Pored Malog Lošinja koje se smatra najveći naseljem na samom otoku Lošinju, postoji i Veli Lošinj koji je po veličini na drugom mjestu, a treći što se tiče cresko-lošinjske otočne skupine. Nalazi se na južnom dijelu otoka Lošinja, uz dvije susjedne uvale na sjevernom podnožju brda Kalvarije. Okrenut je u potpunosti prema moru i to sa sjeverne strane.
Pogledamo li malo povijest ovog kraja, možemo saznati kako je u vrijeme dok je bio pod jurisdikcijom grada Osora brojao 20.000 stanovnika, a neko je vrijeme bio poznat kao biskupija. Prvi put se spominje 1398. pod imenom Velo Selo gdje je prvobitno naselje bilo rastresitog tipa, dok su kuće bile postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta.
U 17. stoljeću naselje se dalje nastavlja razvijati amfiteatralno oko velološinjskog zaljeva, a radi se o urbanom baroknom mjestu sa središnjim trgom uz more i dvije manje ulice od kojih je jedna vodila u Velo Selo, a druga do naselja u uvali Rovenska, gdje se razvilo ribarsko naselje.
U novije vrijeme usponom Malog Lošinja dolazi do stagnacije razvoja Velog Lošinja kada je sagrađeno brodogradilište koje je tada gradilo jedrilice. Međutim nakon Prvog svjetskog rata Veli Lošinj više nije imao snage za gospodarske pothvate. Danas se to mjesto uglavnom koncentrira na turizam.
Odlučite li se na dolazak možete primjetiti kako se u središtu gradića nalazi prekrasna barokna crkva Sv. Antuna Pustinjaka s visokim zvonikom, a na suprotnoj strani luke nalazi se kula s kruništem. Sama kula podignuta je u 16. stoljeću prije svega zbog obrane luke od invazije koja je mogla doći s mora. Sam lik kule motiv je grba Velog Lošinja.
Odlučite li se na dolazak trebate znati ako si uzmete vremena da prošetate zanimljivim uličicama Velog Lošinja, imat ćete priliku vidjeti raskošne vile nekadašnjih kapetana i velološinjske gospode koji su nekada predstavljali bogataške obitelji koje su na neki način vladale ovim mjestom. Šetnjom ćete doći i do velološinjskog parka u kojem se broji oko 200 botaničkih vrsta bilja.
Treba napomenuti kako danas možete doživjeti pravi ribarski ugođaj i kako se možete opustiti u brojnim restoranima gdje se hrana sprema po domaćoj recepturi.
Autor: S.Š. Foto: Žiga/Wikimedia
