Kopar je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki. U prirodi se može naći u brojnim vrtovima Europe i Amerike, a potječe iz južnog dijela Europe i iz zapadne Azije. Koristili su ga kao ljekovitu biljku egipatski liječnici još prije 5 tisuća godina, a u srednjem vijeku se stavljao u vino radi afrodizijačkih svojstava za koje se vjerovalo da ih ima. Koristio se u prošlosti i za ublažavanje glavobolje i za liječenje bolesti grla.
Korijen ove začinske biljke je odebljan i slabo raščlanjen, a stabljika doseže visinu od 50 do 150 cm i razgranata je cijelom dužinom. Kopar ima izrazito zelene listove koji su perasto razdijeljeni i skupljeni u rozetu. Na svakoj grani se formira štitasti cvat koji je sastavljen od sitnih narančastožutih cvjetova. Plod kopra su smeđe, jajaste i plosnate sjemenke duge oko 5 mm.
Sjetva kopra
Kopar je široko rasprostranjen, ali za njegov uzgoj najpogodnija je umjereno topla klima. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura i obavezno ga treba uzgajati u plodoredu. S obzirom na kratko vegetacijsko razdoblje, može se uzgajati kao postrni usjev, a sjetva se u tom slučaju obavlja nakon ranog proljeća ili poslije strnih žitarica koje dozrijevaju ranije.
Kopar se razmnožava isključivo direktnom sjetvom sjemena. Sjeme se sije u neprekidnim redovima pri čemu međuredni razmak treba iznositi 40 – 50 cm. Na površinama na kojima nema puno korova taj razmak može biti i manji.
Optimalno vrijeme za sjetvu kopra razlikuje se ovisno o tome za što se kopar uzgaja. Ako se uzgaja za začin, sjetva se obavlja od sredine ožujka do sredine travnja, a ako se uzgaja zbog sjemena ili za proizvodnju eteričnog ulja, optimalno vrijeme za sjetvu je početak ožujka.
Tlo
Tlo na kojem će se uzgajati kopar u jesen se ore na dubini od 30 cm i ostavlja se da prezimi. U proljeće se obavlja predsjetvena priprema tla koja uključuje usitnjavanje i ravnanje površinskog sloja tla. Ove aktivnosti treba kvalitetno odraditi, inače kopar neće uspješno rasti.
Temperatura
Sjeme kopra sije se na dubinu od 1 do 2 cm, a optimalna temperatura za klijanje je 8 do 10 stupnjeva. Sjeme će pri ovoj temperaturi proklijati nakon otprilike 10 – 15 dana, a stabljika će se formirati za 40 – 50 dana.
Biljka je osjetljiva na mraz.
Voda
Kopar ima pojačanu potrebu za vlagom, osobito ako se uzgaja zbog lista. Biljke koje se uzgajaju zbog sjemena mogu se saditi na manje vlažnim staništima.
Uzgoj kopra i održavanje nasada
Za uspješan uzgoj kopra potrebno je obavljati niz aktivnosti koje uključuju okopavanje i međuredno kultiviranje, plijevljenje, navodnjavanje te prihranjivanje.
U nasadima u kojima je razmak među redovima manji, provodi se samo okopavanje, dok se kod razmaka većeg od 30 cm obavlja i međuredno kultiviranje. Kultivacija i okopavanje provode se čim usjev formira redove. Okopavanje je najčešće dovoljno obaviti dva puta jer se biljke poslije toga brzo razvijaju i pokriju prostor između redova pa tako same uništavaju korov.
Kopar se tijekom uzgoja prihranjuje dva puta, a na manje plodnim tlima i tri. Kod prvog prihranjivanja dodaje se oko 100 kg dušičnog gnojiva po hektaru, a prihranjivanje se obavlja neposredno prije prvog okopavanja. Kod drugog prihranjivanja dodaje se 100 do 200 kg gnojiva po hektaru i ono se obavlja prije drugog okopavanja.
Biljke nakon formiranja redova stvaraju sjenu i sprječavaju isušivanje zemlje pa u normalnim uvjetima nije potrebno provoditi navodnjavanje. Navodnjavanje je nužno jedino u slučaju kada se kopar uzgaja kao postrni usjev ili ako suša potraje duže vrijeme.
Uzgoj kopra u vrtu
Uzgoj sjemena započinje već u rano proljeće tako da se sije u lonce radi zaštite. Odmah ga posadite u odgovarajuću posudu iz koje ćete ga kasnije presaditi sa zemljom. Stavite po 4 sjemenke kopra u svaki lonac te ga prekrijete perlitom. Klijanje će se dogoditi već nakon 2 tjedna, a zavisit će i o tome koliko je toplo. Kada dosegne visinu pogodnu za rukovanje, presadite ga sa zemljom na otvoreno. Razmak između sadnica neka bude oko 30 cm.
Kopar posadite na dobro ocijeđenom tlu gdje će do njega dopirati puno sunca. Sijte ga sredinom proljeća na mjesta gdje neće biti izložen vjetru. Kada biljke malo naraste prorijedite ih da imaju dovoljno mjesta. Listove ćete moći ubirati tijekom svih ljetnih mjeseci, a pošto se radi o dosta tankim i nježnim listovima, možda ćete morati napraviti oslonac grančicama. Ako je ljeto iznimno vruće, kopar je potrebno malo više zalijevati.
Zaštita od bolesti
Pripazite na zelene mušice i puževe balavce. Možete tretirati kopar vrtlarskim sapunom.
Berba kopra
Kopar cvjeta neujednačeno i dugo pa tako dozrijevaju i plodovi. Prvo dolazi do cvjetanja cvata na središnjem dijelu stabljike, a nakon toga ostatka na granama. Kopar koji se uzgaja za začin spreman je za berbu 60 d0 70 dana nakon nicanja, a plodovi su zreli nakon otprilike 90 dana.
Žetva kopra vrši se na visini od 10 cm iznad tla. Ako u nasadu nema korova, žetva se može obaviti i pomoću stroja.
Kopar koji se uzgaja za dobivanje plodova treba požeti na vrijeme, odnosno ne smije se čekati da svi plodovi potpuno sazru jer će se oni sa središnje stabljike osuti, a oni su najkvalitetniji. Žetva se na manjim površinama obavlja ručno kako bi se gubitak sveo na minimum, a na većim površinama se obavlja uz pomoć kombajna za žito.
Kopar koji se uzgaja za proizvodnju eteričnog ulja treba kositi prije formiranja plodova, jer tada sadrži najviše eteričnog ulja. Košnja se obavlja na visini od 30 cm iznad zemlje.
Skladištenje kopra
Kopar odmah nakon berbe ide na preradu ili na sušenje. Sušenje se može obaviti prirodnim putem ili u sušnicama. Za sušenje na prirodan način biljke je potrebno držati na prozračnom mjestu 4 do 6 dana. Brži i bolji način je ipak sušenje u sušnicama, a temperatura pri tom ne bi trebala prelaziti 45 stupnjeva. Kopar koji je brzo osušen zadržat će prirodnu zelenu boju.
Za 1 kg sušenog kopra potrebno je oko 5 kg svježeg kopra. Kopar se osim sušenjem može sačuvati i konzerviranjem.
Kopar u kulinarstvu
Kopar je ljekovita začinska biljka koja se koristi u kuhinji pri izradi velikog broja jela kojima daje pikantnu dozu. Koristi se u krem juhama, umacima, gulašima ili za mariniranje riba. Možete ga dodati i jelima od riže te na taj način dati posebnu aromu jelu. Često se koristi i kod kiseljenja krastavaca tako da se listovi ili sjemenke jednostavno dodaju u ocat.
Važno je spomenuti da mljevene sjemenke kopra mogu poslužiti kao zamjena za sol.
Ljekovita svojstva kopra
Kopar je ljekovita biljka idealna za smirivanje cijelog tijela. Posebno je dobra za liječenje nesanice. Čaj će ublažiti bolove u želucu, a dobar je za poticanje apetita i probave. Preporučuje se dojiljama za poticanje mlijeka.
Listovi kopra mogu se žvakati za osvježavanje daha, a sjeme se koristi u kupkama i dobro je za slabe i lomljive nokte.
Kopar ima povoljno djelovanje na zdravlje kardiovaskularnog sustava, dokazano jača imunitet, rješava probleme s probavom, pomaže u borbi protiv nesanice i ima blagotvorni učinak na cijeli organizam.
Zanimljivosti o kopru
Kopar se u staroj Grčkoj i Rimu smatrao simbolom bogatstva i univerzalnim lijekom, a Hipokrat ga je spominjao kao sredstvo za održavanje zdravlja usne šupljine.
Vjerovalo se kako ova biljka daje snagu pa su se rimski gladijatori mazali eteričnim uljem kopra i koristili su listove biljke za začinjavanje hrane.
Autor: A.V., Foto: Llez/Wikimedia
