Kurkuma ili latinski Curcuma longa višegodišnja je zeljasta biljka koja se najčešće upotrebljava kao začin ili u ljekovite svrhe. Potječe iz Indije. Do prije 5000 godina, gdje se koristila kao ljekovito sredstvo. Nalazi se u porodici đumbirovki, u istoj porodici kao i đumbir, a na našim se područjima proširila iz južne i jugoistočne Azije gdje raste u vlažnim i toplim tropskim područjima.
Stabljika kurkume je razgranata i uspravna i može narasti do 1 metra u visinu. Listovi su eliptičnog oblika te su naizmjenično poredani u dva reda. Pri vrhu su suženi. Mogu narasti i do dva metra u dužinu, ali većinom rastu do 70 cm. Cvjetovi kurkume su dvospolni i nalaze se u središnjem dijelu biljke tako da su skupljeni u cvatu. U svom prirodnom staništu cvate predivnim cvjetovima ružičaste ili zeleno bijele boje. Cvatnja se odvija u kolovozu.
Rizom koji se upotrebljavala za jelo kao začin, cilindričnog je oblika te prepun priraslica. A ispod tanke svijetlosmeđe kore nalazi se plod narančaste boje.
Sadnja kurkume
Kurkuma se u prirodnom staništu ili na mjestima na kojima joj možete osigurati dovoljno topline, može uzgajati:
- iz sjemena – jesenski mjeseci
- iz rizoma (mesnati gomolj) – tijekom veljače (ponekad i ljeta)
U našim se krajevima obično sadi iz rizoma i uzgaja se kao kućna biljka jer ne može podnijeti niske zimske temperature. Rizome možete nabaviti u trgovinama zdrave koje prodaju kurkumu, a preporučuju se oni ekološki i mladi. Ne bi smjeli imati previše malih izbočina, biti stari ili sasušeni.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju rizoma je tijekom veljače, dok neki odabiru i ljetne mjesece. Kurkumi će trebati otprilike deset mjeseci da naraste i sazre pa ćete u njezinim plodovima moći uživati vrlo rano, već tijekom sljedeće zime.
S obzirom na to da je kurkuma tropska biljka, uzgoj u našim područjima moguć je isključivo u posudama. U vrijeme rasta i razvoja mora biti na toplom mjestu, zaštićena od zime i hladnoće. Najbolja temperatura za rast kurkume je ona od 20 do 30°C.
Sadnja kurkume u posude
Kada ste nabavili kvalitetne rizome, stavite ih u plastične vrećice i ostavite da tako odstoje nekoliko tjedana sve dok ne počnu klijati. Tada ih posadite u tegle.
Tegle ili posude za sadnju kurkume moraju biti minimalnog promjera i dubine 30 cm. Ona se na pola mora napuniti mješavinom organskog komposta i pijeska.
Uzmite proklijale rizome i položite ih u zemlju na razmak od 5 cm između svake biljke. Rizomi moraju biti položeni za sadnju u tegle tako im izbočine budu okrenute prema površini zemlje. Nakon toga prekrijte ih još jednim slojem komposta i pijeska debljine 5 cm te na kraju dobro zalijte.
Uzgoj kurkume u posudama
Teglu s posađenom kurkumom smjeste na toplo i svjetlo mjesto te je ostavite da tako raste do svibnja. Kada vanjske temperature to dozvole, odnosno kada one pređu 20°C, posude s kurkumom možete prebaciti na otvoreno, ali zaštićeno mjesto. Naime, kurkuma nikada ne bi smjela biti na izravnom suncu, već u polusjeni.
U listopadu, kada temperature počinju sve više padati, kurkumu ponovo prebacite u zatvoreno i ostavite je tako do berbe.
Ako nakon berbe poželite kurkumu uzgajati i sljedeće godine u posudama, ostavite jedan dio rizoma u tegli, a teglu tijekom zime spremite na tamno mjesto. Nakon zime, u veljači, biljku iznesite na mjesto na kojem će dobivati dovoljno sunca i umjereno je zalijevajte.
Ovakvim uzgojem kurkume u posudi, možete svake godine proizvesti svoju kurkumu te je kasnije i po potrebi razmnožavati.
Nije rijetkost da kurkumu i procvjeta. U tom slučaju vašu teglicu će krasiti predivni cvjetovi te će tako kurkuma u jednom trenutku biti i ukrasna kućna biljka.
Zalijevanje
Rizomima je odmah nakon sadnje potrebno puno vode. Obilno ih zalijte, a nakon toga zalijevajte umjereno kako biste održavali optimalnu vlažnost zraka. Zemlja uvijek mora biti vlažna, ali korijen nikada ne bi smio biti u vodi.
Ako biljku držite u stanu gdje je zrak većinom suh, preporučuje se da je često poprskate vodom iz bočice koja ima raspršivač.
Pripazite na vlažnost tijekom ljeta. Moglo bi se dogoditi da zemlja često ostane suha zbog velikih ljetnih vrućina. Možda ćete je u tom slučaju trebati češće zalijevati (svaki dan).
Gnojidba / prihrana
Ako tijekom uzgoja kurkume primijetite da njezini listovi žute ili da se slabo razvija, vjerojatno joj nedostajte hranjivih tvari za rast. U tom slučaju prihranite je organskim kompostom visoke kvalitete.
U protivnom, biljku prihranite nakon mirovanja. Faza mirovanja kod svih tropskih biljaka mora biti u trajanju od minimalno mjesec dana i to nakon cvjetanja. Nakon toga prihranite je tekućim gnojivom.
Berba i skladištenje kurkume
Kada listovi kurkume lagano uvenu, znači da je biljka spremna za branje. Izvadite onoliko korijenja koliko vam je potrebno. Očistite ga i operite prije upotrebe. Tako očišćena može se odmah koristiti.
Možete je i relativno dugo čuvati do korištenja. Svježe ubranu položite u hladnjak i čuvajte je tako nekoliko tjedana. Na nešto duže vrijeme, možete je položiti i u zamrzivač. Očišćene rizome kurkume stavite u vrećicu za vakuumiranje iz koje ste istisnuli zrak i tako je pohranite. U zamrzivaču će kurkuma moći zadržati svježinu i do nekoliko mjeseci.
Upotreba kurkume
Radi se o jednom od najmoćnijih lijekova prirode, a aktivni sastojak koji se nalazi u kurkumi se zove kurkumin. Glavni sastojci kurkume imaju visoku energetsku vrijednost. To su većinom vitamini, minerali, proteini, antioksidansi i brojna zdrava vlakna.
Od vitamina sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, vitamin E i K, te minerale kalcij, željezo, bakar, cink, fosfor, mangan i selen kao i udio vlakana. Svi su ti sastojci izrazito važni našem organizmu da pravilno radi i štiti nas od štetnih vanjskih utjecaja.
Najvažniji dio kurkume predstavlja kurkumin, koji pomaže u jačanju probave i cjelokupnog probavnog trakta, ubrzava metabolizam i smanjuje nadutost. Odlična je pomoć kod bolnih i obilnih mjesečnica, a aktivni sastojci djeluju na uredan menstrualni ciklus.
Zahvaljujući kurkuminom protuupalnom svojstvu, sve se češće koristi kod liječenja alergija, iritacija kože i kožnih upala, ekcema i ostalih bolesti uzrokovanih bakterijama. Odlična je i za liječenje kožnih problema, poput psorijaze, dermatitisa i ekcema. Može se koristiti u oblozima kod opeklina i rana. Ima moćno antigljivično djelovanje, posebice kada je riječ o kandidi. Kako biste spriječili kandidu kurkumu koristite lokalno i oralno.
Kurkuma se često koristi za liječenje artritisa. Glavni sastojak kurkume ublažuje jutarnju otečenost i ukočenost zglobova. Kurkuma se koristi i kao sredstvo protiv upala i bolova, te ne uzrokuje brojne nuspojave kao ostali lijekovi, zbog toga što je prirodna i sigurna.
Kurkuma i med su jedan od najjačih prirodnih antibiotika, a za razliku od ostalih antibiotika ne uništavaju floru i dobre bakterije u crijevima.
Kurkuma za lice
Kurkuma je odlična za lice jer pomaže ukloniti akne, smanjuje hiperpigmentaciju, pomaže održati kožu elastičnom i tako za još neko vrijeme odgoditi pojavu bora. Možete je koristiti na više načina, dodati omiljenoj kremi za lice ili možda maski.
Odlučite li koristiti masku za lice od kurkume, nanesite je preko noći jer je poznato da ostavlja žute mrlje. Iako one nestaju nakon nekoliko sati, bolje je ne riskirati nego tretirati kožu kada ste sigurni da nećete izlaziti barem nekoliko sati.
Želite li se što prije riješiti akni pomiješajte prah kurkume s malo limunovog soka i nanesite smjesu na lice. Držite masku između 10 i 15 minuta i nakon toga uklonite pomoću tople vode.
Ako imate problema s aknama, a htjeli biste ujedno pojačati imunitet savjetuje se da u šalicu mlijeka dodate jednu žlicu poznatog začina i popijete. Ubrzo ćete primijetiti pozitivne rezultate.
Kurkumu možete pomiješati i s malo meda i smjesu potom nanijeti na lice. U pitanju je ljekovita maska koja dokazano djeluje protiv bora.
Kurkuma u kuhinji
Kurkuma se kod nas najčešće koristi kao začin žute ili narančaste boje. Na etiketama se kurkuma označava oznakom E100. Dobiva se sušenjem i mljevenjem gomolja tropske biljke Curcuma longa. Najčešće se koristi kao začin u indijskoj kuhinji, u kuhinje Afrike, Južne Amerike, Australije i južne Azije. No, zbog sve veće spoznaje u njezina velika ljekovita svojstva, sve se češće koristi i među narodnima zapadnih zemalja pa tako i na našem području.
Sam začin ima izrazito jarku žutu boju kojom odmah oboji svaku hranu. Razlog tome je njen žuti korijen, još nazvan indijskim šafranom. Aromatičnog je i jakog okusa, pa je nije potrebno dodavati u velikim količinama. Jedan prstohvat će biti sasvim dovoljan. U hrani se prepoznaje po pomalo gorkastom okusu, koji se može neutralizirati dodavanjem vode.
Kurkuma se koristi samostalno ili u sklopu mješavine začina. Često se dodaje u maslac, siru, gorušicu, razne umake, slatkiše i likere. Najpoznatiji dodatak u koji se dodaje je mješavina začina – curry. Uz kurkumu, u curryju se još nalaze začini poput kima, muškatnog oraščića, korijandera, čilija, komorača, piskavice, đumbira, češnjaka, kardamona, klinčića, gorušice, cimeta, crnog i crvenog papra.
Kurkuma je čest začin za salatu, njome se oplemenjuju jela od tjestenine, riže i juhe. U modernoj kuhinji kurkuma se dodaje u pire krumpir, njome se začinjavaju šparoge ili filet lososa. U indijskoj kuhinji se često koristi uz povrće, mahunarke i krumpir te jelima od piletine, janjetine i ribe. Njome se marinira povrće, koristi se kao jedan od začina u chutneyju te se odlično stapa s cvjetačom i lećom.
Kurkuma ne sadrži veliki broj kalorija pa je u hranu slobodno možete dodavati koliko god želite.
Prah od kurkume
Budući da se kurkuma najčešće koristi u obliku praha za začinjavanje jela, od jednog dijela uzgojenih rizoma napravite i prah. Priprema praha je jednostavna i brza, a recept za prah od kurkume donosimo u nastavku.
Recept za prah od kurkume
Rizome kurkume dobro operite pa ih stavite kuhati u posudu napunjenu vodom. Nakon što voda zakipi, kuhajte ih još sat vremena, odnosno sve dok rizomi toliko omekšaju da ih možete lako probosti vilicom.
Nakon toga, izvadite ih iz posude, osušite i ogulite im kožicu. Prije guljenja obvezno stavite rukavice na ruke jer bi vam u protivnom one dugo mogle ostati žute. Kurkuma je prirodno bojilo pa ako vam se pobojaju ruke ili odjeća, nećete to tako lako moći skinuti.
Oguljene rizome položite na mjesto na kojem ima puno sunca kako bi se lako osušili. Ako imate dehidrator za sušenje, sušite ih na 140°C dok ne postanu lomljivi.
Rizome nakon sušenja sameljite u prah u sjeckalici ili u mlincu za kavu. Meljite tako dugo dok prah ne postane skroz sitan i fin.
Prah od kurkume čuvajte na tamnom mjestu jer bi s vremenom pod utjecajem svjetlosti mogao izgubiti boju.
Foto: stevepb / Pixabay
