Uzgoj leće najčešći je u Indiji, ali u posljednjih nekoliko godina popularna je i u našim područjima. Leća je jednogodišnja biljka i spada pod povrće. Uzgaja se zbog iznimno hranjivih plosnatih sjemenki koje dolaze u raznim bojama. Leća najbrže procvate kada je dan dugačak od 15 do 16 sati. Dužina vegetacije ranih sorata je od 80 do 110 dana, a kasnih od 125 do 189 dana.
Leća ima jako razgranat korijen na kojem se nalaze kvržišne bakterije. Stabljika stoji poluuspravno, razgranata je i visoka od 15 do 40 centimetara. Listovi su joj sitni i ovalni, a cvjetovi leptirastog ružičaste, ljubičaste ili bijele boje. Mahuna leće je plosnata i glatka, a vrh joj je tup s duljinom oko 2 centimetara i s 1 do 2 sjemenke.
Postoji mnogo sorti leća. Tijekom godina sortirala se po bojama i veličini. Postoje manje i veće sorte ako gledamo veličinu te što se tiče boje postoji crvena, zelena, žuta i smeđa leća. Među najukusnijima u Europi se smatra zelena okrugla leća i ona se najčešće koristi.
Sjetva leće
Sije se u kasno proljeće kada je vrijeme toplo i više nema opasnosti od mraza, i to direktno u vrt. Kod mehanizirane proizvodnje sije se uz pomoć žitne sijačice. Rupe moraju biti duboke do 3 cm-a, a sadnice na udaljenosti od 30 cm-a jedna od druge, do pola metra između redova. Uspijeva u raznim uvjetima, ali potrebno ju je zaštititi od mraza. Voli topla i sunčana područja. Pogodno tlo za leću je ocijeđeno, ali dovoljno vlažno. Najbolje uspijeva na pjeskovitom tlu uz dodatak organskih tvari. Obvezno je zalijevajte tijekom sušnih mjeseci. Ipak, pripazite da ne pretjerate jer prevelike količine vode mogu uzrokovati bujanje listova što će smanjiti urod. Ne preporučuje se uzgoj u hladnijim područjima zbog slabog uroda.
Što se tiče uzgoja u hladnijim klimama, ona se može saditi prvo u plitice ili u lonce te kasnije u proljeće presaditi. Bitno je da presadite ojačalu biljku i da tlo bude toplo bez mraza. Zemlja u loncima neka bude uvijek dobro zalivena i umjereno pognojena.
Raste u grmovima do veličine pola metra. Rodi bijelim i ružičastim cvjetovima na kojima se nalaze mahune. Unutar svake mahune mogu se ubrati do 3 sjemenke leće.
Prije sjetve preporučuje se obrada tla koja je gotovo ista kao i kod svih ostalih mahunarki. Tijekom jeseni tlo se ore na dubinu od 30 centimetara. S obzirom na to da se leća sije plitko, površinski sloj zemlje se mora dobro usitniti.
Leća se ne bi smjela sijati na istoj površini pet godina. Najbolje joj odgovaraju pretkulture kao što su šećerna repa i krumpir koje su uzgajane stajskim gnojivom.
Tlo
Leća uspijeva na raznim tlima, a podnosi i lagano zaslanjena i bazična tla. No, najbolje će ipak uspjeti na plodnim i dubokim tlima.
Gnojidba
Za gnojidbu su najbolja dušična gnojiva, ali u malim količinama, samo kako bi se osiguralo leću u prvim fazama razvoja. Nakon toga, ona sama uzima dušik iz atmosfere te tako podmiruje potrebe. Kod osnovne gnojidbe preporučuje se dodati od 500 do 600 kilograma NPK 7-14-21 ili 8-16-24.
Temperatura
Najbolje joj odgovara topla klima te je jako osjetljiva na niske temperature. Već i blagi mraz mogao bi joj zadati velike štete. Može niknuti na temperaturi od 15 stupnjeva, a najbolje joj odgovara ona od 18 do 21 stupnja. Najbolja temperatura za rast leće je ona od 14 stupnjeva uz umjerenu vlagu zraka i tla.
Voda
Leća nema velikih zahtjeva za vodom i jako dobro može podnijeti sušu. Isto tako dobro podnosi stagnirajuću vodu nakon obilnijih kiša. Jedino vrijeme kada je osjetljiva na manjak vode su cvatnja, oplodnja i formiranje zrna.
Održavanje nasada
Pošto se leća sije rano, obično se sije u vlažno ili mokro tlo. Kada se to dogodi, potrebno je odmah nakon sjetve obaviti valjanje. Ako dođe do pokorice potrebno ju je uništiti laganim ili rotacijskim drljačama.
U proljeće se priprema zemlja i sije se leća na otvoreno ako je tlo dovoljno toplo. U ljeto se plijevi i redovito zalijeva. Jesen je rezervirana za berbu leće, a u zimi ih čuvajte na suhom i hladnom mjestu.
Zaštita od bolesti
Što se tiče uzgoja, leća nema nekih većih problema s nametnicima. Može se pojaviti samo hrđa. Tada biljke iskopajte i spalite.
Berba leće
Da bi krenuli u berbu i uživali u prvim plodovima, potrebno je pričekati 3 mjeseca od dana sadnje. Ako uočite da listovi počinju žutjeti to je pravo vrijeme za berbu. Pripazite da krenete na vrijeme brati jer postoji mogućnost da se mahune rasprsnu i da sjemenke opadnu. Berite cijele mahune i položite ih da se osuše. Leća nakon berbe ima povećan sadržaj vode pa je prije skladištenja sušite dok postotak vode ne padne ispod 14 posto.
Skladištenje leće
Kada se mahuna osuši i pukne, sjemenke leće pospremite na suho i hladno mjesto.
Ljekovita svojstva leće
U posljednje vrijeme jača trend zdrave prehrane pa je tako i leća ponovo pronašla mjesto u kuhinjama. Ova sitna mahunarka jedna je od najzdravijih namirnica na svijetu. Leća je povrće bogato vlaknima, ugljikohidratima, proteinima, vitaminima skupine B, a od minerala sadrži velike količine željeza i cinka. Upravo zbog toga preporučuju se za sve one koji pate od anemije, ali i za sve trudnice.
Osim što je bogata vitaminima i mineralima, ima obilje vlakana pa je zbog toga odlična za probavu i rješavanje svih probavnih tegoba. Samo pola šalice leće ima 4,5 grama vlakana koja preventivno djeluju na rak debelog crijeva, ali i ostalih zloćudnih bolesti. Osim spomenutog, vlakna pomažu u reguliranju šećera pa se posebice preporučuju kod onih koji boluju od dijabetesa tipa 2, a pomažu i za zdravlje srca i krvnih žila tako što smanjuju želučanu kiselinu i normaliziraju kolesterol.
Nutricionisti preporučuju da upravo leću uvedete u svoju redovitu prehranu jer se bolje probavlja od graha. Stoga, ako patite od želučanih i crijevnih tegoba, leća je odličan izbor za vas. 100 grama leće ima samo 115 kalorija, a pošto je iznimno hranjiva, brzo će vas zasititi. Zbog toga se savjetuje i kod zdravog mršavljenja.
Leća u kulinarstvu
U kuhinji se koristi kao idealnu zamjenu za meso jer sadrži mnogo proteina. Uz to, sadrži jako malo masnoća pa je idealna za održavanje vitkosti i zdravlja. Leća se konzumira skuhana. Nemojte nikada jesti sirovu leću. Namočite je da odstoji, najbolje preko noći te ocijedite. Kuhajte je u novoj vodi dok ne omekša.
Mnogi griješe kada leću kuhaju kao rižu. Leća je sličnija tjestenini i najbolje će joj odgovarati ako ćete je kuhati u puno vode. Za početak zakuhajte vodu, dodajte leću pa je kuhajte na laganoj vatri. Općenito se leća kuha od 30 do 60 minuta, zavisno o sorti. Crvenu sitnu leću dovoljno je kuhati 10-ak minuta, dok će one veće i smeđe trebati kuhati oko 45 minuta. Ako ćete leću koristiti za salatu, ostavite je da bude tvrđa, a ako ćete je koristiti za juhu ili variva neka bude mekanija. U vodu u kojoj se kuha leća možete dodati glavicu luka, češnjak ili začinsko bilje po želji. Uvijek je posolite. Možete je koristiti u varivima, juhama ili kao pirjano povrće.
Zanimljivosti o leći
Jedna je od najstarijih samoniklih kultura u Aziji i jugozapadnoj Europi. Leća se uzgajala još u doba neolitika što znači da je jedna od prvih usjeva koji su kultivirani. Iako je po nutritivnim svojstvima slična grahu, lakše je probavljiva što je samim time i njezina prednost.
Uzgoj leće danas se može primijetiti u svim dijelovima svijeta. Čak se uzgaja i u tropskim područjima, a primijećena je i u divljini. Visoko je tolerantno povrće na sušu pa se može uzgajati i u suhim područjima.
Autor: M.L., Foto: Lemmikkipuu/Wikimedia
