se dio zgrušati u nezrelom želudcu novorođene bebe, a majčino mlijeko je mnogo finijeg sastava i lakše probavljivo. Masnoća u kravljem mlijeku može biti suviše masna, ili presiromašna.
Mlječni šećer, laktoza, nalazi se u približno istim količinama u oba mlijeka, ali u ljudskom ima još 25 drugih vrsta kojih u kravljem nema. Mineralni sastav je potpuno različit. Kravlje mlijeko sadrži više soli, od koje dijete dobije koji put groznicu ili proljev.
Specifična antitijela u majčinom mlijeku, koja se nađu već u kolostrumu prvog dana po porođaju, omogućavaju obranu djeteta od raznih infekcija i zaraznih bolesti, jer ta antitijela organizam novorođenčeta nije još stigao sam stvoriti.
Ispitivanja su pokazala da su djeca hranjena majčinim mlijekom naprednija, u prosjeku pokazuju bolji duševni razvitak i u prosjeku im manje treba liječnička i bolnička pomoć. U njih je mnogo rjeđa i iznenadna, neočekivana smrt, kojoj se ne zna razlog.
Mlijeko iz majčinih prsa mijenja u toku jednog izdoja svoj sastav ; ono je u početku rjeđe i vodenasto, zatim hranjivije i gušće. Kad je dojenče žedno, ono prekine sisanje na jednoj dojci i traži drugu, jer osjeća da će dobiti prvi dio, koji je vodenastiji i prikladnij i da utoli žeđ.
Tog izbora u bočici nema. Tamo ono ožedni nakon hranjenja pa zaplače . Majka pruža ponovo bočicu, misleći da je još gladno. Žeđ time postaje još veća, a dijete nepotrebno deblja. Ako možete, dojite svoje dijete.
Foto: Gravicapa/Shutterstock
