Ugovori o zapošljavanju u Hrvatskoj

Potpisivanje ugovora, Foto: Alexander Raths/Shutterstock

U ova teška, recesijska vremena kada sve više ljudi gubi posao, svaki novosklopljeni ugovor o zapošljavanju gotovo je jednak zgoditku na lutriji. Radni odnos uređen je Zakonom o radu, a zasniva se ugovorom o radu.

Razlikujemo dvije vrste ugovora: onaj na određeno vrijeme i onaj na neodređeno, u javnosti poznatiji kao ugovor za stalno. Posljednjih godina čak je 80% novih ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, iako je zakonom predviđeno da se to čini samo u iznimnim slučajevima.  Zapošljavanje na određeno pogoduje poslodavcima jer su prava takvih radnika manja od onih zaposlenih na neodređeno vrijeme.

Dakle, prema Zakonu, ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, no određene situacije predviđaju da on može biti  određen vremenom. Sklapanje ugovora na određeno može biti određen i nekim događajem, primjerice povratkom s porodiljnog dopusta, dužim bolovanjem ili radi pojačanog obima nekog posla. Takav ugovor sklopljen za određenu vrstu posla može u komadu trajati najduže tri godine.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno. To znači da se ugovor o radu može zaključiti i na razdoblje duže od tri godine s istim radnikom, ali samo za neki drugi posao. No, ako radnik isti posao radi duže od predviđene tri godine, ugovor mu se mora produžiti ugovorom na neodređeno ili ga se mora otpustiti.

Radnik zaposlen na određeno ima pravo na godišnji odmor, no njegova dužina i početak ovisi o trajanju radnog odnosa.  Kada istekne rok za koji je sklopljen ugovor na određeno radnik nema pravo na otpremninu i otkazni rok. Može ih dobiti ako mu je poslodavac dao poslovno ili osobno uvjetovan otkaz ugovora i samo ako je tako zapisano u ugovoru.

Kod sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme radnici su u mnogo povoljnijem položaju od radnika koji će određeni posao raditi samo neko vrijeme. Najznačajnija razlika je u tome što im se otkaz može dati samo ako su prekršili neko ugovorom određeno pravilo i što imaju pravo na opremninu i otkazni rok.  Razlika je i u tome što poslodavac može zadati probni rok za radnika koji ne smije biti duži od šest mjeseci, čega nema kod zapošljavanja na određeno.

Iako svi težimo zapošljavanju na neodređeno, većina nas je spremna prihvatiti i rad na kratko vrijeme kako bi barem malo popunili kućni budget.

  • Primjer ugovora o radu na određeno vrijeme
  • Primjer ugovora o radu na neodređeno vrijeme

Autor: I.H., Foto: Alexander Raths/Shutterstock