Priče | Bojanke | Lektire | Sanjarica | Horoskop
  • Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Savjetnica

praktično znanje za modernu ženu

  • Obitelj
    • Savjeti za žene
    • Savjeti za muškarce
    • Savjeti za mlade
    • Roditelji
    • Trudnoća i porod
    • Kućni ljubimci
  • Rekreacija
  • Domaćinstvo
  • Gastro
    • Dijete i mršavljenje
    • Prehrana
    • Recepti
      • Kolači
      • Torte
      • Mesni recepti
      • Tjestenina
      • Predjela
      • Nabujci
      • Plodovi mora
      • Juhe i gulaši
      • Umaci
      • Salate
    • Zimnica
    • Kulinarski savjeti
    • Kuhinjski savjeti
  • Moj vrt
    • Vrtlarica
    • Cvijeće
    • Uzgoj voća
    • Uzgoj povrća
    • Uzgoj žitarica
    • Ljekovito bilje
    • Gljive
  • Uradi sam(a)
    • Hobi
    • Uređenje doma
    • Sitni popravci
    • Građevinski radovi
    • Savjeti za sigurnost
  • Veze
    • Prijateljstvo
    • Ljubavni savjeti
    • Sex savjeti
    • Bračni savjeti
    • Vjenčanja
  • Ljepota
    • Aromaterapija
    • Frizure
    • Kozmetika
    • Njega lica
    • Njega tijela
    • Šminkanje
    • Tretmani
  • Moda
    • Odijevanje
    • Haljine
    • Obuća
    • Torbe
    • Modni dodaci
    • Donje rublje
kelj-slika

Sadnja kelja

Objavljeno: 05.11.2018., Autor: Martina

  • Sjetva i sadnja kelja
  • Održavanje nasada
  • Zaštita od bolesti
  • Berba kelja
  • Skladištenje kelja
  • Ljekovita svojstva kelja
  • Kelj u kulinarstvu
  • Zanimljivosti o kelju

Uzgoj kelja čest je u našim priobalnim mjestima gdje nema mraza pa se lako može uzgajati i zimi. Usporedimo li ga s kupusom, kelj puno bolje podnosi mraz i niske temperature pa se uzgaja i u kontinentalnim područjima. Radi se o dugogodišnjoj biljci koja spada u porodicu krstašica (Brassicaceae).

Listovi kelja su mjehurasti i ne liježu čvrsto jedan uz drugoga pa je glavica puno mekanija od kupusa. Listovi su mu više nijansi zelene boje, od tamnozelenih vanjskih do žutozelenih koji se nalaze u unutrašnjosti glavice. Često se mogu naći i kultivari kelja koji se zbog dekorativnog izgleda uzgajaju kao ukrasne biljke.

Sjetva i sadnja kelja

Da bi dobila rana proljetna proizvodnja kelja, sjeme se sije u tople lijehe, staklenike ili plastenike u studenom i u prosincu, a nakon 30-ak dana se rasađuje. Kelj se može lako sijati i tijekom cijele godine što ovisi o sorti i dužini vegetacije.

Rane sorte kelja sade se na razmak od 40×40 ili 50 x 50 dok se krupne sorte sade na veće razmake, odnosno na 60×40 i 65×50 centimetara.

Obrada tla ovisi o tome u kojem će se vremenu uzgajati kelj. Osnovna obrada obavlja se tijekom jeseni i zime, odmah nakon osnovne gnojidbe, a dubina oranja je 30-ak centimetara. Preorana brazda se ostavlja nedirnuta do proljetnih mjeseci kada se tlo priprema za sadnju prijesadnica.

Za kasnije sadnja, cijeli proces se obavlja u jednoj fazi (gnojidba, oranje, tanjuranje, kultiviranje i ravnanje tla), a sve s ciljem da se popune rupe i uklone depresije u kojima bi se mogla dulje zadržavati voda.

Kelj će najbolje uspijevati ako se radi nakon berbe graha, mahuna, graška, leće, slanutka i krumpira. Na istu površinu može se saditi tek nakon četiri godine, a sve s ciljem kako bi se izbjegle bolesti i štetnici i kako bi se povećala kakvoća nasada.

Tlo

Želite li uzgajati kelj, trebat ćete zadovoljiti njegove zahtjeve prema humusnom i kvalitetnom tlu. Može uspijevati na svim vrstama tla, ali pod uvjetom da su strukturna i duboka te da imaju dobar kapacitet za zrak i vodu. Kelj voli blago kisela tla pH vrijednosti od 6 do 6,5.

Za proljetnu sadnju kelja preporučuju se lakša tla koja se brže griju. U dobrim uvjetima klima i tla te izborom pravilnih hibridnih kultivara, rani kelj se može saditi na otvorenom prostoru.

Gnojidba

Kod pripreme tla za sadnju kelja treba dodati što stajskog, dobro humificiranog, gnoja. U osnovnu gnojidbu treba dodati NPK gnojivo u omjeru 12:11:18 + 3MgO.

Prihrana se obavlja 10 dana nakon presađivanja. Ako se radi o navodnjavanju kap po kap, prihrana se vrši dva puta tjedno, a kod klasičnog uzgoja u polju, obavljaju se tri prihrane tijekom kultivacije.

Proces prihrane završava kada veličina glavica bude tolika da zatvori redove. U svim slučajevima treba paziti da prihranu prekinemo deset dana prije berbe kelja.

Temperatura

Sjeme kelja uz potrebnu vlažnost počinje klijati na temperaturi od 1 do 5 stupnja. Kod optimalne temperature od 20 stupnjeva, sjeme klija, a biljak niče za pet do šest dana.

Za vegetativni rast biljke najbolja je temperatura između 15 i 20 stupnjeva, a biljka prestaje rasti na temperaturama višim od 25 stupnjeva. Kada uvjeti za rast kelja ponovo budu optimalni, rast se nastavlja.

Da bi se oblikovale glavice kelja najbolja je temperatura od 15 do 18 stupnjeva.

Voda

Mlade presadnice kelja trebaju se redovito zalijevati. Kod sušnog razdoblja potrebno je zalijevanje svaku večer. Kako biljka raste, tako se i zalijevanje postupno smanjuje.

Održavanje nasada

Kada presadnice tek niču i rastu potrebno ih je redovito zalijevati i oko njih uklanjati korov plijevljenjem. Kada biljke izrastu, njihova bujna zelena glavica štiti tlo od formiranja korova, ali ako se to ne dogodi, mogu se upotrijebiti određena zaštitna sredstva za suzbijanje korova.

Zaštita od bolesti

U godinama kada se bilježe visoke temperature zraka uz izostanak oborina, čest je i razvoj štetnika na nasadima kelja.

Kupusni buhać

Čest je na kupusnjačama, a osobito tijekom suha i topla vremena. Najviše može oštetiti mladu biljku. Radi se malim kornjašima dugima 1,5 do 3 milimetara, koji mogu biti plave, tamnozelene i crne boje. Neke vrste mogu imaju i žutu liniju. Najviše štete rade odrasli kukci i to tako što izgrizaju sitne rupice na listovima. Mogu prezimiti u tlu, a u proljetnim mjesecima izlaze i hrane se kupusnjačama. Ženke pritom odlažu jaja u tlo, a već u ljeto odrasli buhaći mogu učiniti štete na kelju.

Zaštita se može postići tako da se postave zaštitne mreže koje sprječavaju ulaz ovih štetnika, dok se kemijsko suzbijanje štetnika provodi tek kada je oštećeno više od 10% listova.

Kupusne stjenice

Kupusne stjenice čine štetu tako da sišu listove što se očituje bjeličastim točkicama. Kada se radi o jakom napadu, one mogu prekriti i cijelu površinu listova. Ova bolest posebno je opasna za mlade biljke jer ih može uništiti.

Štetnici mogu prezimiti ispod ostataka bilja ili čak i u zatvorenom prostoru, a u proljetnim mjesecima ponovo razvijaju svoj ciklus.

Radi se o štetnicima koji su otporni na kontaktne insekticide pa se preporučuju kemijske metode.

Štetne gusjenice na kupusnjačama

Štetne gusjenice (gusjenice kupusnog moljca, lisnih sovica, kupusnog bijelca i druge) obično rade štetu tako da izgrizaju listove što može dovesti do defolijacije ili do toga da se ne mogu formirati glavice kelja. Osim štete na listovima, postoje i štete koje nastaju zbog izmeta što dovodi do smanjene tržišne vrijednosti kelja.

Tretiranje se provodi insekticidima, zavisno o vrsti gusjenice.

Duhanov trips

Duhanov trips su sitni insekti žute ili žuto-smeđe boje veliki od 1 do 1,2 milimetara. Štetu čine tako što sišu listove što dovodi do nepravilnih kvržica koje su u početku svijetle boje, no kasnije potamne. Na napadnutim dijelovima nakon toga se pojavljuju saprofitske gljive. Razvoju ovog štetnika pogoduje visoke temperature zraka i niska relativna vlažnost.

Kao prevencija preporučuje se redoviti plijeviti korove te izbjegavati sadnju kelja u blizini luka i poriluka.

Kupusna lisna uš

Kupusna lisna uš je sivo-zelene boje, a štetu radi sišući listove što dovodi do kovrčanja i deformacije te u konačnici i sušenja listova. Mogu prezimiti kao jajašca na biljkama, a pogoduje im toplo i suho vrijeme.

Kupusni štitasti moljac

Kupusni štitasti moljci ustvari su leptirići čija su krila presvučena voštanim prahom bijele boje, dok su im tijelo i glava nešto tamniji. Veliki su oko 1,5 milimetara, a ličinke su sitne i nalik štitastim ušima. Štetu čini sisanjem listova te lučenjem medene rose koja također smanjuje tržišnu vrijednost biljke. Razvoju ovih štetnika pogoduje visoka temperatura i vlaga.

Berba kelja

Kelj se bere isključivo ručno i to tako da se odrežu glavice nakon što temperature padnu ispod nule. Što je kelj dulje izložen nižim temperaturama, to će mu okus biti blaži i slađi. Ovaj proces funkcionira samo u vanjskim uvjetima, kada je kelj izložen sunčevoj svjetlosti, stoga se isti uvjeti ne mogu stvoriti u zamrzivaču.

Skladištenje kelja

Pošto su listovi kelja glavni dio biljke, a uz to su i osjetljivi, treba učiniti sve da ostanu neoštećeni i što duže svježi. Kelj se pakira u duboke letvarice, a kod dužeg transporta potrebno ga je obložiti i papirnatom folijom.

Skladišti se na temperaturama od 0 do 1 stupnja i relativnoj vlažnosti zraka oko 95 posto i dobru ventilaciju. U hladnjači se može čuvati najviše do 2 mjeseca.

Kod berbe u kontinentalnim područjima, može se brati s lišćem te složiti u 1,5 metar visoke hrpe te pokriti lišćem. Tako može održati svježinu i mjesec dana. U mediteranskim područjima kasne sorte kelja (jesenski i zimski kelj) ima dobre uvjete u polju, ali ako nastupi toplije vrijem treba ga na vrijeme ubrati i uskladištiti.

Kelj se nakon berbe može čuvati i u hladnjaku do mjesec dana u plastičnoj vrećici.

Ljekovita svojstva kelja

Kelj spada u najljekovitije namirnice na svijetu. Bogat je nutrijentima, a u isto vrijeme ima jako malo kalorija. Jedna šalica sirovog kelja ima 20-ak kalorija, 1 gram proteina te 4 grama ugljikohidrata. Gotovo da nema masti, a ono malo što sadrži su omega-3 masne kiseline. Odličan je izvor vitamina C, A, B6 i K i dijetalnih vlakana, a od minerala prednjače magnezij, kalij, mangan, bakar, fosfor te tiamin.

Konzumiranje kelja jača imunitet, štiti oči, zdravlje srca i krvnih žila, smanjuje pojavu dijabetesa, poboljšava probavu, štiti od pojave raka, jača kosti, smanjuje gotovo sve upale u tijelu te utječe na ljepotu kose, kože i noktiju. Također štiti od alergije i astme zbog obilje vitamina C kojim jača narušeni imunitet.

Znanstvenici su dokazali da hrana bogata vitaminom C smanjuje rizik od infarkta, a 500 miligrama vitamina C na dan smanjuje CRP za 24 posto. Također, studije govore da zbog velikih količina metabolita i glukozinolata štiti od raka i smanjuje njegovo širenje.

Kelj u kulinarstvu

Kelj se može pripremiti na razne načine, a kod nas je najpopularnija priprema kelja kao varivo. No, kelj se može kuhati na pari te mu dodati krumpir i mrkvu nakon čega uz malo maslinovog ulja i češnjaka postaje ukusan prilog brojnim mesnim i ribljim jelima. Kelj se može i kuhati u sklopu krem juha, pirjati, može se dodati tjesteninama i rižotu, a svježi listovi kelja mogu se sirovi dodati u blender nakon čega postaju dio zdravih sokova. Kelj je nezamjenjiv i u pripremi slanih pita i nabujaka, dio je popečaka, a u posljednje vrijeme sve se češće radi zdravi čips od kelja. Može se pripremiti i kao svježi na salatu. Tada mu se dodaje malo maslinovog ulja, češnjaka i limunova soka. Zanimljiva je kombinacija kelja s cimetom i ribizom.

Kod konzumiranja svježeg kelja pripazite da se ne radi o starijem kelju jer taj može biti teško probavljiv te se ipak preporučuje prethodno kratko prekuhati. No, ne predugo, jer termičkom obradom gubi ljekovita svojstva i postaje mekan. Najbolje ga je kuhati na pari, 5 minuta. Tada će omekšati, ali zadržat će i dalje svoju zelenu boju i velik broj važnih ljekovitih svojstava.

Kelj se priprema cijelu godinu, ali najčešće zimi, pošto se radi o zimskom povrću, a tada je i najukusniji.

Zanimljivosti o kelju

Kelj je porijeklom sa sjevera Italije, točnije iz regije Milana. Nastao je od divljeg kupusa, a uzgaja se većinom samo na području Europe. Još od prahistorijskog doba koristio se u prehrani.

Autor: M.L., Foto: Efraimstochter/Pixabay

loading...

 
Pratite nas na YouTube kanalu

Tagovi: berba povrća, sjetva povrća, vitamin c

Pišite za Savjetnicu!

Ako ste zainteresirani za pisanje savjeta koji će biti objavljeni na portalu Savjetnica.com, kontaktirajte nas!

Primarni stupac

Novo, novije, najnovije!

jenga

Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

Igranje igara u kojima je potrebno … [više] about Potaknite djecu na razmišljanje zabavnim igrama

bol u koljenu

Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Mnogo ljudi danas pati od … [više] about Je li kolagen u hrani dovoljna potpora za zdravlje?

Strašni završeci najpoznatijih bajki

Većina nas je odrasla gledajući … [više] about Strašni završeci najpoznatijih bajki

jasmin

Sadnja jasmina

Jasmin (pravi jasmin, čimin, … [više] about Sadnja jasmina

biljke u vodi

Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

Uzgoj biljaka u vodi već je dugo … [više] about Hidroponski uzgoj – kako uzgajati biljke u vodi

aronija

Sadnja aronije

Aronija ili Aronia Medik. … [više] about Sadnja aronije

raštika

Sadnja raštike

Raština ili Brassica oleracea var. … [više] about Sadnja raštike

sjemenke kima

Uzgoj kima

Kim ili Carum carvi L. dvogodišnja … [više] about Uzgoj kima

Pratite naš YouTube kanal!

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Priče za djecu

bambi
crvenkapica
ljepotica i zvijer
pinokio
snjeguljica i sedam patuljaka
snježno kraljevstvo priča
tri praščića
trnoružica
vuk i sedam kozlića
zlatokosa

Footer

  • Pišite za Savjetnicu
  • O Savjetnici
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing

Horoskop

  • Horoskop
  • Dnevni horoskop
  • Kineski horoskop
  • Osobni horoskop

Korisno

  • Bojanke
  • Lektire
  • Priče za djecu
  • Sanjarica

Copyright © 2009.–2021 Informativka d.o.o. Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja i Zaštita privatnosti