Spirometrija pluća je osnovna pretraga kojom se ispituju plućne funkcije te mjeri brzina i volumen izdahnutog zraka. Na temelju mjerenja može se utvrditi postoje li smetnje širenja prsnog koša, suženih nosnih putova ili smetnje kod disanja. Nastoji se pokazati jesu li smetnje povezane s bolestima pluća.
Spirometrija pluća
Spirometrija se koristi za dijagnosticiranje opstruktivne plućne bolesti te astme. Primjenjuje se i kod utvrđivanja drugih stanja koji bi mogli utjecati na disanje kao što su:
- alergije
- plućna fibroza
- plućna hipertenzija
- upala pluća
Radi se o bezbolnoj metodi pomoću koje se nastoji odrediti sposobnost ventilacije pluća. Pomoću testa se mjeri brzina zraka i volumen koji osoba može udahnuti i izdahnuti. Ako su vrijednosti ispod prosječnih znači da pluća ne rade kako treba.
Test traje oko 10 minuta, pacijent za to vrijeme sjedi dok se pomoću posebnog aparata dobiju zapisi nakon upuhivanja i ispuhivanja zraka. Medicinska sestra će vam dati plastični usnik koji je potrebno obuhvatiti usnama pazeći da jezik ne ulazi u otvor usnika, dok nos treba zatvoriti kvačicom.
Morat ćete disati u usnik, oslobađajući zrak iz pluća te udišući. Potrebno je disati na nos i paziti da se zrak u potpunosti izdahne iz pluća. Test treba napraviti 3 puta. Pretraga ne zahtijeva posebne pripreme, a ako ste ju već radili poželjno je donijeti nalaze zbog usporedbe s novim nalazima.
Opstruktivna bolest pluća – KOPB
Nastaje kao rezultat postepenog uništavanja pluća do trenutka kada više ne mogu primati kisik. Kronična opstruktivna bolest pluća podrazumijeva dva stanja, a to su:
- Emfizem – bolest koja uništava bronhiole i plućne alveole. S vremenom disanje postaje teže, pluća gube elastičnost, a može se prepoznati po čestom kašlju. Najčešći uzrok je pušenje, a uzroci mogu biti i pasivno pušenje, plućna tuberkuloza, kronični bronhitis i astma. Lijek ne postoji nego se liječenjem nastoje ublažiti simptomi bolesti.
- Kronični bronhitis – obično pogađa starije osobe, a smatra se da netko boluje od kroničnog oblika bolesti ako ima problema s kašljem barem 3 mjeseca u dvije godine zaredom. Najčešći uzroci su pušenje u kombinaciji s infekcijama, astmom te onečišćenjem zraka.
Opstruktivnu bolest pluća moguće je prepoznati po sljedećim simptomima:
- iskašljavanje
- kašljanje
- kratak dah
- malaksalost
Kako bolest napreduje tako se pogoršavaju simptomi pa se mogu javiti natečeni zglobovi, stalne infekcije i iskašljavanje velike količine sluzi. Da bi mogli spriječiti bolest potrebno je učiniti sljedeće:
- Izbjegavati prašnjave i zadimljene prostorije – smanjite broj namještaja u stanu koji privlači prašinu te vlažnost budući da grinjama odgovara visok postotak vlage.
- Svakodnevno se kretati
- Prestati pušiti
- Izbjegavanje bolesti – poput gripe i prehlade jer respiratorne infekcije mogu pogoršati simptome KOPB-a. Najbolja obrana je cjepivo protiv gripe, izbjegavanje zaraženih te često pranje ruku.
Alergijske bolesti dišnog sustava
Alergija je reakcija preosjetljivosti na alergene. Simptomi mogu biti lokalizirani na organ ili opći, a razlikuju se prema intenzitetu i brzini nastanka. Najčešći simptomi su:
- promjene na koži
- crvenilo
- kihanje
- kašljanje
- curenje nosa
Oni koji pate od alergija znači da imaju oslabljen imunitet, zbog čega je organizam osjetljiviji na bezopasne stvari poput dlake psa, mačke ili određenu vrstu hrane.
Razlikujemo alergijske bolesti dišnog sustava kao što su:
- Alergijski rinitis – simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon kontakta s alergenima. Mogu ga uzrokovati pojedini lijekovi, dlaka životinje i kućna prašina.
- Alergijski konjunktivitis – do upale obično dolazi na području jednog ili oba oka, probavnog trakta ili kože te može obuhvatiti cjelokupni organizam. Sezonski oblik alergijskog konjunktivitisa obično se javlja kao dio peludne groznice i najčešća je očna alergija. Simptomi su svrbež i natečenost oka. Cjelogodišnji oblik konjunktivitisa ima blaže simptome koji traju cijelu godinu s pogoršanjima koja obično nastupaju u jesen.
- Alergijska astma – najčešći oblik astme kojeg mogu uzrokovati hrana, prašina, korov, trava i pelud. U pitanju je dugotrajno stanje koje se odlikuje napadajima otežanog disanja. Iako se astma ne može izliječiti simptomi se mogu kontrolirati promjenom boravišta i terapijom. Simptomi su svrbež očiju, grlobolja, kihanje, stezanje u grudima i kašljanje.
Plućna fibroza
Plućnu fibrozu može uzrokovati nekoliko bolesti, a posebno one koje podrazumijevaju nenormalnosti imuniteta. Simptomi ovise o opsegu plućnog oštećenja te brzini kojom bolest napreduje. Plućnu fibrozu je moguće prepoznati po ovim simptomima:
- slabost
- umor
- gubitak težine
- gubitak apetita
- kašalj
Pokažu li pretrage da nije prošireno ožiljkavanje, obično se primjenjuje liječenje kortikosteroidima. Liječnik će provjeriti reakciju pacijenta na lijekove testiranjem pluća i rendgenogramom.
Plućna hipertenzija
Plućna hipertenzija je stanje povećanog tlaka u plućnoj cirkulaciji kada je srednji tlak u arteriji u naporu ≥35 mmHg, a u mirovanju ≥25 mmHg. Pritom se mogu javiti simptomi:
- sinkopa
- povremeni pritisak u prsima
- dispneja u naporu
- umor
Liječnik određuje dijagnozu mjerenjem tlaka u plućnoj arteriji. Liječenje se oslanja na vazodilatatore prilikom čega se vrši transplantacija pluća.
Upala pluća
Upala pluća je infekcija koja zahvaća zračne mjehuriće na plućnom krilu. Te se vrećice mogu napuniti gnojem ili tekućinom te uzrokovati kašalj sa sluzi i visoku temperaturu. Mogu se javiti simptomi:
- glavobolja
- kratkoća daha
- groznica
- bolovi u mišićima
Najčešći uzročnici su virusi i bakterije ili gljivice koje se mogu naći u izmetu ili na tlu. Iako tijelo obično sprječava bakterije da uđu u organizam, ponekad će pobijediti imunološki sustav pa i ako je sve u redu sa zdravljem.
Liječenje uključuje liječenje infekcije i sprječavanje komplikacija. Budući da se stanje može ubrzo pogoršati savjetuje se bolničko liječenje. Oni kojima je dijagnosticirana blaža upala mogu se liječiti kod kuće s lijekovima. Bez obzira na to što se simptomi mogu ublažiti za nekoliko dana, umor će potrajati i preko mjesec dana.
Osjetite li tegobe s disanjem potrebno je što prije napraviti spirometriju kako bi na vrijeme krenuli s liječenjem.
Autor: S.Š., Foto: Fineart1/Shutterstock