Priče | Bojanke | Lektire | Sanjarica | Horoskop
  • Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Savjetnica

praktično znanje za modernu ženu

  • Obitelj
    • Savjeti za žene
    • Savjeti za muškarce
    • Savjeti za mlade
    • Roditelji
    • Trudnoća i porod
    • Kućni ljubimci
  • Rekreacija
  • Domaćinstvo
  • Gastro
    • Dijete i mršavljenje
    • Prehrana
    • Recepti
      • Kolači
      • Torte
      • Mesni recepti
      • Tjestenina
      • Predjela
      • Nabujci
      • Plodovi mora
      • Juhe i gulaši
      • Umaci
      • Salate
    • Zimnica
    • Kulinarski savjeti
    • Kuhinjski savjeti
  • Moj vrt
    • Vrtlarica
    • Cvijeće
    • Uzgoj voća
    • Uzgoj povrća
    • Uzgoj žitarica
    • Ljekovito bilje
    • Gljive
  • Uradi sam(a)
    • Hobi
    • Uređenje doma
    • Sitni popravci
    • Građevinski radovi
    • Savjeti za sigurnost
  • Veze
    • Prijateljstvo
    • Ljubavni savjeti
    • Sex savjeti
    • Bračni savjeti
    • Vjenčanja
  • Ljepota
    • Aromaterapija
    • Frizure
    • Kozmetika
    • Njega lica
    • Njega tijela
    • Šminkanje
    • Tretmani
  • Moda
    • Odijevanje
    • Haljine
    • Obuća
    • Torbe
    • Modni dodaci
    • Donje rublje
repa

Sadnja repe

Objavljeno: 20.11.2018., Autor: Vlatka B.

  • Sadnja repe
  • Održavanje nasada
  • Zaštita od bolesti
  • Berba repe
  • Skladištenje repe
  • Ljekovita svojstva repe
  • Repa u kulinarstvu
  • Zanimljivosti o repi

Repa je poznato korjenasto povrće, iako se danas više ne konzumira tako često kao u prošlosti, i dalje je važan dio tradicionalne kuhinje. Nekada je bila vrlo važna namirnica diljem Europe, posebna jer se njome moglo prehranjivati čitave zime. Jede se uglavnom njezin korijen, iako je jestivo i lišće. Okus joj je ljutkasti, ali se ljutina ublažava kuhanjem. Biljka pripada porodici krstašica, odnosno kupusnjača, kao i kupus, cvjetača, kelj, brokula, kelj pupčar, korabica i drugo povrće.

Repa je dvogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu stabljiku, ali je niskog rasta, dostiže najviše 30 cm iznad zemlje. Korijen joj je okruglasti, zadebljan, bijele boje, s karakterističnom ljubičastom nijansom na jednoj strani. Listovi što rastu iznad zemlje skupljeni su u rozeti. Rastu na kratkim peteljkama i imaju na sebi dlačice, zbog čega su i hrapavi. U drugoj godini biljka dobije i cvjetove, koji rastu u grozdastim cvatovima. Žute su boje i imaju šest prašnika. Iz njih se razvija plod u obliku komuške koja sadrži sjemenke, okrugle, sitne i crvenosmeđe boje.

Odlična je kao zimska hrana jer je bogata vitaminom C. Uz to ima i antivirusno, antibakterijsko i antikancerogeno djelovanje, pa je jedna od najophodnijih namirnica biljnog porijekla u ljudskoj prehrani.

Sadnja repe

Repa se na istom mjestu sadi svake 3 do 4 godine, s time da se između toga tamo ne smiju saditi druge kupusnjače. Dobre pretkulture su joj krumpir, krastavac i rajčica, a uz nju dobro uspijevaju grašak, grah, zelena salata i špinat.

Prije sadnje tlo se mora pognojiti i plitko obraditi, kako bismo sačuvali njegovu vlažnost. Tek nakon sjetve, tlo se ponovo ravna. Repa se uglavnom sije izravno i to preciznom sijačicom. Tek rijetko se može saditi iz presadnica. Pri sjetvi radi se razmak u redu od 10 cm i razmak među redovima od 20 do 30 cm. Najčešće se po hektaru potroši od 1.5 do 2.5 kg sjemena.

Tlo

Za uzgoj repe najpogodnija su laka, pjeskovita tla. Moraju biti bogata humusom, najbolje neutralne ili blage kisele pH vrijednosti, ne niže od 6. Na kiselijim tlima biljka je podložnija razvoju bolesti. Repa može uspjeti i na težim tlima, ali onda će joj okus biti drugačiji, a ne njen karakterističan.

Temperatura

Repi treba minimalna temperatura od 5 ºC kako bi nikla. Optimalna joj je temperatura za rast 20 ºC. Ipak, podnijet će i temperature ispod -4ºC, pa i mraz, ali samo ako je kratkotrajni.

Voda

Repi treba mnogo vode kako bi se dobro razvila, stoga se pri uzgoju preporučuje navodnjavanje. Ako nema dovoljno vode, korijen repe postane gorak i grub. Nikako ne podnosi manjak vode ni njeno zadržavanje.

Gnojidba

Prije sadnje repe, tlo je potrebno obogatiti gnojivima. Dobro je dodavati i 100 g pepela po metru kvadratnom, što će povoljno djelovati na njen rast. Što se tiče gnojenja, preporučuje se na jedan hektar primijeniti 120 kg dušika, 80 kg fosfora i 240 kg kalija. Dio dušika stavlja je u prvoj obradi tla, a ostatak u prihrani i to prije i uz međurednu obradu. Repa se ne smije direktno gnojiti stajnjakom, jer će joj se formirati šuplji korijen.

Održavanje nasada

Nasadi repe moraju se međuredno obrađivati. Dobro je i prorjeđivati ih po potrebi. Za bolji prinos preporučuje se i navodnjavanje poslije sjetve, pogotovo tijekom srpnja i kolovoza kada su veće vrućine. Najbolje je navodnjavati kišenjem.

Zaštita od bolesti

Repi kod uzgoja najviše smetaju buhači. Posebna su prijetnja mladim biljkama. Oni rade sitne rupice na listovima i to toliko intenzivno da u nekoliko dana mogu uništiti cijelu usjev. Biljke se mogu zaštititi posipanjem pepelom ili nekim drugim biljnim pripravcima, kao što su bijeli luk, ljuta paprika, neven ili duhan. Najezda se može spriječiti i ako zemljište malčiramo i održavamo vlažnim, jer to odbija ovu štetočinu. Osim buhača, repu često napada i lisna uš.

Berba repe

Repi treba od 60 do 80 dana od sjetve do berbe. Bere se kad joj korijen zadeblja na 6 do 10 cm. Berba najčešće počinje u drugoj polovici listopada ili na početku studenog, ali svakako prije velikih mrazeva. Berba se provodi iskapačima. Prinos ovisi o sklopu i oborinama, pa je uvijek od 20 do 60 tona po hektaru.

Skladištenje repe

Nakon berbe repi se odreže lišće i onda se korijen sortira po krupnoći. Nakon toga se sprema u mrežaste vreće, najbolje one od sintetike. Pakira se oko 30 kg po vreći. Čuvati se ne mora u hladnjačama, jer može se očuvati i u tapovima ili podrumima čak do 5 mjeseci. Također ima dugi vijek trajanja i ukiseljena.

Ljekovita svojstva repe

Kao i sve kupusnjače, i repa je vrlo zdrava namirnica. Njezine nutricionističke vrijednosti posebno dolaze do izražaja zimi, jer sadrži puno vitamina C. On djeluje kao antioksidans i štiti organizam od raznih infekcija, pogotovo prehlada i gripe. Repa je bogata i fitokemikalijama koji vrše detoksikaciju organizma, što znači da ga oslobađa od toksina i ostalih štetnih tvari.

Vlakna iz repe odlična su za probavu. Potiču rad debelog crijeva i sprječavaju nastajanje težih bolesti, poput raka. Repa se dodatno obogati vitaminima i mineralima kiseljenjem, što je jedan od najpoznatijih načina čuvanja repe. Kao i svako kiselo povrće potiče probavu, uz mali unos kalorija, što potiče i mršavljenje. Kiselina potiče metabolizam i smanjuje razvoj masnog tkiva.

Repa u kulinarstvu

Repa se može konzumirati svježa ili kiseljena. Svježa se prije upotrebe treba oljuštiti, narezati i onda kuhati u vodi ili na pari. Jednom skuhana može se spremiti kao salata, dio nadjeva ili kao prilog, a može se kuhati i kao varivo. Ako vam ne smeta pomalo gorkast okus, možete napraviti salatu i od svježe repe, što je posebno zdravo jer se tako očuvaju svi njeni nutrijenti.

Svježa repa odlična je kao ukras raznim jelima. Nakon što se odreže u željeni oblik, malo se blanšira i polije maslacem. Od svježe repe može se spremiti i juha. Tada možete kuhati i njen korijen i lišće, a jednom skuhana može se konzumirati i drugi dan. Repa se kod nas često jede s kiselim vrhnjem, jogurtom ili mliječnim umakom ili se kiseli pa priprema u istim jelima kao i kiseli kupus.

Zanimljivosti o repi

Repa raste i kao divlja biljka u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Ima mnogo svojih podvrsta koje rastu i u Africi i Južnoj Americi. Vrlo su rano u povijesti kultivirane, zbog svoje velike nutricionističke iskoristivosti. Uzgajala se još u vrijeme Helena i Rimskog carstva, a možda i ranije. Prije nego je otkriven krumpir, bila je jedna od glavnih namirnica diljem Europe, pogotovo kod starih Rimljana i Grka.

U 19. stoljeću se u Velikog Britaniji uvelike koristila kao hrana za stoku, dok je u drugom dijelu Europe, u Francuskoj, bila delikatna namirnica. Jela se glazirana, uz patku. Na dalekom isteku, pogotovo u Japanu, repa se uglavnom jede kiseljena, a kod nas i kiseljena i kuhana.

Autor: V.B., Foto: jackmac34/Pixabay

loading...

 
Pratite nas na YouTube kanalu

Pišite za Savjetnicu!

Ako ste zainteresirani za pisanje savjeta koji će biti objavljeni na portalu Savjetnica.com, kontaktirajte nas!

Primarni stupac

Novo, novije, najnovije!

jenga

Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

Igranje igara u kojima je potrebno … [više] about Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

bol u koljenu

Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Mnogo ljudi danas pati od … [više] about Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Strašni završeci najpoznatijih bajki

Većina nas je odrasla gledajući … [više] about Strašni završeci najpoznatijih bajki

jasmin

Sadnja jasmina

Jasmin (pravi jasmin, čimin, … [više] about Sadnja jasmina

biljke u vodi

Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

Uzgoj biljaka u vodi već je dugo … [više] about Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

aronija

Sadnja aronije

Aronija ili Aronia Medik. … [više] about Sadnja aronije

raštika

Sadnja raštike

Raština ili Brassica oleracea var. … [više] about Sadnja raštike

sjemenke kima

Uzgoj kima

Kim ili Carum carvi L. dvogodišnja … [više] about Uzgoj kima

Pratite naš YouTube kanal!

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Footer

  • Pišite za Savjetnicu
  • O Savjetnici
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing

Horoskop

  • Horoskop
  • Dnevni horoskop
  • Kineski horoskop
  • Osobni horoskop

Korisno

  • Bojanke
  • Lektire
  • Priče za djecu
  • Sanjarica

Copyright © 2009.–2021 Informativka d.o.o. Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja i Zaštita privatnosti