Uzgoj rotkvice potječe iz daleke Azije, iako se danas proširila i na Mediteran. Rotkvice su jednogodišnja ili dvogodišnja biljka koja se uzgaja radi jestivog zadebljalog korijenja i zelenih listova. Na gornjem dijelu ima skraćenu stabljiku iz koje se proteže lišće. Postoje veće sorte koje sporije rastu, a imaju obično i duguljastiji i valjkasti korijen. Radi se o sortama za prezimljavanje te orijentalnim sortama poznatim pod nazivom daikon. Cvjetovi cvatu kao grozdasti cvat, a plod se sastoji od tri do šest smeđih i nepravilnih sjemenki.
Biljka je vrlo otporna, a u sebi sadrži ulje radi kojeg ima poseban okus. Iako su nam poznate većinom kao crvene, postoje još i u crnoj, žutoj, zelenoj i grimiznoj boji.
Sjetva i sadnja rotkvica
Rotkvice se vrlo lako uzgajaju pa su tako vrlo cijenjene kao povrće. Rotkvica se može sijati čim vrijeme to dozvoli, a sadnja ovisi o temperaturama zraka i stanju tla. Obično se sije u veljači u mediteranskim dijelovima te u ožujku u kontinentalnim dijelovima.
Sijte ih kada primijetite da se tlo lako može obrađivati, od sredine proljeća do početka jeseni. Sadnju vršite u slijedu i to svaka dva tjedna. Rupe za sijanje bi trebale biti duboke bar 1 centimetar te udaljene 15 centimetara jedna od druge. Pošto rotkvice ne vole biti previše stisnute jedna do druge, prorijedite ih na 2 centimetra kada počnu nicati.
Rotkvice koje ćete ostaviti da prezime u vašem vrtu sijte u rupe duboke do 20 centimetra te udaljenosti u redovima od 30 centimetara jedna od druge. Kasnije ih prorijedite na 15 centimetara. Nakon što obavite sjetvu, tlo dobro poravnajte.
Niže sorte rotkvica mogu se uzgajati kao usjev koji se vraća. Biljke berite kada su im listovi dugački do 7 centimetara, a ako narastu preko 20 centimetara, možete ih kuhati i pripremati poput špinata.
Pošto rotkvicama odgovara hladnija klima, rane i kasnije usjeve uzgajate na otvorenom u vrtu, a ljetne u sjeni okruženima drugim biljkama.
U zatvorenom prostoru se mogu uzgajati rani i kasni usjevi. Bitno ih je redovito zalijevati i provjetravati.
Za uzgoj u loncima osigurajte im one veličine bar do 30 centimetara, a dubine do 20 centimetara. Zalijevajte te dodajte gnojivo i kompost ilovače.
Plodored rotkvice traje tri godine, a rotkvicu se ne preporučuje sijati nakon drugih kultura u istoj porodici. Preporučuje se da ih sijete nakon onih kultura koje su gnojene isključivo organskim gnojivima. Dobro će roditi i kao pretkultura i kao naknadni usjev. Rotkvice će dobro rasti sa salatom i graškom.
Tlo
Najbolje će im odgovarati rahlo, dobro ocijeđeno tlo, ali da ima mogućnost zadržati vlagu. Važno je dobro prekopati tlo te odstraniti kamenčiće. U zemlju dodajte gnojivo i pazite da pH vrijednost bude oko 6. Redovito plijevite područje oko biljaka.
Gnojidba
Ako su na tlu gdje želimo posijati rotkvicu prethodno rasli grah mahunar ili grašak, znači da je zemlja bogata dušikom pa je nije potrebno gnojiti. Velike doze dušika mogu smanjiti kvalitetu prinosa. Inače, gnojidba se obavlja jednom i to netom prije sjetve.
Temperatura
Rotkvica najbolje raste na temperaturama od oko 17 stupnjeva, a minimalna temperatura za rast je oko 5 stupnjeva. Zimi će dobro podnositi temperature do minus 4 stupnja.
Voda
Rotkvica zahtijeva ravnomjerno raspoređenu vlagu od 60 do 75 posto. Za rotkvicu je bitno da se brzo uzgoji pa ju je potrebno redovito zalijevati i paziti da se ne osuši. Kod prevelike suše korijeni će popucati, a ako rotkvica ima previše vode, izrast će više u listove nego u korijen.
Održavanje nasada
Kada to vremenski uvjeti dozvole u proljeće sijte usjeve na otvoreno u vrt. U ljeto se i dalje vrši sjetva u slijedu, plijevi se te se siju kasni usjevi. U jesen se siju kasni usjevi za uzgoj u zatvorenim prostorima. Zima je doba kada se beru usjevi te se u isto vrijeme sije u zatvorenom prostoru.
Zaštita od bolesti
Pripazite na puževe, muhe i ušenjak jer bi oni mogli stvoriti probleme.
Berba rotkvica
Nakon 2 i pol mjeseca poslije sadnje rotkvice su spremne za berbu. Biljke berite kada su im listovi dugački do 7 centimetara, a ako narastu preko 20 centimetara, možete ih kuhati i pripremati poput špinata. Kod uzgoja na otvorenom prostoru, rotkvica se bere od travnja do studenog, a u mediteranskim dijelovima se može brati i u rano proljeće i jesen. Bere se kada gomolj naraste do 15 milimetara. Berba rotkvica izvodi se mehaničkim putem, a na manjim površinama ručno i to čupanje.
Izvucite ih s korijenjem čim dozru jer bi se moglo dogoditi da brzo odu u sjeme ili da im korijen postane drven. Kasniji i zimski usjevi mogu se ostaviti za prezimljavanje te izvlačiti i konzumirati po potrebi. Tada ih zaštitite slamom i pustite da izrastu do 35 cm-a. Neće izgubiti na kvaliteti.
Skladištenje rotkvice
Rotkvica se nakon berbe veže u vezice te se slaže u kutije. Ako se bere mehaniziranim putem, obično se prodaje bez listova, s korijenom ili bez njega, prethodno oprana te zapakirana i male kutije ili vrećice.
Ako ih nećete odmah konzumirati nakon berbe, položite ih u najlonske vrećice i čuvajte ih u hladnjaku. Zadržat će svježinu tjedan dana.
Ljekovita svojstva rotkvica
Rotkvica je niskokalorična ljekovita biljka koja spada u jedno od popularnijih povrtnih vrsta na svijetu. U samo 16 kalorija bogata je vitaminima, mineralima i antioksidansima. Odličan je izvor vitamina C, B6 i K, kalija, mangana i bakra.
Može se pohvaliti velikim antigljivičnim i antibakterijskim svojstvima, a izrazito je popularna kod bolesti dišnih puteva kao što su astma i kašalj. Brzo i lako rješava sve tegobe s jetrom i žuči. Pomaže u boljem stvaranju crvenih krvnih stanica te tako tijelo opskrbljuje kisikom. Njezina velika detoksikacijska svojstva pomažu u liječenju i prevenciji raka debelog crijeva, želuca, grla i bubrega.
Sok rotkvice stari je alternativni lijek koji se koristi za bolji rad probave. Pomaže kod zatvora tako da se sok rotkvice pije prije obroka. Osim toga može ublažiti hemoroide, ublažava bolno mokrenje, čisti bubrege te smanjuje rizik od upala urinarnog trakta.
Ako patite od upale crijeva, želuca i sluznice, imate neku bubrežnu bolest ili čir na želucu, ne preporučuje se konzumiranje rotkvica.
Rotkvice u kulinarstvu
Rotkvice se najčešće jedu u salatama i to sirove, narezane, naribane ili cijele. Čest su sastojak priloga ili juha. Tradicionalno se jedu za Uskrs uz jaja, šunku i mladi luk. Možete ih kiseliti, a i koristiti listove biljke. Mlade listove biljke jedite svježe i sirove, a one starije pripremite kao špinat.
Zanimljivosti o rotkvicama
Rotkvica je drevna i oduvijek cijenjena biljka koja se uzgaja više od 3000 godina. Latinsko ime Raphanus sativus zapravo znači kultivirani kupus.
U vrijeme Rimljana, rotkvicama su se isplaćivale plaće, a egipatski robovi su ih svaki dan imali na jelovniku. Bile su popularne kod Starih Grka koji su ih toliko voljeli da su ih prinosili kao žrtvu svojim bogovima.
Srednji vijek im je donio nešto slabiju popularnost. Naime, tada su smatrane simbolom sukoba i svađe.
Rotkvica je čak pronađena i u Keopsovoj piramidi što nam dokazuje da se uzgajala u Egiptu 2700 godina prije Krista. Nakon toga uzgajala se u Kini i u Japanu i to sve prije nove ere.
Autor: M.L., Foto: Patrickov/Wikimedia