Joga je danas sve popularniji način vježbanja, odnosno opuštanja koje prije svega godi zdravlju i poboljšava tjelesnu izdržljivost, a za neke je to način prije svega liječenja bolesti.
Joga je sustav drevnih duhovnih i tjelesnih vježbi porijeklom iz Indije. Smatra se da je kao sredstvo k prosvjetljenju jako bitna za hinduizam, budizam džainizam, kao i mnoge druge religijske i duhovne prakse širom svijeta. Sastoji se od fizičkih vježbi, asana i vježbi disanja pranayama, koja je nastala u Indiji gdje se smatra sredstvom k prosvjetljenju, tj. postizanjem jedinstva sa samim sobom i svemirom Brahman.
Joga je zapravo disciplina stara nekoliko tisuća godina, predavana samo usmeno, a u pismu se prvi put spominje u vedskim tekstovima. Prvim potpunim spisima o jogi smatraju se Patanđalijeve “Joga sutre” iz 2. stoljeća prije Krista.
Sadrži osmerostruku metodu svladavanja kao što su yama, a ona podrazumijeva apstinenciju, govorenje istine, uzdržavanje od ubojstva jačanje kreposti i samokontrola. Zatim sadrži niyamu koja uključuje pridržavanje pravila i vršenje pobožnosti, asanu koja se odnosi na položaj tijela, pranayamu što se odnosi na vježbe i regulaciju disanja, pratyaharu koja podrazumijeva obuzdavanje osjetila, dhyana ili meditacija, dharana ili kontemplacija te samadhi ili oslobađanje.
Smatra se kako joga sebe definira kao znanost, što znači da je prije svega praktična i metodična čiji je cilj pomoći čovjeku da postane svjestan sebe i svog mentalnog, duhovnog i fizičkog potencijala.
Razlikujemo nekoliko vrsta joge, a to su Bakti joga, koja se smatra najpopularnijim oblikom joge u Indiji, a ujedno i način poštovanja božanstva. Pored nje tu je i Karma joga, poznatija kao put službe, privlačna ljudima naklonjenim djelatnoj aktivnosti. Jnana joga smatra se putem znanja koja ljude vodi do gurua. Radža joga put je konteplacije što uljučuje razne načine meditacije u kojima čovjek vježbom mora naučiti disciplinirati svoje tijelo i um. Hatha joga najpoznatiji je oblik joge na zapadu koja se najviše koristi zbog mnogih fizičkih i mentalnih dobrobiti te zbog postizanja dubljih stanja u meditaciji.
Autor: S.Š., Foto: Guryanov Andrey Vladimirovich/Shutterstock