Poznato je kako je Kina zemlja bogata tradicijom i običajima koji se i danas primjenjuju u velikoj mjeri i koji se smatraju osloncem raznih metoda alterantivnog načina liječenja. Tradicionalna kineska medicina poznata je kao područje na kojem dolazi do povezivanja akupunkture, farmakopeje, dijetetika, masaže tui na, tai či čuan i qi gong. Ona je prvo holistička medicina.
Holistička i eneregtska medicina koja svoj rad usmjerava prema osobi koju treba liječiti kao cjelinu, a ne usredotočuje se samo na simptome. U prvom redu primjenjuje se kako bi došlo do održavanja zdravlja.
Osim održvanja zdravlja ona se primjenjuje i zbog postizanja dobrog osjećaja i kvalitetnog starenja. Ono se ne može izbjeći, sastavni je dio života i zato je najbolje pronaći način kako bi se starilo u elegantnom smislu.
Tradicionalna kineska medicina način je liječenja koje obilježava originalna koncepcija čovjeka, njegovog zdravlja i bolesti što zbunjuje mnoge stručnjake iz zapadnog svijeta. Kao najbolji primjer navodi se bubreg na koji se u njihovoj medicini gleda kao na skup funkcija koje dolaze ispred anatomskog bubrega.
Spomenuti način liječenja polazi od vjerovanja kako je sve što postoji zapravo energija, od najtvrđeg kamena do najlaganije misli. Prema njima svijetom vladaju dvije sile: jin i jang, gdje jang označava sunčevu svjetlost, dok je jin suprotno od toga.
Dva suprotna pola se međusobno nadopunjuju i oni su prvo relativni te međusobno ovisni, jer jedan ne može postojati bez drugog i obrnuto. Jing je puno umjereniji nego jin. U svemiru nebo predstavlja jang dok je jin zemlja.
Sve se okreće oko energije. Što je ona više materijalizirana to više prelazi u jin, a što manje prelazi u materiju tim više vuče na jang. Nije problem zaključiti kako Kinezi na život i njegove cikluse gledaju na drugačiji način.
Prema njima energija neprekidno teče između neba i zemlje, a unutar svega toga nalazi se ljudski organizam. Kada energije slijede zakon dao (tao), čovjek je zdrav, što je njegovo prirodno stanje. U trenutku nastupanja neravnoteže, nastupa bolest.
Autor: S.Š. Foto: Inga Dudkina/Shutterstock
