Uzgoj soje potječe iz Azije i ona je danas poznata kao jedno od najhranjivijeg povrća na svijetu. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja se uzgaja radi klica i sjemenki, a nalik je na mahune.
Korijen soje se sastoji od čvrstog i jakog glavnog korijena koji ima veliku apsorpcijsku moć. Na njemu s vremenom nastaju kvržice na kojima su svoje mjesto našle bakterije Bradyrhizobium japonicum koje sa sojom žive u simbiozi. Naime, bakterije od soje uzimaju potrebne šećere, a biljku opskrbljuju potrebnim dušikom. Korijen biljke raste sve dok raste i gornji dio biljke.
Većina sorata soje koje se koriste u komercijalnoj proizvodnji ima čvrstu i uspravnu stabljiku visine od 80 do 120 centimetara. Gornji dio biljke, odnosno listovi, stabljika i mahune, prekriveni su s velikim brojem sitnih dlačica u žutoj, smeđoj ili sivo-bijeloj boji. Boja listova može varirati od svijetlozelene do tamnozelene boje, a obično ih je na jednoj biljci od 15 do 20. U vrijeme zriobe listovi poprime žutu boju ili u potpunosti otpadnu s biljke.
Cvjetovi mogu biti ljubičasti, bijeli ili u kombinaciji te dvije boje, a skupljeni su s po tri do pet listova u grozd.
Plod soje je ustvari mahuna koja dolazi u okruglom, spljoštenom ili srpastom obliku. U mahuni se najčešće nalazi do pet zelenih zrna, a za vrijeme zriobe boja mahune varira od svijetložute do crne.
Zrna soje koriste se za izradu jestivog ulja te su glavi izvor bjelančevina u ljudskoj prehrani. Osim toga, koriste se za prehranu stoke te u industrijske svrhe. Lecitin koji se odvaja iz sojinog ulja, koristi se u pekarskoj, tekstilnoj, farmaceutskoj, kemijskoj i konditorskoj industriji.
Sjetva soje
U ljetnim mjesecima i početkom jeseni treba pripremiti tlo za sjetvu tako što će se učiniti osnovna obrada tla. Oranje se vrši na dubini od 25 do 30 centimetara. Ako se radi o teškim, glinastim i srednje težim ilovastim tlima koja su manje prozračna, orajte ih dublje u jesenskim mjesecima nego u zimskim mjesecima i u proljeće. Laganija tla mogu se orati plitko i u proljetnim mjesecima. Dopunska obrada tla prije sjetve se obavlja drljačama, tanjuračama ili sjetvospremačima u proljetnim mjesecima.
Soja se sije kada prođe opasnost od mrazeva i kada je tlo dovoljno toplo. Sjetvu je najbolje obaviti kada su temperature pri površini tla (oko 8 centimetara) od 9 do 10 stupnjeva. Sije se obično od svibnja do početka srpnja, u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju iste zahtjeve kod klijanja.
Do 3 sjemenke se pneumatskim sijačicama utisnu u 2,5 cm-a duboke rupe u tlu na udaljenosti do 10 cm-a jedna od druge. Ostavite udaljenost između redova do pola metra. Nakon što biljka proklije, prorijedite ih i ostavite onu koja vam se čini najjača.
U hladnijim klimama sjemenke se sije prvo u lonce ili plitice s dobro pripremljenim kompostom. Nakon toga ih presadite, kada primijetite da su ojačale. Možete ih saditi i u staklenicima.
Kod uzgoja klica sjemenke se također puste da prokliju. Obvezno koristite sjemenke koje nisu oštećene, tretirane niti pljesnive. Ostavite ih namočene preko noći u hladnoj vodi te ih ujutro dobro isperite. Stavite sjemenke u vlažan papir na tanjurić i odložite na tamno mjesto. Osigurajte im toplinu. Provjerite povremeno da imaju dostatnu vlažnost. Nakon desetak dana klice bi trebale biti spremne za jelo. Tada će biti duge do 5 cm-a.
Soja se svrstava među najbolje predusjeve za velik broj ratarskih kultura. Za nju su najbolji predusjevi kukuruz i šećerna repa, a ne odgovaraju joj uljana repica i suncokret. Preporučuje se da se napravi razmak kod sjetve soje na istoj njivi u trajanju od dvije do četiri godina.
Tlo
Soji za rast najbolje odgovaraju bogata, plodna, dobro ocijeđena tla pH vrijednosti 7.
Gnojidba
Sojina potreba za hranjivim tvarima se povećava od cvatnje do mahunanja i formiranja zrna. Bit će joj potrebne najveće količine kalija i dušika u fazi cvatnje te kod formiranja mahuna. Sumpor i fosfor bit će joj potrebni kod formiranja zrna. Soji će odgovarati stajski gnoj zaoran u jesenskim mjesecima.
Temperatura
Trebala bi imati osiguranu toplinu bez pojave mraza jer na njega nije otporna. Soja će proklijati na temperaturi od 6 do 7 stupnjeva, a niknuti na temperaturi od 8 do 10 stupnjeva. Cvatnja soje se događa na temperaturi od 17 i 18 stupnjeva.
Najbolja temperatura za razvoj i rast biljke bi trebala biti od 20 do 25 stupnjeva, a pašu joj temperature do čak 35 stupnjeva. Sve iznad toga moglo bi prekinuti rast biljke.
Soja spada u biljke kratkog dana, a većini njih treba od 10 do 13 sati mraka u jednom danu. Ako će dani biti duži, soja neće moći doći do generativne faze.
Voda
Tlo neka bude vlažno pa ga redovito zalijevajte posebice u sušnim razdobljima i u prvoj godini rasta biljke.
Za vrijeme klijanja, sjeme soje će trebati i do 50 posto više vode od svoje mase. U periodu od nicanja do cvatnje, koji traje 60 dana, soja može izdržati i kratku sušu koja se neće odraziti na urod.
Kako biljka raste, tako raste i njezina potreba za vodom. Najbolja vlažnost zraka za rast i razvoj soje je od 70 do 80 posto.
Održavanje nasada
Za dobar uzgoj soje treba redovito obavljati sve mehaničke mjere, od kultivacije između redova, do prihrane dušikom i ručnog pljevenja korova. Osim toga treba paziti i da budu zadovoljene sve kemijske mjere, a to su suzbijanje od korova i zaštita od štetnika i bolesti.
Kultivacija se obavlja kada niknu prvi nasadi, a sljedeća kada biljka dosegne visinu od 30-ak centimetara.
U proljeće sijte biljku u zatvorenim prostorima ili na otvorenom ako ste sigurni da neće više biti mraza. U ljeto plijevite i dobro zalijevajte. U jesen se mahune soje mogu brati i to treba učiniti prije nego one dozru. U zimi ih pohranite na prozračno mjesto kako bi se osušile i pokupite sjemenke kada se mahune rastvore.
Zaštita od bolesti
Nisu zabilježeni nikakvi posebni štetnici osim što je mogu napasti gljivice ako se biljka bere kada je mokra. Stoga se suzbijanje protiv štetnika i bolesti obično ne provodi. Ipak, treba pripaziti na izbor sjemena kod sadnje tako što će se birati provjerene i otporne sorte.
Berba soje
Žetva soje
Žetva soje se treba organizirati tako da se obavi s minimalnim gubicima. Iz tog razloga treba dobro podesiti kombajn, odnosno vršidbeni aparat mora raditi s manjim brojem okretaja, jer je tada propusna moć kombajna manja. Ono na što posebno treba pripaziti prije žetve je vlažnost zrna soje o kojoj ovisi i prinos i kvaliteta soje, a koja treba biti između 14 i 16 posto. Ako je vlažnost iznad 20 posto, smanjuje se kombajnov kapacitet. Vlažnije zrno se treba dosušiti, a ako je zrno previše suho, ono će biti osjetljivo na udarce i brzo će se lomiti.
Idealno vrijeme za soju je toplo ljeto i lijepa jesen. Tada će najbolje roditi. Procijenite idealno vrijeme za berbu. Mahune bi trebale biti zatvorene, ali sjemenke u njima bi trebale biti zrele. Ako niste imali dobre vremenske uvjete, mahune možete ubrati dok su žute te ih staviti na prozračno mjesto da dozre. Nikada nemojte brati biljku kada je mokra jer bi se mahune mogle oštetiti. Ako želite zelene sjemenke soje berite kada primijetite da su mahune nabubrene.
Skladištenje soje
Potrebno je veliku pažnju obratiti na čuvanje sjemena i sprječavanje oštećenja koja mogu nastati zbog vlage ili kemijskih promjena u zrnima soje. Glavni vanjski faktori koji utječu na kvalitetu sjemena su zrak, temperatura i relativna vlažnost zraka. Ako dođe do povećanja vlažnosti zraka može doći do razvoja gljivica, a posebnu pozornost treba obratiti na održavanje optimalne temperature i količine vode u sjemenu soje.
Ljekovita svojstva soje
Soja je povrće bogato proteinima, vlaknima te vitaminima od kojih se posebno ističu vitamini E i B. Od minerala, najviše su zastupljeni kalij i željezo. Soja regulira šećer u krvi, pomaže u smanjenu štetnog kolesterola i učinkovita je kod problema s probavom.
Soja je jedan od najboljih prirodnih lijekova, a njezina moć posebice je važna kod lošeg kolesterola. Na prirodan način može sniziti njegove vrijednosti koje mogu dovesti i do njegovog potpunog nestajanja. Osim toga, soja posebno može pomoći ženama. U sastojcima soje otkriveni su sastojci koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma menopauze. Stoga, konzumiranje soje može pomoći u ublažavanju promjena raspoloženja, valova vrućine i nesanice. Biljni hormoni soje smanjuju manju aktivnost jajnika te u isto vrijeme sprječavaju smanjenje koštane mase. Da biste to postigli, dovoljno je konzumirati 50 grama soje na dan.
Soja je bogata bjelančevinama te je odličan izvor zdravih masnoća. Konzumirajući soju možete slobodno uživati u objedovanju bez strahova od ugrožavanja linije. Naime, soja je niskokalorična namirnica koja se zbog neutralnog okusa može pripremiti na razne načine.
Osim navedenog, soja može pomoći kod smanjenja opasnosti od infarkta, usporavanju starenja, a i štiti od raka (raka debelog crijeva, prostate i dojke).
U čemu je njezina tajna? Soja se može pohvaliti bjelančevinama visoke vrijednosti, odnosno esencijalnim aminokiselinama. Sojine bjelančevine jedne su od najboljih biljnih bjelančevina uopće, a u kombinaciji s tjesteninom, rižom ili kruhom, njihova hranjiva vrijednost jednaka je onima iz mesa. Što se tiče masnoća, radi se o onim poluzasićenim koje održavaju zdravlje srca i krvnih žila te štite od kardiovaskularnih bolesti.
Soja u kulinarstvu
U kuhinji se obično koriste zelene sjemenke soje ili klice i to za pripremu raznih salata ili kao pirjano povrće. Prije jela ih dobro operite i odstranite s njih ljuske. Ljusku odstranite tako da potopite zrna soje u kipuću vodu na par minuta. Nakon hlađenja ih oljuštite i dalje pripremajte prvo kuhanjem. Kuhajte ih 15 minuta i pripremite kao prilog ili glavno jelo. Mahune možete kuhati i cijele. Ako ćete pripremati suhe sjemenke namočite ih prije upotrebe i kuhajte 2-3 minute. Nakon toga, ostavite ih da odstoje u vodi oko sat vremena. Dalje kuhajte po potrebi. Prije sušenje ih obvezno skuhajte jer bi u suprotnom soja mogla nadražiti želudac.
Soja se koristi za izradu biljnog mlijeka, kao zamjena za meso u obliku ljuskica ili odrezaka te se može pripremati kao glavno jelo ili prilog. Biljno mlijeko od soje se radi od zgnječenih sjemenki, a fermentacijom se dobiva tofu koji se vrlo često koristi u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani kao zamjena za sir. Tofu možete koristiti pri pripremi ukusnih sendviča.
Ova vrijedna biljka koristi se i kao ulje i tako je možemo naći u sladoledima, margarinima, ali i u raznim bojama i sapunima.
Zanimljivosti o soji
Soja je samonikla u Aziji iz koje i potječe, a koristila se još za vladavine kineskog cara Shen Nunga 2900 godina prije Krista.
Europa je prvi put došla u doticaj sa sojom u 17. stoljeću preko nizozemskog liječnika Engelberta Kaempfera koji je tada bio smješten u Japanu. Iako su Japanci čuvali kulturu soje, ona je krajem 18. stoljeća prenesena u Europu. U 19. stoljeću soja se smatrala luksuzom u Velikoj Britaniji. Prvi Amerikanac koji se zanimao za soju je bio Henry Ford. On ju je konzumirao u svakom obroku i čak je dao napraviti odijelo od tkanine soje.
Autor: M.L., Foto: Llez/Wikimedia
