Ruž za usne, koliko ga pojedemo?

Ruž za usne, Foto: Halay Alex/Shutterstock

Prema rezultatima nekih istraživanja, smatra se kako prosječna žena u svom životu pojede nekoliko kilograma ruža za usne. Ovi se rezultati vrlo jednostavno mogu provjeriti ako samo prebrojite koliko puta dnevno poližete svoje usne.

Postavlja se pitanje što točno probavljamo dok pojedemo ruž? U nastavku vam navodime neke kemijske spojeve koji su prisutni u ruževima za usne, a mi ih jedemo.

Među štetnijim spojevima pronađenim u ovakvoj kozmetici su polibutan, razni acetati, neopentanoati i ostali spojevi koji nikako nisu dobri za naš organizam. Naravno, osim ovih sastojaka, u ružu se nalaze i oni manje opasni ili potpuno bezopasni poput aloje vere, pčelinjeg voska ili nekih vitamina u tragovima poput vitamina D koji štiti usne od štetnog UV zračenja.

Sigurno će se svi složiti kako su u ružu za usne najštetnije boje. Ruževima su boje faktor koji ih prodaje, što je bolja nijansa, ruž će se bolje prodavati. No kako proizvođači dolazi do svih tih nijansi koje se ne mogu napraviti prirodnim bojilima?

Odgovor je naravno, kemijskim spojevima i raznim ostalim industrijski napravljenim ekstraktima. Ako uzmemo u obzir da žena pojede nekoliko kilograma ruža tijekom života, a u njemu se nalaze umjetna bojila, to svakako nije pohvalna stavka.

Pokazalo se kako se u ruževima nalazi oko 34 neprobavljiva sastojka. Zanimljivo je i kako se u ruževe stavlja karmin, sastojak koji je dobiven od samljevenjih pčela. To i nije tako privlačno.

Smatra se kako se na ovaj način postiže prekrasna crvena boja, nakon što se smrvljene pčele prokuhaju u vodi. Možda vam je ova činjenica gadljiva, no sigurno ste i vi imali ovaj sastojak na usnama, budući da se ispitivanjima dokazalo kako on postoji u skoro svakom ružu.

Neke će žene sada uzdahnuti i reći kako one ne koriste često ruževe za usne i smatrat će da su u boljoj poziciji od stalih. No, koliko često stavljate balzam za usne? Bez brige, i balzami za usne nisu u potpunosti bezopasni. Ispitivanjem se dokazalo da i balzami sadrže tvari koje se koriste u raznim teškim industrijama.

Tako na primjer, balzami sadrže razne voskove koji se koriste u automobilskoj industriji za poliranje automobila, lanolin koji je životinjskog podrijetla glazbenicima služi za podmazivanje instrumenata ili metilparabe za kojeg se smatra da u reakciji sa UV zrakama može izazvati oštećenja DNA.

Ne predlažemo vam da se u potpunosti odreknete nanošenja ruža za usne, sjajila ili balzama, ali imajte mjeru, a ako ništa drugo, nemojte često blizivati usne ako je na njima neki od ovih preparata.

Autor: M.T. Foto: Halay Alex/Shutterstock