Uzgoj soje potječe iz Azije i ona je danas poznata kao jedno od najhranjivijeg povrća na svijetu. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja se uzgaja radi klica i sjemenki, a nalik je na mahune. Samonikla je u Aziji, a koristila se još za vladavine kineskog cara Shen Nunga 2900 godina prije Krista.
Ljekovitost soje
Soja je povrće bogato proteinima, vlaknima te vitaminima od kojih se posebno ističu vitamini E i B. Od minerala, najviše su zastupljeni kalij i željezo. Soja regulira šećer u krvi, pomaže u smanjenu štetnog kolesterola i učinkovita je kod problema s probavom.
Uzgoj soje
Soja se sije kada prođe opasnost od mrazeva i kada je tlo dovoljno toplo. Do 3 sjemenke se utisnu u 2,5 cm-a duboke rupe u tlu na udaljenosti do 10 cm-a jedna od druge. Ostavite udaljenost između redova do pola metra. Nakon što biljka proklije, prorijedite ih i ostavite onu koja vam se čini najjača. Soji najbolje odgovaraju bogata dobro ocijeđena tla. Trebala bi imati osiguranu toplinu bez pojave mraza jer na njega nije otporna. Temperatura bi trebala biti od 20 do 25 stupnjeva, a pašu joj temperature do čak 35 stupnjeva. Sve iznad toga moglo bi prekinuti rast biljke. Tlo neka bude vlažno pa ga redovito zalijevajte posebice u sušnim razdobljima i u prvoj godini rasta biljke.
U hladnijim klimama sjemenke se sijeu prvo u lonce ili plitice s dobro pripremljenim kompostom. Nakon toga ih presadite, kada primjetite da su ojačale. Možete ih saditi i u staklenicima.
Kod uzgoja klica sjemenke se također puste da prokliju. Obvezno koristite sjemenke koje nisu oštećene, tretirane niti pljesnive. Ostavite ih namočene preko noći u hladnoj vodi te ih ujutro dobro isperite. Stavite sjemenke u vlažan papir na tanjurić i odložite na tamno mjesto. Osigurajte im toplinu. Provjerite povremeno da imaju dostatnu vlažnost. Nakon desetak dana klice bi trebale biti spremne za jelo. Tada će biti duge do 5 cm-a. Prije jela ih dobro operite i odstranite s njih ljuske.
Održavanje biljke
U proljeće sijte biljku u zatvorenim prostorima ili na otvorenom ako ste sigurni da neće više biti mraza. U ljeto plijevite i dobro zalijevajte. U jesen se mahune soje mogu brati i to treba učiniti prije nego one dozru. U zimi ih pohranite na prozračno mjesto kako bi se osušile i pokupite sjemenke kada se mahune rastvore.
Zaštita od bolesti
Nisu zabilježeni nikakvi posebni štetnici osim što je mogu napasti gljivice ako se biljka bere kada je mokra.
Berba soje
Idealno vrijeme za soju je toplo ljeto i lijepa jesen. Tada će najbolje roditi. Procijenite idealno vrijeme za berbu, mahune bi trebale biti zatvorene, ali sjemenke u njima bi trebale biti zrele. Ako niste imali dobre vremenske uvjete, mahune možete ubrati dok su žute te ih staviti na prozračno mjesto da dozre. Nikada nemojte brati biljku kada je mokra jer bi se mahune mogle oštetiti. Ako želite zelene sjemenke soje berite kada primijetite da su mahune nabubrene.
Soja u kulinarstvu
U kuhinji se obično koriste zelene sjemenke soje ili klice i to za pripremu raznih salata ili kao pirjano povrće. Ljusku odstranite na način da potopite zrna soje u kipuću vodu na par minuta. Nakon hlađenja ih oljuštite i dalje pripremajte prvo kuhanjem. Kuhajte ih 15 minuta i pripremite kao prilog ili glavno jelo. Mahune možete kuhati i cijele. Ako ćete pripremati suhe sjemenke namočite ih prije upotrebe i kuhajte 2-3 minute. Nakon toga, ostavite ih da odstoje u vodi oko sat vremena. Dalje kuhajte po potrebi. Prije sušenje ih obvezno skuhajte jer bi u suprotnom soja mogla nadražiti želudac.
Soja se koristi za izradu mlijeka, kao zamjena za meso u obliku ljuskica ili odrezaka te se može pripremati kao glavno jelo ili prilog. Mlijeko se radi od zgnječenih sjemenki, a fermentacijom se dobiva tofu koji se isto vrlo često koristi. Tofu možete koristiti pri pripremi ukusnih sendviča.
Ova vrijedna biljka koristi se i kao ulje i tako je možemo naći u sladoledima, margarinima, ali i u raznim bojama i sapunima.
Europa je prvi put došla u doticaj sa sojom u 17. stoljeću preko nizozemskog liječnika Engelberta Kaempfera koji je tada bio smješten u Japanu. Iako su Japanci čuvali kulturu soje, ona je krajem 18. stoljeća prenesena u Europu. U 19. stoljeću soja se smatrala luksuzom u Velikoj Britaniji. Prvi Amerikanac koji se zanimao za soju je bio Henry Ford. On ju je konzumirao u svakom obroku i čak je dao napraviti odijelo od tkanine soje.
Autor: M.L., Foto: Llez/Wikimedia