Bazga je grmolika (rijeđe drvenasta) biljka koja raste u umjerenom i suptropskom pojasu. Ukoliko izraste u drvo, došeže do 3 metra u visinu. Već su drevni narodi bili prepoznali u bazgi ljekovita svojstva, čak im je predstavljala simbol smrti i rođenja, a koristili su je i kao zaštitu od zlih vještica.
Od stabla bazge su se radila svirala, koja su po vjerovanjima, prenosila poruke iz zagrobnog svijeta. Listovi bazge služili su za pripravljanje obloga za upale, otekline i čireve. Čaj koji se kuhao od cvjetova bazge sekoristio za poticanje znojenja.
Osim kao ljekovita biljka, bazga se koristila i u kozmetičke svrhe. Poznato je kako su žene u starom Rimu koristile zrele bobice za bojanje kose.
Prije pojave genetskih istraživanja, znanstvenici su je svrstavali u porodicu kozokrvnica, no sad je otkriveno da spada u porodicu Adoxaceae. Bazga cvate u periodu od svibnja do lipnja, cvjetovi su bijedožuti dok su plodovi bobičasti, crnoljubičaste boje.
Postoji više od trideset vrsta bazge, od koje su najrasprostranjenije crvena i crna bazga. Crvena bazga je ljekovitija od crne, često se koristi Biljka se koristi u prehrambene i medicinske svrhe, a najpoznatiji su sok od bazge, sirup i čaj. Treba napomenuti kako u porodici bazge postoji jedna vrsta koja je otrovna. To je abdovina, a otrovno joj je lišće i bobice (ukoliko se sirove konzumiraju u velikim količinama).
Među najpoznatije pripravke od bazge sigurno spada i sok od bazge. U nastavku nudimo jedan od načina pripreme soka od bazge.
- prikupite 40 cvjetova bazge (nastojite skupljati cvjetove koji nisu izravno uz cestu, već dublje u šumi)
- prokuhajte 4 l vode i 4 kg šećera, pa time prelijte cvjetove. Nakon što se ohladi, dodajte 6 dkg citrona ili sok od 4 limuna
- ostavite sok 24h da odstoji
- nakon toga se sok procijedi kroz cjediljku ili gazu
- ulijte ga u staklene boce.
Tako pripremljen sok može stajati i do tri godine, a što je stariji to je i bolji.
Foto: jordache/Shutterstock