Ako ste početnik u trčanju, a htjeli biste što veće i bolje rezultate, svaki trening trčanja trebali biste pretrčati što više možete. Naravno, nije cilj da se iscrpite do kraja, ali biste trebali dati što više od sebe. Zapravo, tajna leži u tome da ne dajete na svakom treningu svoj maksimum, kako biste uspjeli postići određenu održivu prosječnu brzinu trčanja.
Cilj treninga trčanja bi vam trebalo biti postupno povećanje brzine koja se može održati što duže. Taj cilj možete ostvariti tako da se posvetite dužini prijeđenih kilometara, a ne brzini.
Newton kad je promatrao trkače je uvidio da trkač koji trenira nekoliko puta tjedno u sebi ima određenu brzinu, no nema esencijalnu izdržljivost, ona s određenim kilometrima nestaje.
Najveći i najkvalitetniji napredak se postiže kroz duge i spore treninge. Želite li trening brzine, treba tu pristupiti s oprezom i konzultirati se s iskusnijima ili stručnijom osobom.
Naravno, početnici u trčanju prvo moraju znati koji su razlozi zbog kojih trče kako bi mogli bolje prilagoditi plan za ostvarivanje ciljeva. Na primjer, u prvih 10 mjeseci treninga nije bitna distanca i brzina trčanja, nego vrijeme provedeno u trčanju. Dakle, trčite trideset minuta, četrdeset minuta, sat vremena, no ne zamarajte se tempom ili kilometrima.
Kad ste svježi i odmorni pretrčat ćete više i tako kontrolirate napor jer u dugom trčanju se postupna brzina razvija dok se smanjuje napor pri trčanju na istoj udaljenosti. Od fizičkog i mentalnog značaja je raditi treninge brzine, no tek onda kada ste za njih spremni.
Brza mišićna vlakna u mišićima nogu se razvijaju kod brzih treninga. Ti razvijeni mišići su potrebni kod dugih staza, no oni ostanu neutrenirani ako se trči sporo. Kod brzih treninga je dobro što se tijelo prilagođava i opušta s vremenom kod brzog trčanja i pluća se prilagode većem intenzitetu pa više ne dolazi do “bodca” ili probadanja u plućima.
Autor: S. G., Foto: Cara-Foto/Shutterstock