Mladi luk je jedna od najpopularnijih namirnica u cijelom svijetu. Pripada porodici Allium fistulosum, a od glavnih vrsta lukova (crveni luk, poriluk, vlasac i češnjak) razlikuje se po tome što nema pravu zadebljalu lukovicu.
Mladi luk formira takozvanu “lažnu” lukovicu kao na primjer poriluk, a radi se o izduženoj valjkastoj stabljici. Kod višegodišnjih uzgoja, mladi luk izgleda poput grma jer dolazi do grananja lažne lukovice, a iz odumrlih listova raste novi luk. Tako ih je u trećoj godini uzgoja čak 10-ak. Tada mladi luk sliči na vlasac, no ipak, nema tako čvrst i zbijen busen.
Kod komercijalne proizvodnje mladi luk se obično proizvodi iz sjemena za jednokratnu berbu. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura jer je potražnja na tržištu takva da se traži cijela biljka (s lažnom lukovicom), a ne samo zelni dio. Ako se ipak odlučite za višegodišnju proizvodnju koja traje 2 do 3 godine, mladi luk se razmnožava dijeljenjem busena u jesenskim mjesecima. Reznicu mladog luka čini dio lažne lukovice i korijen s jednom stabljikom.
Sjetva i sadnja mladog luka
Ako se na vrijeme obavlja sijanje sjemena luka za proizvodnju lučica, one se vade iz zemlje već tijekom lipnja. Kao takve, počinju klijati odmah nakon vađenja. Dovoljno ih je samo ostaviti na sobnoj temperaturi gdje je visok postotak vlage i vrlo brzo moći ćemo ih koristiti za sadnju mladog luka.
Mladi luk općenito sporije raste. No, nakon formiranja prvih listova, njegov rast se ubrzava i počinje vrlo brzo formirati zelenu masu. Procesom ogrtanja se dobiva još deblja, dulja i lažnija lukovica.
Mladi luk može se proizvesti i od vrste crvenog luka (Allium cepa). No, u tom slučaju razvit će jednu veliku lukovicu, a kao mladi luk bere se kada ima 3-4 lista i u fazi je zadebljale lukovice. Osim njega, za uzgoj mladog luka može poslužiti i šalota luk (Allium cepa var. aggregatum). Njegovi listovi su nešto sitniji od onih kod crvenog luka, a usporedimo li ih s mladim lukom, imaju užu i kraću lažnu stabljiku. Da bi uzgojili mladi luk iz šalota luka, potrebno je iščupati cijeli zeleni busen sa sitnim lukovicama. Šalotina lukovica se sastoji od više manjih lukovica, a može ih biti čak do 15. Sve one prekrivene su jednom ovojnicom. Slična je ljutiki i luku kozjaku, no glavna razlika je ta što njezine lukovice, iako rastu u tlu zajedno, daju pojedinačne sitne glavice luka.
Mladi luk najbolje se uzgaja iz lučica, jer ga kao takvim u povoljnim uvjetima, možemo proizvesti već za mjesec dana. U posljednje vrijeme luk se proizvodi tako da se lučice sade početkom jeseni. Osim što se brzo proizvodi, ovakav luk se može pohvaliti i velikom kakvoćom. Sadimo li mladi luk iz lučica, moramo ga saditi u više navrata jer bi se u protivnom moglo dogoditi da preraste. Lučice treba saditi s obzirom na veličinu jer će samo tako biljke rasti jednolično i dozreti u isto vrijeme. Tako ćemo osloboditi zemlju za sadnju novih usjeva. One jako dobro mogu podnositi hladnoću, a čak im ne smeta i ako se smrznu jer odmah s visokim temperaturama počnu vegetirati. Riječ je proizvodnji luka koji se u zimi ili u rano proljeće može okrenuti na proizvodnju mladog luka. Ako se mladi luk proizvodi iz sjemena, na jednom hektaru površine bit će dovoljno do 10 kilograma sjemena, a ako se proizvodi iz lučice bit će potrebno do 800 kilograma po jednom hektaru. Tako se ostvaruje prinos do 2.000.000 biljaka.
Da biste imali rani proljetni luk, sjeme se sije u kolovozu i u rujnu. Bilo bi dobro kada bi se sjetva obavila mjesec dana prije prvog mraza.
S proljetnom sjetvom započinje se u ožujku, a pošto je otporan na visoke temperature, može se sijati i kasnije, ali uz obvezno navodnjavanje. No, tada njegov rast nije toliko intenzivan.
Sjetva mladog luka:
- od sjetve do prvog nicanja – 3 tjedna
- od sadnje do berbe – 6 tjedana
- trajanje berbe – oko 2 mjeseca
Tlo
Najbolje će uspijevati na neutralnom i slabo kiselom tlu. Kod gnojidbe se ne bi smio koristiti izravno stajnjak, ali za njegovu proizvodnju bit će odlične pretkulture koje su njime bile gnojene kao što su krumpir, paprika, kupus ili žitarice.
Uzgoj mladog luka u posudama
No, da biste bili sigurni da će mladi luk dobro rasti zimi, možete ga uzgajati u zaštićenim prostorima uz uzgoj presadnica.
Kod rane sadnje bilo bi dobro da imate staklenik, plastenik ili hladno klijalište jer lučice se moraju zaštititi od hladnoće i mokrog tla. Mladi luk je jako osjetljiv na višak vlage. Lučice se sade u kompost ili supstrat za sjetvu povrća. U posude promjera oko 5 centimetara, stavite po jednu lučicu.
Kada lučice sadimo u tlo, one dolaze na dubinu od oko 3 centimetara, a u posude se sade tako da malo i vire iz zemlje. Bitno je ono što se događa ispod zemlje, a to je razvoj bijelog korijenja. Kako bi mladi luk što bolje rastao, u supstrat se dodaje i 5 posto zeolita.
Zbog topline zaštićenog područja, mladi luk raste brzo i već za tri tjedna možete ga presaditi u vrt. Kada ga presadite u vrt, jedino na što trebate pripaziti je to da ima dovoljno vode. Treba ga redovito zalijevati jer zemlja u kojoj raste nikada ne smije biti suha. Mladi luk presadite sa supstratom u kojem je rastao i kao takav će se dobro primiti. Dovoljno ga je staviti u prethodno iskopanu rupu čiju smo zemlju usitnili s ručnom lopaticom. Posadimo li luk tako rano, berba se očekuje oko Uskrsa.
Gnojidba
Gnojidba mladog luka odvija se sasvim drukčije od običnog luka. Dovoljno mu je osnovno gnojivo i to u manjim omjerima, a može se lako proizvoditi i bez gnojenja.
Temperatura
Mladi luk je otporan na sušu jer ima jako dobro razvijeno korijenje. Po tom pitanju i nekoliko je puta jači i otporniji od crvenog luka. Pošto potječe iz Sibira, otporan je na niske temperature. Višegodišnja biljka može podnijeti temperature i do minus 25 stupnjeva. Mladi luk klija i razvija mu se korijenje pri temperaturi od 1 do 3 stupnjeva, a najbrže raste kada se temperature kreću od 15 do 22 stupnjeva. Nadzemni dio luka ne raste kada su temperature manje od 1, a više od 25 stupnjeva.
Voda
Da bi mladi luk dobro uspio, zemlja uvijek mora biti vlažna. Zalijevajte ga svaki dan jer ako neće imati dovoljno vode, neće uspjeti.
Održavanje nasada
Ako se mladi luk proizvodi iz sjemena, uvijek treba biti oprezan s korovom. Pošto sjeme luka sporije niče, mogao bi se u to vrijeme jače razviti korov te onemogućiti rast luka. Zbog toga, mladi luk bolje je posaditi iz lučica jer u tom slučaju korov nema mogućnost da se jače razvije i može se lako počupati iz zemlje, bez opasnosti da se uništi mladi luk.
Berba mladog luka
Berba mladog luka započinje 80 do 100 dana nakon sjetve. Kod ranog proljetnog luka, berba je obično u ožujku i u travnju, a kod proljetne sjetve, berba počinje od travnja nadalje.
Skladištenje mladog luka
Mladi luk se nakon berbe pakira u snopiće koji moraju biti suhi. Vlažni snopići pogoduju bržem truljenju.
Pošto je njegova struktura nježna, preporučuje se da ga konzumirate u istom tjednu kada je ubran. Možete ga pohraniti u dobro zatvorenu posudu ili plastičnu vrećicu te ga čuvati u hladnjaku na temperaturi do 2 stupnja od dva do tri tjedna, ali vrlo brzo će izgubiti na vrijednosti, okusu i mirisu.
Mladi luk se može zamrznuti, ali kao takav se nakon odmrzavanja može koristiti samo za kuhana jela. Prije zamrzavanja ga izrežite i pohranite u plastične posude.
Lučice se mogu čuvati tijekom cijele godine, ali morat ćete ih pohraniti na hladnom mjestu gdje se temperature kreću od 2 do 4 stupnja, uz vlažnost do 65 posto. Ako to ne možete, malu količinu lučica možete čuvati na suhom mjestu i uz puno svjetla. Tako će lučica izgubiti na težini, ali to joj neće naštetiti. Treba biti oprezan kod pripreme lučica za kasniju sadnju jer postoji mogućnost da su neke oštećene ili pljesnive. Sve takve, treba odstraniti. Ako dobro preberemo zdrave lučice i čuvamo ih kako treba, moći ćemo dočekati proizvodnju novih.
Ljekovita svojstva mladog luka
Osim što oplemenjuje jela, mladi luk je prava riznica važnih nutrijenata. Može se pohvaliti velikom količinom vitamina C i A, a izdvaja se po velikim količinama vitamina K. Osim njih, zastupljeni su i vitamini skupine B te vitamin E. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo, natrij, sumpor, fosfor, magnezij, krom, selen, mangan, kobalt i flour. Ističe se kvercetin, biljni pigment snažnog antioksidativnog, protuupalnog i antihistaminskog djelovanja. A u 100 grama mladog luka možemo pronaći 2,6 grama vlakana što znači da je mladi luk prijatelj zdrave probave. Poboljšava rad crijeva, a koristan je i kod čestih proljeva.
Zanimljivo je istaknuti da mladi luk termičkom obradom značajno ne gubi sve svoje dobrobiti pa njime možete obogatiti namirnice kod pripreme. Listovi mladog luka, nutritivno su bogatiji od glavica pa ih nemojte bacati, već ih pojedite.
Mladi luk se može pohvaliti brojnim ljekovitim svojstvima te zbog toga zauzima i jedno od prvih mjesta u narodnoj medicini. Sadrži vitamin A i karotenoide koji čuvaju zdravlje očiju, a vitamini K, C i bakar čuvaju kosti i pomažu u prevenciji osteoporoze. Tvari iz mladog luka poboljšavaju cirkulaciju, sprječavaju krvne ugruške te trombozu. Ako imate povišen šećer u krvi, jedite redovito mladi luk jer krom koji je prisutan u njemu može prevenirati dijabetes.
Osim nabrojanog, mladi luk pomaže u smanjenju rizika od razvoja raka, a najzaslužniji su upravo sumporni spojevi kojima luk obiluje. Uz njih, kvercetin te ostali flavonoidi smanjuju stvaranje slobodnih radikala. Oni smanjuju i upale, posebice artritis.
Mladi luk u kulinarstvu
Mladi luk najčešće se konzumira sirov, termički neobrađen. Prilog je mesnim jelima, jelima s roštilja, a najpopularniji je za vrijeme Uskrsa i u kombinaciji s janjetinom. Često se poslužuje i s kravljim sirom i vrhnjem u koje se dodajte malo mljevene ljute paprike.
Može se kombinirati i u termički obrađenim jelima, a pozitivno je to što ne zahtijeva dugu obradu, odnosno poželjno je da ostane malo hrskav.
Narezane kolutiće luka možete dodati u juhu od piletine, u sendviče i salate. Kombinirajte ga s blitvom, rikulom, šparogama, rotkvicom, a odlično će pasati i uz umak od hrena i đumbir ili kao dodatak umaka.
Zamijenite klasični luk, mladim lukom jer će tako jelo biti ukusnije i slađe. Dodajte ga u fritaje, omlete i nadjeve za slane pite.
Zanimljivosti o mladom luku
S uzgojem mladog luka započelo se još prije 5.000 godina u srednjoj Aziji, a danas se koristi i u Europi i u Americi. Razlozi zbog čega je toliko popularan su njegov bogat okus, obilje nutrijenata te lak uzgoj na gotovo svim vrstama tla i klime.
Autor: M.L., Foto: Couleur/Pixabay
