Raž se obično uzgaja u sjevernim područjima, gdje sve ostale žitarice slabije uspijevaju ili ih je nemoguće uzgojiti. U našim krajevima obično se proizvode ozimi kultivari jer im je prinos bolji.
Raž ima dovoljno bjelančevina uz koje se može napraviti kvalitetan spužvasti kruh koji se posebno preporučuje dijabetičarima jer ima manje škroba od pšeničnog kruha.
Raž, grašak i grahorice daju kvalitetnu ranu zelenu krmu koja se koristi kako bi se prehranile domaće životinje. Slama raži se koristi za izradu građevinskog materijala, papira i pletarskih proizvoda. Nekad davno su se izrađivali slamnati krovovi od slame raži, a danas im se sve više ljudi vraća u sklopu ekološke gradnje kuća. Zrna raži koriste se u proizvodnji škroba, alkohola i sirupa.
Klice raži se često upotrebljavaju u prehrambenoj industriji jer sadrže mnogo visokovrijednog sastojaka kao što su bjelančevine, prirodi šećeri, masti, vitamini i minerali.
Raž obično ima četiri glavna korijena, a sekundarni korijeni mogu rasti do dubine od 2,5 metra i imaju jaku usisnu snagu. Stabljika raži je šuplja i može narasti čak do 2,5 metra. Sastoji se od četiri do šest nodija ili koljenaca te internodija ili međukoljenca. Cijela je presvučena voštanom prevlakom, a na vrhu je obrasla dlačicama. Neke stabljike imaju i laganu ljubičastu nijansu. List raži je također prekriven dlačicama i voštanom prevlakom.
Klas raži dugačak je od 10 do 15 centimetara. Oprašuje se putem vjetra. Zrno raži je duguljasto, na površini malo naborano s vidljivom duboko urezanom brazdicom. Boja varira od zelenkasto-plave pa sve do žute i ljubičaste. Vegetacija raži traje nešto manje od 300 dana.
Sjetva raži
Najbolje vrijeme za sjetvu raži je u drugoj polovici rujna. Sije se uz pomoć sijačice u redove čiji je razmak oko 10 centimetara. Raž se ne smije sijati duboko u zemlju, najbolja dubina je ona od četiri centimetara. Dublje se sije na sušnim i pjeskovitim tlima dok se na teškim, hladnim i vlažnim tlima sije pliće. Količina potrebnog sjemena za sjetvu ovisi o mnogim uvjetima, odnosno i pripremi tla, gustoći sklopa, vremenu sjetve, ali i kvaliteti sjemena.
Prije sjetve, potrebno je obaviti oranje strništa, kao i ljetno te predsjetveno oranje kako bi se pripremilo tlo nakon pretkultura. Ore se na dubinu od 30 centimetara. Osnovna obrada tla obavlja se dva tjedna prije sjetve. U slučaju da se oranje obavlja odmah prije sjetve, potrebno je koristiti agregate koji će zbiti tlo, a sjetveni sloj postat će rastresit, homogen i dobro strukturiran.
Raž se obično uzgaja u plodoredu, posebno na manje plodnim tlima. Uspjet će ako su ranije bile posađene zrnate mahunarke, krmne kulture, uljarice, ali i sve one kulture koje kada se skinu s tla ne ostavljaju puno žetvenih ostataka.
Tlo
Raž je pogodna za uzgoj na raznim tipovima tla. Uspijeva na teškim, tresetnim, pjeskovitim, ali i na planinskim i brdskim područjima te na manje plodnim tlima.
Gnojidba
Količina upotrebljenog gnojiva ovisi najviše o plodnosti samog tla te o tome kakav prinos planirate. Na laganim, pjeskovitim tlima možete koristiti mineralna gnojiva i stajski gnoj. Na onim plodnijim, dovoljna će biti samo mineralna gnojiva.
Temperatura
Što se tiče temperatura, raž nije zahtjevna za uzgoj. Uspijeva i u hladnijim mjestima. Minimalna temperatura potrebna za rast sjemena je oko 1 stupanj, no na temperaturi od 4 stupnja, raž će puno bolje klijati. Najbolja temperatura za klijanje je 25 stupnja.
Najbolja temperatura za vegetaciju, cvatnju, i zriobu kreće se od 10 do 20 stupnjeva. Ako nema snijega, raž može izdržati i temperature do minus 35 stupnjeva.
Pošto pripada biljkama dugog dana, za rast i razvoj će joj biti potrebno dosta svjetlosti. Jedan dio svjetlosti osigurat ćete i dobrim rasporedom biljaka u polju.
Voda
Raž nema velikih zahtijeva za vodom te je otporna na sušu. Otpornost na sušu omogućuje joj dobro razvijen i čvrst korijen koji može crpiti vodu iz dubokih dijelova zemlje, zatim dobro iskorištavanje vlage u ljeto i jesen te posebna građa stabljike i listova.
Jedino što se treba zadovoljiti što se tiče vode je dovoljno vlage u tlu u vrijeme busanja biljke u jesenskim mjesecima. Osim toga, trebat će joj voda za vrijeme vlatanja, klasanja i kod nalijevanja zrna.
Održavanje nasada
Održavanje nasada i zaštita od korova provodi se gotovo jednako kao i za pšenicu. No, korov ćete suzbiti puno lakše nego kod pšenice jer raž brzo klija, niče i buda, a ima i visoku stabljiku koja može ugušiti korove kada je to potrebno. Ipak, u većini slučajeva trebat ćete korove suzbiti herbicidima. Raž rano niče u proljeće pa se preporučuje što prije započeti s prihranom.
Zaštita od bolesti
Zaštita od bolesti i štetnika za raž je slična kao i kod pšenice. Jedna od najčešćih bolesti raži, ali i drugih žitarica je Glavica raži. Riječ je o gljivici koja se razvija u biljci te se s vremenom pretvara u ljubičasto ili ružičasto tijelo. Također, poznata je bolest Sclerotium ili ergot koja se često zamjenjuje za zrno raži u formi, a sadrži u sebi alkaloide koji su jako otrovni za ljude i životinje. Poznata je epidemija u Srednjem vijeku pod nazivom ergotizam ili ergot trovanja, a zaraženi su jeli kruh od raži zaražene ergotom.
Žetva raži
U slučaju da ne koristite cijelu slamu raži, žetva se obavlja isto kada i žetva pšenice. Jedino što trebamo podignuti hedar na višu razinu jer je stabljika puno viša nego kod pšenice. U protivnom bi moglo doći do zagušenja kombajna. Žetva se obavlja u jednoj fazi, žitnim kombajnom.
Ljekovita svojstva raži
Raž se može pohvaliti mnogobrojnim ljekovitim svojstvima, a često je u prehrani koriste i oni koji su osjetljivi na gluten jer ima jako malo glutena. Bogata je vitaminima i mineralima od kojih se ističu vitamin E i B te selen, mangan, kalij, fosfor, željezo, magnezij i cink.
Iako jako slična pšenici, raž sadrži manje škroba i ima niži glikemijski indeks pa se preporučuje u prehrani dijabetičara.
Raž obiluje mnoštvom vlakana koji pomažu u reguliranju probave, drže šećer pod kontrolom te utječu na smanjenje kolesterola. Kao i ostale integralne žitarice, raž sadrži antioksidanse lignane koje štite tijelo od raka dojke i drugih oblika raka kojima je uzrok isključivo hormonski.
Raž u kulinarstvu
Raž je dostupna u obliku brašna, zrna i pahuljica. Preporučuje se da je pohranite u zatvorene posude i držite na hladnom, suhom i tamnom mjestu, najviše do godinu dana.
Prije pripreme raž dobre operite tekućom vodom i kuhajte u četiri puta više vode. Kada voda zakipi, smanjite vatru i kuhajte raž još sat vremena. Želite li da su zrna raži mekanija, prije kuhanja ostavite raž u namočenu u vodi te kuhajte duplo duže. Kuhana zrna raži mogu se pripremati na isti način kao i riža. Odličan su prilog mesnim i povrtnim jelima.
Ražene pahuljice idealne su za zdrav početak dana. Prelijete ih biljnim mlijekom te dodajte cimet, laneno ulje i suho ili svježe voće i dobili ste doručak koji će vas štititi od bolesti i ojačati vaš imunitet.
Od raženog brašna najčešće se priprema raženi kruh, razna peciva i kolači. Raženi kruh priprema se uz dodatak pšeničnog brašna, raznih sjemenki, kvasca i tople vode. Pošto raženo brašno ima manje glutena nego pšenično brašno, kod pripreme kruha stvara se i manje ugljičnog dioksida pa se i tijesto slabije diže, a kruh je više zbijen. Upravo radi toga, raženom brašnu se često dodaje i pšenično.
Tijestu se mogu dodati i razni drugi dodaci kao što su ružmarin, masline, kim, luk… Šveđani pripremaju raženi kruh uz dodatak korice naranče ili uz mješavinu sjemenki komorača, anisa i kima. U Finskoj se raženi kruh priprema s kvascem, maslacem, pivom i vodom u kojoj se kuhao krumpir. Britanci tijestu dodaju sjemenke komorača i suhih smokava. Raženi kruh će odlično prijati uz sirne namaze, dimljeni losos ili sir.
Dodajte dio raženog brašna u tijesto za pizzu, kolače ili palačinke i tako ih obogatite novim okusom, ali i većom hranjivom vrijednosti.
Zanimljivosti o raži
Smatra se da raž potječe iz Afganistana ili iz Turske gdje se još uvijek može naći u divljini. Dugo se smatrala korovom i isključivo hranom kojom se prehranjivala stoka. S vremenom se njezina upotreba proširila i na prehrambenu industriju te ona danas seže od proizvodnje brašna pa sve do viskija i piva.
Autor: M.L., Foto: Couleur/Pixabay