Smilje ili Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil.) je trajnica koja raste kao polugrm, a pripada u porodicu glavičoka ili Asteraceae te u rod Helichrysum. Razlikujemo primorsko i pješčano smilje. Na našim područjima se češće uzgaja ili raste samoniklo, primorsko smilje, a razlikuju se po veličini. Primorsko smilje je nešto veći grm od pješčanog koji raste u visinu od 20 do 50 cm.
Stabljike primorskog smilja su razgranate te rastu u visinu od 30 do 60 cm. Time tvore drvenaste uzdižuće ili polegle stabljike. Na kraju svake stabljike nalaze se cvjetovima.
Listovi smilja su uskog i duguljastog oblika, vrh samog lista je tup, a rub savijen. Boja im je svijetlozelena do siva, a ovisi o pustenastih dlačica. Pješčano smilje ima nešto šire listove ravnijih rubova.
Cvjetovi smilja su dvospolni, cjevastog oblika i žute boje, a dugi tek nešto više od 4 mm. Skupljeni su u male cvjetne glavice čiji je promjer od 2 do 4 mm, a više takvih glavica skupljeno je u cvat koji se nalazi na samom vrhu stabljika i čiji je promjer oko 8 cm. Cvijet smilja cvate od travnja do srpnja, a plod dolazi u obliku male roške.
Cvijet smilja zadržava svoju žutu boju i nakon završene cvatnje te nakon što se biljka osuši, a upravo zbog toga smilje krasi naziv i – besmrtno cvijeće. To je razlog zašto se u vrijeme antičke Grčke koristilo za izradu vijenaca.
Podzemni izdanak je dobro razgranat i prodire duboko u tlo, a iz vretenastog rizoma svake godine nikne na desetke stabljika koje završavaju cvijetom.
Iako se danas sve više uzgaja, smilje se može pronaći i kao samoniklo bilje u prirodi. Samoniklo najčešće raste u južnim dijelovima Europe, te na području Male Azije i sjeverozapadne Afrike. Može ga se naći na suhim mjestima, pored kamenja i uz obalu mora. U našim područjima može se kao samoniklo ubrati u priobalnom području i na otocima Dalmacije, Istre i Kvarnera.
Ako se želite baviti uzgojem smilja, osigurajte mu puno topline i sunca. Ne podnosi hladne temperature, a zemlja u kojoj će rasti mora biti dobro drenirana.
Budući da je riječ o višegodišnjoj kulturi, smilje se ne uzgaja u plodoredu. Nasad smilja najbolje je planirati nakon uzgoja kultura koje ne ostavljaju puno korova. Kao predusjev odaberite leguminoze koje će nestati iz tla do početka rujna.
Vrste smilja
Danas na svijetu postoji više od 600 vrsti smilja, a na našim se područjima najviše uzgajaju sljedeće vrste:
- Helichrysum arenarium – pješčano smilje ili vječni cvijet. Prirodno se može naći na području toplog Mediterana, u srednjoj i istočnoj Europi pa sve do Nizozemske i Belgije.
- Helichrysum italicum sin. Helichrysum angustifolium – primorsko smilje s podvrstama H. italicum subsp. microphyllum i H. italicum subsp. italicum.
Za uzgoj se najčešće koristi sorta H. italicum, a riječ je o malom grmu niskog rasta i sitnih žutih cvjetića. Miris mu je blag, a na našim područjima raste samoniklo uz kamenjarske pašnjake i ostala područja uz hrvatsku obalu. Primorsko smilje raste osim u Hrvatskoj i u Grčkoj, Cipru, Francuskoj, Italiji, Alžiru, Maroku i u Španjolskoj. Najpoznatije i najveće nalazište je na Korzici. Samoniklom smilju odgovaraju pjeskovita i siromašna tla i puno sunca jer je time određena i količina njegovih aromatičnih svojstava.
Sadnja smilja
Smilje se uzgaja kao tajnica u trajanju od pet do sedam godina. O vremenu sadnje ovisi kada ćemo odraditi obradu tla. Prije sadnje, potrebno je obvezno pripremiti tlo. Osim obrade, potrebna je i kultivacija tla.
Kod sadnje je važno koristiti isključivo provjereni i certificirani sadni materijal nabavljen u rasadniku ili kod proizvođača presadnica.
Kod veće proizvodnje smilja, najbolje je izvršiti strojnu sadnju u razmak između redova na 0,7 x 0,4 m između biljaka te unutar redova na razmak između biljaka od 0,6 x 0,3 m.
Smilje će najbolje rasti na karbonatnim ili lako propusnim tlima. Dobro podnosi i najmanju količinu hraniva u plitkim tlima, a može rasti i na dubljim i plodnijim tlima u kojima ima dovoljno kalcija. Smilju ne odgovaraju teška tla s puno vlage i kisele pH vrijednosti.
Može se uzgojiti i na plitkim stjenovitim tlima krša, a ovim slučajevima dubina tla će varirati od svega nekoliko centimetara pa do nekoliko metara. Priprema ovakvih tala iziskuje upotrebu mehanizirane drobilice uz pomoć koje se stijene usitnjavaju u šljunak čime se tvori zemlja pogodna za uzgoj smilja.
Vrijeme sadnje
Smilje se sadi u sklopu proljetne (ožujak) ili jesenske (listopad) sadnje. Pašu mu visoke temperature, kamen i krš te jako sunce. Prilično je izdrživo i može podnijeti i oštrije zime pa nije rijetkost da raste i na većim nadmorskim visinama.
Sadnja u posudama
Smilje se lako može uzgajati u tegli, a osim što ga možete konstantno držati na balkonu ili u dvorištu u tegli, u posudama možete uzgojiti i presadnice za daljnji rast u vrtu.
Presadnice smilja uzimaju se s biljke vegetativnim razmnožavanjem. Važno je odabrati dobru reznicu koju zatim moramo položiti u posudu i posaditi. Potrebno ju je držati mjesec dana u zaštićenom prostoru, a nakon toga spremna je za presađivanje u vrt ili možete nastaviti uzgoj u posudama.
Prilikom odabira reznica važno je odaberete izbojke od ove sezone čiji je bazni dio dovoljno odrvenio.
Ako ćete uzgajati smilje u posudi, zemlja u koju ćete ga posaditi mora biti topla i dobro drenirana, a biljka mora biti na položaju gdje će dobivati dovoljno sunca.
Sadnja u stakleniku
Smilje se u pravilu ne uzgaja u stakleniku tijekom njegovog cijelog životnog vijeka, ali se u plasteniku mogu uzgojiti presadnice smilja. Proizvodnja presadnica u pravilu se obavlja u plastenicima ili drugim zaštićenim prostorima.
U zimskim mjesecima, takve je prostore potrebno grijati jer smilju treba puno topline. Naime, najbolja temperatura za klijanje smilja je ona od 18° do 25°C. No, nakon što biljka nikne, temperatura se spušta na 10°C.
U stakleniku je važno održavati i optimalnu razinu vlažnosti zraka koja bi u ovom slučaju trebala biti između 40 i 60%. Veće količine vlage mogu prouzročiti truljenje. Ako želite smanjiti vlagu, češće prozračujte i grijte prostore.
U staklenicima u kojima se odvija klijanje može doći i do pojave štetnika. Najčešće su to pauci i leptiri. Štetnike je potrebno pravovremeno suzbiti i zaštititi klijalište, a preporučuju se isključivo ekološki proizvodi.
Uzgoj smilja
Iako je smije otporna biljka koja nema velike zahtjeve za uzgoj i održavanje, potrebno je nešto vremena i truda uložiti u mlade biljke kako bi im se osigurali što povoljniji uvjeti za rast i kako bi grmovi ojačali. Najveći problem za mlade biljke su korovi koje je potrebno redovito uklanjati.
Obavljajte redovitu međurednu kultivaciju tla čime ćete smanjiti korove, ali i razbiti pokoricu tla. U prvoj godini uzgoja, kultivacija se obavlja više puta tijekom sezone (ovisno o količini korova) dok se stariji nasadi smilja kultiviraju najviše dva puta u sezoni.
Zalijevanje
Iako smilje dobro podnosi sušu i nema velikih potreba za vodom, osigurajte mu nešto češće zalijevanje prilikom podizanja nasada te u početnoj fazi rasta.
Gnojidba / prihrana
Izuzetno je važno obaviti gnojidbu prije podizanja nasada, a ona mora biti u skladu s obavljenom kemijskom analizom tla. Za gnojivo nakon provedene kemijske analize preporučuje se mineralno gnojivo, a isto se koristi i kasnije za prihranu.
Stajski gnoj se ne preporučuje jer ako je lošije kvalitete, može doći do izbijanja korova.
Rezidba
U vrijeme prve godine uzgoja, biljku je potrebno redovito orezivati jer se time jačaju bazni dijelovi biljke. To je preduvjet za bujne i kvalitetne nasade u sljedećim godinama uzgoja.
Razmnožavanje smilja
Smilje se može razmnožavati:
- dijeljenjem busena
- iz sjemena
- reznicima
Budući da se ne savjetuje izravna sjetva sjemena, naglasak je na proizvodnji presadnica. Ona uključuje uzgoj za vrijeme ljetnih mjeseci na mjestu hladnih klijališta. Jednom kada posijete sjeme, držite ga na hladnom i tamnom mjestu sve dok biljka ne proklija. Za sadnju možete koristiti kontejnere napravljene od stiropora, koji se nakon što biljka proklija iznose na sunce.
Za ručnu sjetvu sjemena na 1 m² treba otprilike 0,5 g sjemena čija klijavost iznosi 50%. Tako se s hladnog klijališta površine 1 m² može dobiti do 400 presadnica smilja. Kod proizvodnje 1 ha nasada važno je osigurati 60 g sjemena. Presadnice koje se proizvedu iz sjemena nakon tri mjeseca ili 90 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim zemljištima.
Proizvodnja smilja koja se razmnožava vegetativnim putem iz reznica može se obaviti na zaštićenom mjestu od 4 do 5 tjedana. Da bi reznice uspjele moraju biti odabrani ovogodišnji izbojci na kojima ima dovoljno odrvenjelog baznog dijela.
Na gornjem dijelu reznice ostavi se oko 4 manja lista da bi se omogućila fotosinteza, dok ostale listiće možete ukloniti kako bi osigurali dovoljno energije za korijen. Kada napravite kosi rez sadnice se stavljaju u za to predviđeni supstrat. Ne zaboravite da je reznicama važno osigurati što više svjetlosti i vlage, ali uz zaštitu od prejakog zračenja.
In vitro razmnožavanje se smatra najsigurnijim načinom, a najviše se primjenjuje za komercijalnu proizvodnju. Svi proizvođači koji sadni materijal prodaju komercijalnim proizvođačima, moraju proizvodnju registrirati pomoću Fotoupisnika, a zahvaljujući čemu će dobiti biljnu putovnicu.
Zaštita od bolesti i štetnika
Smilje je otporno na većinu bolesti i štetnika, no ipak se tijekom uzgoja povremeno mogu pojaviti gljivična oboljenja te bolesti poput štitastog moljca, ušiju, gusjenice moljaca, kalifornijski trips te lisni mineri.
Berba smilja
Mladi nasadi smilja ostvaruju prinos tek nakon treće godine. Prinos smilja koristi se za proizvodnju eteričnog ulja i sušenih cvjetova. Izuzetno je važno obaviti pravilnu košnju jer u protivnom možemo spriječiti daljnji pravilan rast biljke. Na manjim površinama obavlja se ručna košnja smilja, dok je na većim površinama ona mehanizirana, odnosno prilagođenim strojevima.
U slučaju da poželite brati samoniklo smilje trebat će vam dozvala Ministarstva zaštite okoliša i prirode jer smilje spada u skupinu zaštićenih biljaka. Samoniklo smilje smije se samo rezati, nikako vaditi s korijenjem kako bi se očuvala prirodna staništa.
Berba smilja za sušenje cvjetova
Ako se smilje proizvodi za sušeni cvijet, košnja se obavlja kada je u cvatnji jedna trećina cvjetova.
Berba smilja za proizvodnju ulja
Berba za proizvodnju eteričnog ulja obavlja se kasnije za razliku od berbe za potrebe dobivanja suhog cvijeća. Najbolje vrijeme za berbu je u trenutku kada je otvoreno preko 50% cvjetova koji se nalaze u nasadu.
U svrhu dobivanja eteričnog ulja mogu se koristiti cvjetovi i stabljike. Prvi otkos se obavlja u srpnju, a drugi dio do prve polovice listopada. Kako bi se pospješila bujnost nasada potrebno je obaviti košnju u siječnju iduće godine.
Sušenje smilja
Smilje se prije upotrebe obično suši, a sušenje ovisi o tome za što se smilje koristi.
Prirodno sušenje cvijeta smilja
Ako imate manje količine smilja, preporučuje se prirodno sušenje. Pritom treba osigurati dobru cirkulaciju zraka, a smilje u tankom sloju položiti na mreže s drvenim okvirima. Nemojte smilje slagati u debljem sloju jer bi moglo doći do truljenja biljke.
Smilje za vrijeme sušenja ne smije biti na izravnom suncu te dostupno životinjama (sitnim glodavcima i pticama).
Prilikom sušenja, smilje se ne smijete miješati niti preokretati kako ne bi došlo do lomova cvjetova.
Sušenje smilja u sušari
Sušenje smilja u sušari brži je i profesionalniji način sušenja smilja, a pritom ga se suši na temperaturama od 35° do 40°C.
Skladištenje smilja
S obzirom na proizvodnju smilja, razlikuje se i način njegova skladištenja. Skladištenje ovisi o tome proizvodimo li smilje zbog cvjetova ili za proizvodnju eteričnog ulja smilja.
Skladištenje suhih cvjetova smilja
Osušeni cvijet mora se čuvati na čistom i suhom mjestu.
Destilacija smilja za dobivanje eteričnog ulja smilja
Odmah nakon branja smilja, potrebno je obaviti destilaciju, a rok za spomenuti proces ne smije biti duži od jednog dana. Ako smilje duže stoji, postoji mogućnost da istrune i da padne njegova kvaliteta.
Proces destilacije odvija se u kotlovima vodenom parom koja ekstrahira eterično ulje. Eterično ulje i voda se odlaze u kondenzator. Voda i eterično ulje se dekantiraju u posudi gdje se ulje skuplja na površini vode i lakše izdvaja.
Eterično ulje smilja čuva se na tamnom mjestu i pri niskim temperaturama. Posude moraju biti zatvorene vakuumom kako ne bi došlo do gubitka kvalitete ulja.
Smilje u kuhinji
Smilje se najčešće koristi kao ljekovito bilje (eterično ulje i hidrolat) ili u izradi prirodnih kozmetičkih proizvoda. No, može se koristiti i u kuhinji. U tom slučaju koriste se listovi i grančice smilja kao začin.
Može se dodati u razna variva i umake, dobro pristaje jelima od mesa, riže, raznim složencima, ali i slasticama. Dodaje se u jako malim količinama jer su listovi jako aromatični i gorkog okusa. Nikada se ne konzumiraju, već se izvade netom prije serviranja jela.
Smilje je i medonosna biljka, a njezin med je proziran, tamne boje i aromatičnog okusa.
Čaj od smilja
Od smilja se priprema i čaj, a za njegovu pripremu trebat će vam tri velike žlice smilja koje je potrebno preliti s pola litre kipuće vode. Ostavite da odstoji preko noći pa sljedeće jutro procijedite i pijte tri puta dnevno prije obroka. Ne preporučuju se velike količine čaja od smilja zbog njegova izrazito gorka okusa.
Foto: GoranH / Pixabay
