Priče | Bojanke | Lektire | Sanjarica | Horoskop
  • Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Savjetnica

praktično znanje za modernu ženu

  • Obitelj
    • Savjeti za žene
    • Savjeti za muškarce
    • Savjeti za mlade
    • Roditelji
    • Trudnoća i porod
    • Kućni ljubimci
  • Rekreacija
  • Domaćinstvo
  • Gastro
    • Dijete i mršavljenje
    • Prehrana
    • Recepti
      • Kolači
      • Torte
      • Mesni recepti
      • Tjestenina
      • Predjela
      • Nabujci
      • Plodovi mora
      • Juhe i gulaši
      • Umaci
      • Salate
    • Zimnica
    • Kulinarski savjeti
    • Kuhinjski savjeti
  • Moj vrt
    • Vrtlarica
    • Cvijeće
    • Uzgoj voća
    • Uzgoj povrća
    • Uzgoj žitarica
    • Ljekovito bilje
    • Gljive
  • Uradi sam(a)
    • Hobi
    • Uređenje doma
    • Sitni popravci
    • Građevinski radovi
    • Savjeti za sigurnost
  • Veze
    • Prijateljstvo
    • Ljubavni savjeti
    • Sex savjeti
    • Bračni savjeti
    • Vjenčanja
  • Ljepota
    • Aromaterapija
    • Frizure
    • Kozmetika
    • Njega lica
    • Njega tijela
    • Šminkanje
    • Tretmani
  • Moda
    • Odijevanje
    • Haljine
    • Obuća
    • Torbe
    • Modni dodaci
    • Donje rublje

Što je to ekosustav?

Objavljeno: 22.05.2012., Autor: Savjetnica

Kada je tim znanstvenika prije nekoliko godina objavio rezultate svojeg istraživanja o stanju ekosustava na Zemlji, svijet je ostao zapanjen. Utvrđeno je da je čovjek u posljednjih 50 godina učinio više štete u ekosustavu nego u cijeloj povijesti. Pojam ekosustav izmislio je britanski ekolog Roy Tansley 1930. godine, a prvi je put primijenjen nekoliko godina poslije.

Ekoustavom nazivamo neki dio okoliša u kojoj zajednički funkcioniraju ljudi, biljke i životinje. Primjerice postoje vodeni ili šumski ekosustavi u kojima u manje ili više sređenim uvjetima egzistiraju različiti organizmi. No, taj se pojam često koristi i u globalnom smislu, čime se misli na cjelokupni život na Zemlji.

Zemlja je naš dom, naše utočište i zasad jedini naseljeni planet u ovom dijelu Svemira. Bogata je životom, na njoj osim ljudi žive i druga bića, a svi zajedno činimo jednu vrstu životne ravnoteže. Svaki ekosustav ima svoje karakteristične elemente i svako dodavanje novih često izaziva negativne posljedice. U najekstremnijim slučajevima to znači izumiranje pojedinih vrsta koje su živjele u tom ekosustavu. Zato je važno očuvati ekosustave u stanju kakvom jesu i pustiti prirodu da sam odredi koja vrsta kamo pripada, jer je godinama to uspješno obavljala i bez čovjekove pomoći.

Prirodni odabir dobro je utjecao na raznolikost i prirodni sklad vrsta; sve su se vrste uspješno prilagodile svojim prirodnim staništima i zbog toga čovjekova intervencija u ekosustavu ima više negativnih nego pozitivnih posljedica. Proces prirodne selekcije traje izuzetno dugo, čime se vrstama daje dovoljno vremena da se prilagode novim uvjetima. Čovjek svojom selekcijom najčešće pokušava pomoći nekoj vrsti čime ona dobije prednost u odnosu na ostale sudionike u ekosustavu i oni postanu ugroženi. Time se narušava prirodna ravnoteža.

Svjedoci smo da se prirodna ravnoteža u ekosustavima u posljednje vrijeme sve više narušava, a Zemlja na to reagira brojnim prirodnim nepogodama poput potresa, poplava i klizišta čije posljedice mogu biti nesagledive. Upravo “zahvaljujući” čovjekovim djelovanjem u posljednjih 20-ak godina porasla je učestalost različitih ekoloških katastrofa koje su pogubno djelovale na okoliš. Tako se svijet još nije oporavio od posljednje velike ekološke katastrofe, one u Meksičkom zaljevu 2010. godine, a vrlo su i živa sjećanja na eksploziju u černobilskoj nuklearki 1986. ili spaljivanje naftnih polja u Kuvajtu 1991.

Svojom arogancijom, nepažnjom i nesavjesnošću čovjek je nanio nepovratnu štetu planetu na kojem živi. Na sreću, razmjerno tome porasla je i njegova svijest da treba učiniti više u očuvanju ekosustava i okoliša. To je nužno želimo li da Zemlja ostane ovakva kakva jest, bogata prirodnim raznolikostima i ugodna za život svima.

Autor: I.H., Foto: violetkaipa/Shutterstock

loading...

 
Pratite nas na YouTube kanalu

Tagovi: djeca i ekologija, ekologija, ekologija za djecu, savjeti za zaštitu

Pišite za Savjetnicu!

Ako ste zainteresirani za pisanje savjeta koji će biti objavljeni na portalu Savjetnica.com, kontaktirajte nas!

Primarni stupac

Novo, novije, najnovije!

jenga

Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

Igranje igara u kojima je potrebno … [više] about Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

bol u koljenu

Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Mnogo ljudi danas pati od … [više] about Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Strašni završeci najpoznatijih bajki

Većina nas je odrasla gledajući … [više] about Strašni završeci najpoznatijih bajki

jasmin

Sadnja jasmina

Jasmin (pravi jasmin, čimin, … [više] about Sadnja jasmina

biljke u vodi

Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

Uzgoj biljaka u vodi već je dugo … [više] about Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

aronija

Sadnja aronije

Aronija ili Aronia Medik. … [više] about Sadnja aronije

raštika

Sadnja raštike

Raština ili Brassica oleracea var. … [više] about Sadnja raštike

sjemenke kima

Uzgoj kima

Kim ili Carum carvi L. dvogodišnja … [više] about Uzgoj kima

Pratite naš YouTube kanal!

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Footer

  • Pišite za Savjetnicu
  • O Savjetnici
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing

Horoskop

  • Horoskop
  • Dnevni horoskop
  • Kineski horoskop
  • Osobni horoskop

Korisno

  • Bojanke
  • Lektire
  • Priče za djecu
  • Sanjarica

Copyright © 2009.–2021 Informativka d.o.o. Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja i Zaštita privatnosti