Smilje je biljka koju je moguće pronaći u mediteranskim krajevima. Ima žute cvjetove, uske listiće i može narasti do 60 cm. Mnogi ju upotrebljavaju kao lijek za kožne bolesti, migrenu i astmu. Upravo zbog brojnih dobrobiti koje ima za zdravlje mnogi razmišljaju o uzgoju smilja.
U posljednje vrijeme sve se više priča o tome koliko je biljka dobra za liječenje tegoba dišnog sustava poput bronhitisa, a ne treba zaboraviti da djeluje protuupalno. Oni koji se odluče za eterično ulje, upotrijebit će razrijeđenu verziju, dok se za masažu koristi svega nekoliko kapi ljekovitog ulja.
Uzgoj smilja
Razlikujemo pješčano smilje u obliku nižeg grma s malim cvjetovima žute boje te primorsko smilje, kojem odgovara puno sunčeve svjetlosti i raste na pješčanom tlu. Poznata i cijenjena trajnica cvate od svibnja do srpnja, a može se uzgajati plantažno ili prikupljati u prirodi.
Poznata biljka dobro podnosi visoke temperature, a iako joj odgovara sunčeva svjetlost, može podnijeti i oštre zime te ju je moguće pronaći i na vrhovima planina. Može trajati do 8 godina, a iako oko uzgoja nema puno posla potrebno je okopati sadnice barem 3 puta u prvoj godini te ukloniti korov. Ako se uzgaja za komercijalne potrebe smiju se nanositi samo prirodna sredstva.
Prije uzgoja treba pripremiti tlo što podrazumijeva oranje početkom jeseni ili krajem ljeta. Gnojidba je važan dio procesa za podizanje trajnih nasada kada je važno držati se savjeta stručnjaka po pitanju kemijske analize tla.
Gnojidba za vrijeme oranja u skladu s rezultatima dobivenima nakon analize tla može uključivati do 400 kg/ha mineralnog gnojiva, dok prihrana tijekom ranog proljeća ili jeseni uključuje oko 200 kg/ha gnojiva. Za sve koji se odluče na ekološku proizvodnju najbolje je izbjegavati stajski gnoj, jer bi se u slučaju manje kvalitete mogli pojaviti korovi.
Sjeme možete dobiti iz smilja ili kupiti grm. Odlučite li se na sadnju potrebno je posaditi sadnice tako što ćete paziti da je između svake razmak od 50 cm. Najbolje vrijeme za sadnju je proljeće ili jesen. Kako bi biljka mogla rasti potrebno je na početku redovno zalijevati mladi nasad. Sadnju je najbolje napraviti strojno.
Jednom kada posijete sjeme, držite ga na hladnom i tamnom mjestu sve dok biljka ne proklija. Za sadnju možete koristiti kontejnere napravljene od stiropora, koji se nakon što biljka proklija iznose na sunce.
Za plantažni uzgoj treba paziti na korov koji može utjecati na rast biljke. Prilikom podizanja plantažnog nasada savjetuje se korištenje provjerenog sadnog materijala, koji možete nabaviti u rasadnicima ili kod provjerenih proizvođača presadnica.
Za uspješan uzgoj potrebno je puno svjetlosti, pa stručnjaci smatraju da je sadnju najbolje napraviti tijekom listopada ili u mjesecu ožujku. Iako je u pitanju biljka koja nema veliku potrebu za vlagom, poznato je kako mlade nasada treba redovno zalijevati.
Dok je još u početnoj fazi mladi nasad možete zalijevati u trenutku podizanja nasada. Njima treba osigurati uvjete za rast grmova, a zbog čega je važno uklanjati korove. U prvoj sezoni kultivacija se obavlja nekoliko puta, ovisno o tome koliko se često pojavio korov, dok će se stariji nasadi kultivirati dva puta.
Može se razmnožiti dijeljenjem busena te sjemenom i reznicima. Budući da se ne savjetuje izravna sjetva sjemena, naglasak je na proizvodnji presadnica. Ona uključuje uzgoj za vrijeme ljetnih mjeseci na mjestu hladnih klijališta.
Za ručnu sjetvu sjemena na 1 m² treba otprilike 0,5 g sjemena čija klijavost iznosi 50%. Tako se s hladnog klijališta površine 1 m² može dobiti do 400 presadnica smilja. Kod proizvodnje 1 ha nasada važno je osigurati 60 g sjemena. Presadnice koje se proizvedu iz sjemena nakon tri mjeseca ili 90 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim zemljištima.
Proizvodnja smilja koja se razmnožava vegetativnim putem iz reznica može se obaviti na zaštićenom mjestu od 4 do 5 tjedana. Da bi reznice uspjele moraju biti odabrani ovogodišnji izbojci na kojima ima dovoljno odrvenjelog baznog dijela.
Na gornjem dijelu reznice ostavi se oko 4 manja lista da bi se omogućila fotosinteza, dok ostale listiće možete ukloniti kako bi osigurali dovoljno energije za korijen. Kada napravite kosi rez sadnice se stavljaju u za to predviđeni supstrat. Ne zaboravite da je reznicama važno osigurati što više svjetlosti i vlage, ali uz zaštitu od prejakog zračenja.
In vitro razmnožavanje se smatra najsigurnijim načinom, a najviše se primjenjuje za komercijalnu proizvodnju. Svi proizvođači koji sadni materijal prodaju komercijalnim proizvođačima, moraju proizvodnju registrirati pomoću Fotoupisnika, a zahvaljujući čemu će dobiti biljnu putovnicu.
Smilje je biljka koja se koristi i u kozmetičke svrhe, a pritom se misli na eterično ulje smilja. Berba za proizvodnju eteričnog ulja obavlja se kasnije za razliku od berbe za potrebe dobivanja suhog cvijeća. Najbolje vrijeme za berbu je u trenutku kada je otvoreno preko 50% cvjetova koji se nalaze u nasadu.
U svrhu dobivanja eteričnog ulja mogu se koristiti cvjetovi i stabljike. Prvi otkos se obavlja u srpnju, a drugi dio do prve polovice mjeseca listopada. Kako bi se pospješila bujnost nasada potrebno je obaviti košnju u siječnju iduće godine.
Uzgoj aromatičnog bilja nikada nije bio privlačniji i popularniji, a najviše zbog ljekovitih sastojaka koje pored popularne trajnice pruža korijander, lavanda, menta i kamilica. Dok neka ulja imaju samo umirujući učinak, postoje ona koja pored opuštanja ujedno i stimuliraju. Takva ulja mogu u isto vrijeme jedan dio mozga umiriti, a drugi dio potaknuti.
Autor: S.Š., Foto: Giancarlo Dessì/Wikimedia