Među mnogobrojne znamenitosti našeg najvećeg poluotoka Istre, možemo ubrojiti još jednu koja isto tako stoji kako bi svjedočila o nekadašnjim vremenima, a radi se naravno o čuvenom Slavoluku Sergijevaca.
Slavoluk Sergijevaca čuveni je antički rimski slavoluk u Puli, a postavljen je kao spomen na tri brata obitelji Sergijevaca, posebno na Lucija Sergija Lepida, poznatog tribuna koji je služio u Rimskoj legiji te sudjelovao u bitci kod Akcija. Sergijevci su inače bili moćna obitelj koja je svoju prevlast zadržala stoljećima.
Dakle spomenik je nastao nakon smrti, ali sa simboličkim karakterom sjećanja na preminule članove obitelji koji su najvjerojatnije pokopani na nekom drugom mjestu. Dakle ne radi se o grobnici. Radi se o znamenitosti koja je bogato dekorirana reljefima, koji prije svega zadovoljavaju sve elemente visoke i profinjene umjetnosti javnog tipa.
U spomenik su uklesana imena Lucija Sergija, Gaja Sergija i njihove sestre Slavije Postume Sergije koja je platila gradnju. Uređen je u kasnom helenističkom stilu, sa orijentalnim utjecajima, a bogati reljef prikazuje ratnu kočiju koju vuku konji. Dakle zaista značajno djelo koje vrijedi pogledati.
Što se tiče slavnih osoba kroz povijest koji su prošli ovuda i zamijetili ovo čudo je sam Michelangelo koji ga je ovjekovječio crtežom. Pretpostavlja se da mu je služio kao uzor za neko od njegovih remek-djela. Danas se taj čuveni crtež čuva u muzeju Wicar u francuskom gradu Lilleu.
Pored Michelangela treba navesti druge velike osobe koje su na neki način zabilježile ovaj spomenik, a pritom mislimo na Andreju Palladia, Sebastiana Serlia, Gioana Francesca Camocia, Giuseppea Rosaccia, Vincenza Coronellia, Vincenza Scamozzia, Inga Jonesa, Jacoba Spona, Georga Whelera, Jamesa Stuarta, Thomasa Allasona te Nicolasa Revetta.
Slavoluk pobjede podignut je 29-27. g. pr. Kr. od strane čuvene obitelji Sergijevaca. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea nazvana tako zbog bogatstva ukrasnog luka. Vrata i bedem srušeni su početkom 19. stoljeća uslijed urbanizacije i širenja grada van bedema.
Slavoluk je izgrađen u korintskom stilu s jakim helenističkim maloazijskim utjecajima u načinu i motivima ukrašavanja. Kao što se može primjetiti njegov istočni dio nije bio vidljiv, nego je ostao većim dijelom klesarski neobrađen za razliku od vidljive zapadne strane, bogato ukrašene. Danas se na malom trgu uz Slavoluk odvijaju brojne kulturne priredbe.
Slavoluk pobjede danas je jedna od mnogih znamenitosti koje vrijedi pogledati, a da je to istina osvjedočili su se mnogi koji su došli u Pulu.
Autor: S.Š. Foto: Georges Jansoone/Wikimedia
